Ishrana tokom zime: Kako očuvati zdravlje i energiju u hladnim mesecima
Zimski period nije vreme kada je poželjno držati dijetu i ishrana tokom zime takođe mora da bude raznovrsna. Potrebno je održati jak imunitet, kako bi se izbegle prehlade i virusi. Redukovana ishrana će pre doneti bolest nego što će proizvesti željeni efekat.
Jedite uvek sezonsko voće. U jesen se što više hranite jabukama, kruškama i grožđem. Kada je povrće u pitanju, brokoli i prokelj su odličan izbor. Pored redovne ishrane, dobro bi bilo da tokom zime uvedete i redovno uzimanje dodatnih vitamina uvidu tableta. Preporučen unos vitamina C je 500 miligrama dnevno.
Jaka hrana nije isto što i zdrava hrana!
Najčešća greška koju ljudi čine je da, tokom zime, misle da, ako jedu jaku hranu, time osnažuju imunitet i štite se od virusa. Ovakva hrana ne mora biti uvek i zdrava, a korisna je samo ukoliko radite težak fizički posao. Bolje bi bilo da jedete laganu hranu bogatu hranljivim sastojcima. A laganom hranom ćete izbeći i pojavu “zimskih“ kilograma.
Zima je doba godine kada su niske temperature, smanjeno trajanje dana i veća izloženost prehladama i virusima česta pojava. Da bi organizam bio snažan i otporan na spoljne uticaje, važno je obratiti pažnju na ishranu. Pravilno odabrani obroci ne samo da pomažu u održavanju imuniteta već i pružaju potrebnu energiju i toplinu.
1. Fokusirajte se na sezonske namirnice
U zimskom periodu dostupno je mnogo sezonskog povrća i voća koje je bogato hranljivim materijama. Neke od najkorisnijih namirnica su:
Kupus, kelj i brokoli – bogati vitaminom C koji jača imunitet.
Jaja – lako dostupna i bogata visokokvalitetnim proteinima.
Mahunarke – leblebije, pasulj i sočivo su jeftin i hranljiv izbor biljnih proteina.
3. Ne zaboravite na zdrave masti
Zdrave masti pružaju energiju i pomažu organizmu da apsorbuje vitamine rastvorljive u mastima (A, D, E i K). Kada je u pitanju zimska ishrana uvrstite u ishranu:
Topla supa ili čaj pružaju osećaj topline i pomažu u održavanju hidratacije, koja je tokom zime često zanemarena. Neki preporučeni napici uključuju:
Čajevi od đumbira, kamilice ili mente – smiruju organizam i pomažu kod prehlade.
Domaće supe i čorbe – posebno one pripremljene od kostiju ili povrća, koje su bogate mineralima.
5. Jačajte imunitet fermentisanim namirnicama
Fermentisane namirnice poput kiselog kupusa, kefira ili jogurta doprinose zdravlju crevne flore, koja je ključna za jak imunitet. Ove namirnice su prirodni probiotici i pomažu u borbi protiv infekcija.
6. Ne zaboravite na celovite žitarice
Integralni pirinač, ovas, heljda i proso obezbeđuju dugotrajnu energiju i pomažu u održavanju toplote tela. Njihovo uključivanje u svakodnevnu ishranu pomaže i regulaciji šećera u krvi.
7. Ograničite unos šećera i industrijskih proizvoda
Iako zima često izaziva želju za slatkišima, preteran unos šećera može oslabiti imunitet. Pokušajte da se okrenete zdravijim opcijama poput voćnih salata, domaćih slatkiša sa medom ili tamne čokolade.
Šta bi još trebalo da sadrži ishrana tokom zime?
JABUKE – Obavezno jedite minimum jednu jabuku dnevno tokom cele godine. Zimi, pored nje, unesite dnevno u svoj jelovnik još neko voće.
MANDARINE – Odličan izbor za dopunu jabukama su mandarine. U njima ima dosta vitamina C. Prosečna mandarina sadrži čak 100 miligrama ovog vitamina.
ZAČINI nas greju i ubrzavaju mikrocirkulaciju, te ih zimi nemojte izbegavati. Konzumirajte ren, ljute papričice, slačicu i kim. Ovi začini će vam pomoći da se razbudite.
KISELI KUPUS – Ukoliko se konzumira sirov, odličan je izvor vitamina C uz unos malog broja kalorija. Svakodnevno jedite salatu od kiselog kupusa.
BELI LUK – Iako ga mnogi izbegavaju zbog karakterističnog mirisa, beli luk je najbolje sredstvo u borbi protiv bakterija i virusa.
Zimska ishrana treba da bude bogata raznovrsnim, hranljivim namirnicama koje podržavaju imunitet, pružaju energiju i pomažu telu da se izbori sa izazovima hladnog vremena. Prateći ove savete, možete uživati u zimi sa zdravljem i vitalnošću.
Objavljen: 2. jun 2015. godine, ažuriran: 15. novembar 2024. godine
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Fondacija Koreni u saradnji sa kompanijom Imlek pokreće projekat “Dobrotvorni karavan mleka”, koji će početi u maju 2026. godine sa idejom da preraste u dugoročnu inicijativu obe organizacije.
Kada par ne uspeva da ostvari trudnoću, pažnja se često usmerava na zdravlje žene, iako muški faktor učestvuje u oko polovini svih slučajeva infertiliteta. Jedan od najvažnijih, a često zanemarenih faktora jeste telesna težina.
Gojaznost može uticati na broj, pokretljivost i kvalitet spermatozoida, ali i na nivo testosterona, erektilnu funkciju i hormonsku ravnotežu. Dobra vest je da i relativno skroman gubitak telesne težine može dovesti do poboljšanja reproduktivnog zdravlja muškarca
Ispostavlja se da najzdravija kafa možda nije ona koju najčešće pijemo.
Nije svaka kafa ista. Način pripreme može uticati na holesterol, želudac i koristi koje kafa pruža organizmu.
Filter, turska ili espresso – koja kafa je najzdravija prema najnovijim istraživanjima?
Razgovor o ovim temama može pomoći detetu da shvati da nije jedino koje se oseća zbunjeno ili nesigurno. Normalizacija tih emocija često donosi veliko olakšanje.
Menopauza ne znači kraj seksualnog života. Nekada može doneti suvoću, bolne odnose i pad želje. Ovo su problemi o kojima se nedovoljno govori, ali koji su, na sreću, nešto što se može tretirati. Pružamo vam informacije o tome kako da budete što duže zdravi i uživate u svim fazama svog života.
Ispostavlja se da najzdravija kafa možda nije ona koju najčešće pijemo.
Nije svaka kafa ista. Način pripreme može uticati na holesterol, želudac i koristi koje kafa pruža organizmu.
Filter, turska ili espresso – koja kafa je najzdravija prema najnovijim istraživanjima?
Ako dan ne možete da zamislite bez kafe, postoji još jedan razlog da uživate u njoj. Kada se pije bez šećera i kaloričnih dodataka, crna kafa može pomoći organizmu da lakše sagoreva visceralnu mast – najopasniju vrstu masnoće koja se nakuplja duboko u stomaku.
Jaja su kompletna namirnica i odličan izvor proteina. Sadrže i mnoštvo minerala i vitamina, uključujući vitamine A, B, B12, D, zatim jod i folnu kiselinu.
Aflatoksin je jedan od najopasnijih toksina koji se može naći u hrani, iako ga ne vidimo, ne mirišemo i često ga ne možemo ni primetiti. Nastaje kao produkt plesni koje se razvijaju na namirnicama poput žitarica, orašastih plodova i začina, posebno u uslovima vlage i toplote. Upravo zbog toga predstavlja globalni problem bezbednosti hrane.
Ono što ga čini posebno zabrinjavajućim jeste činjenica da i male, dugotrajne izloženosti mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje. Razumevanje njegovog delovanja pomaže nam da bolje zaštitimo sebe i svoju porodicu.