Hormonska terapija ne povećava rizik od demencije kod žena pokazuju studije
Godinama se razmatralo da li hormonska terapija, kojom se nadoknađuje estrogen, može uticati na rizik od kognitivnog propadanja i demencije.

U kategoriji Hormoni na Demetra.rs osvetljavamo sve što vam je potrebno da razumete kako hormoni utiču na zdravlje, raspoloženje i životne faze žene. Pisemo o hormonima polnim, štitnim, stresnim i njihovoj ulozi u menstrualnom ciklusu, plodnosti, metabolizmu, energiji, koži i raspoloženju. Otkrićemo kako hormoni funkcionišu u telu, koji znaci ukazuju na neravnotežu, te kada i koje preglede i analize je mudro uraditi. Takođe dajemo praktične savete o ishrani, životnim navikama i prevenciji za očuvanje hormonske ravnoteže: od mladosti, kroz trudnoću, do menopauze. Na jednostavan i razumljiv način, želimo da vam pomognemo da hormonske promene prihvatite kao deo prirodnog procesa i naučite da prepoznate signale koje telo šalje.
Možete naći sve o:
ali i o svim drugim hormonima i njihovom uticaju na ljude.
Godinama se razmatralo da li hormonska terapija, kojom se nadoknađuje estrogen, može uticati na rizik od kognitivnog propadanja i demencije.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Atriopeptin (ANP) je hormon koji luče srčane pretkomore kao odgovor na povećan volumen krvi i pritisak. Njegova glavna uloga je regulacija krvnog pritiska i tečnosti u telu, delovanjem na bubrege, krvne sudove i hormonalne sisteme.
Hormon rasta (GH) je daleko više od hormona detinjstva. On ima ključnu ulogu u rastu, regeneraciji, metabolizmu i održavanju vitalnosti tokom čitavog života.
Dopamin ima značajnu ulogu u regulaciji endokrinog sistema i funkcijama poput spavanja, pažnje i učenja.
Ovaj „tihi regulator“ utiče na gotovo svaki aspekt našeg fizičkog i mentalnog zdravlja, pa je njegovo razumevanje ključno za sve koji žele bolje da upoznaju svoje telo i njegove signale.
Šta je ljudski horionski gonadotropin? Kako ovaj hormon utiče na ljude? Koje su referentne vrednosti? Kada se radi analiza? Šta ako dođe do disbalansa? Kako se leči disbalans ovog hormona? Koji su simptomi niskog i visokog hormona? Da li postoji razlika kod muškaraca i žena?
Mnogi ljudi povezuju povišen kortizol sa umorom, nesanicom, povećanjem telesne mase ili željom za šećerom, pa je ideja „detoksikacije“ postala privlačna. Ali, važno je znati – kortizol sam po sebi nije neprijatelj.
Da li su vazektomija i testosteron povezani? Na koji način vazektomija može da utiče na neke stvari i da li uopšte može da utiče?
Disbalans trijodotironina (T3) može imati ozbiljne posledice na zdravlje, jer ovaj hormon igra ključnu ulogu u regulaciji različitih fizioloških procesa u organizmu. Disbalans može se javiti u dva glavna oblika: hipotireoza (nizak nivo T3) i hipertireoza (visok nivo T3).
Demetrini saveti za redovne cikluse i hormonsku ravnotežu nisu ništa drugo do saveti za nešto zdraviji život i skretanje pažnje na to koliko je važno da vodiš računa o sebi i svom zdravlju.
Hronično povišen kortizol može dovesti do upale, a upala može dovesti do mnogih stanja kao što su gojaznost, pojava dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih i autoimunih bolesti.
Epinefrin ima značajan uticaj na ljudski organizam, posebno u situacijama koje zahtevaju brz odgovor na stres.
Visok nivo estrogena može da izazove brojne probleme kao što su povećanje telesne težine, težak oblik PMS-a i loše raspoloženje, a kod muškaraca može da dovede do erektilne disfunkcije. Mnoge žene se plaše nedostatka estrogena zbog ulaska u menopauzu, ali ni visok estrogen nije dobro rešenje. Telu je potrebna određena ravnoteža nivoa estrogena.
Melatonin je hormon koji se prirodno proizvodi u pinealnoj žlezdi, smeštenoj u mozgu. Njegova glavna uloga je regulacija cirkadijalnog ritma, odnosno unutrašnjeg biološkog sata organizma.