Probiotici: Šta su probiotici? Da li treba piti kapsule probiotika?
Probiotici su živi mikroorganizmi koje imaju svoje zdravstvene prednosti. Smatra se da oni povećavaju broj dobrih bakterija u našim crevima i pomažu očuvanju zdravog organizma. Prirodno se nalaze u fermentisanoj hrani, a mogu se kupiti i kao dijetetski suplementi. Koji tipovi probiotika postoje i da li ih treba piti kao suplementaciju?
Probiotike možete uneti putem ishrane, ukoliko uzimate određene vrste fermentisane hrane. Fermentisani mlečni proizvodi se smatraju najboljim izvorima probiotika koji obezbeđuju idealno okruženje za razvoj dobrih bakterija.
Izvori hrane koji sadrže probiotike su:
kiseli kupus,
turšija,
jogurti, običan i grčki, koji imaju naznačeno da sadrže žive kulture probiotika,
kiselo mleko, pavlaka, kefir i mlaćenica,
neke vrste sireva: čedar, mocarela, gauda, gorgonzola i sveži sir,
kiseli krastavčići,
masline,
kombuha,
miso,
tempeh – indonežanska fermentisana soja i
kimči.
Važno je da znate da ne sadrži sva fermentisana hrana probiotike, te ih ne možete uneti ako pijete alkoholna pića, na primer. Mada, polifenoli iz piva i vina mogu da obezbede prebiotike za vaše probiotske bakterije u organizmu. Takođe, naučnici misle da probiotici poboljšavaju zdravlje, ali ova tvrdnja još nije u potpunosti potkrepljena studijama.
Bez obzira što ne spada u fermentisanu hranu, majčino mleko je prirodni izvor probiotika. Izvor: SpringerLink
Iako je suplementacija probioticima svuda dostupna, još uvek ne postoje tačne studije koliko su oni efikasni i koliki je njihov uticaj na zdravlje. Za sada se pretpostavlja da ojačavaju imuni sistem, pomažu da se spreči infekcija i ne dozvoljavaju širenje bakterija, te poboljšavaju otpornost creva.
Vrste probiotika
Iako postoji mnoštvo probiotika, dve najčešće vrste su: laktobacili i bifidobakterije. Još uvek nije naučno potvrđeno koje vrste imaju koje efekte, obzirom da naučnici smatraju da različito deluju. Veruje se da sve vrste probiotika deluju pozitivno na mikrobiom (crevnu floru).
Dobra ravnoteža između „dobrih“ i „loših“ bakterija će održavati dobro varenje i doprineti boljem imunitetu. U savremeno doba, ljudima se često dešava da se crevna flora naruši zbog nedostatka dobrih bakterija u crevima. Ovo se događa najčešće zbog:
promena u ishrani koje se manifestuju povećanim unosom proteina, šećera i aditiva u hrani,
konzumiranjem dva i više alkoholnih pića dnevno,
dugotajnog izlaganja pesticidima iz neopranog voća,
uzimanja lekova koji mogu da utiču na crevnu floru, kao što je to slučaj sa antibioticima,
zbog loše higijene zuba koje omogućavaju bakterijama rast u ustima,
visokog nivoa stresa i anksioznosti, koja može da oslabi imunitet,
kao posledica nezaštićenih seksualnih odnosa. Izvor: HealthLine
Proizvođači probiotskih kapsula tvrde da oni pomažu pri lečenju mnogih stanja, ali istraživanja ovo još uvek ne podržavaju. Zbog velike palete dostupnih sojeva, kao što smo već naveli, teško je sprovesti opsežna istraživanja na velikoj grupi ljudi. Mnoga istraživanja su još uvek u toku, te će i saznanja otom-potom biti ažurirana. Za sada je podržana upotreba probiotika bilo putem hrane ili suplementacije kod stanja kao što su:
Uravnotežena ishrana podrazumeva i unos probitika prirodnim putem. Ako planirate da kupite i pijete suplemente, odnosno kapsule probiotika, pre toga se obavezno posavetujte sa lekarom o količini i dužini primene terapije. Dosadašnja istraživanja su pokazala da i hrana i suplementi mogu da budu jednako efikasni. Dok oba mogu imati i probiotike koji više nisu efikasni, na primer zbog neadekvatnog skladištenja i čuvanja.
Probiotici su uglavnom bezbedni za upotrebu, ali ni u čemu ne treba preterivati. Zato je važno da lekar bude upoznat da uzimate suplemente probiotika. Uzimanje suplemenata će brže omogućiti da unesete veliku količinu probiotika, ali unošenjem probiotika iz hrane, unećete i druge hranljive materije u organizam. Imajte na umu i da PROBIOTICI NISU LEK.
Objavljen: 15. maja 2023. godine, ažuriran: 16. januara 2025. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Možda se pitate kakve veze imaju baš vitamin B6 i plodnost, ali svi vitamini, minerali i hrana koju jedemo imaju svoju funkciju i važni su telu. Kada je u pitanju sterilitet, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, neadekvatna ishrana može da dovede do poteškoća, kada je začeće u pitanju.
Posteljica je mnogo više od organa koji obezbeđuje hranljive materije. Ona je i „pluća“ bebe tokom trudnoće, omogućavajući neprekidnu razmenu kiseonika i ugljen-dioksida između organizma majke i fetusa.
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka.
Sve metode imaju svoje prednosti i ograničenja. U ovom članku istražićemo različite metode koje vam mogu pomoći da prepoznate plodne dane i optimalno iskoristite period začeća.
Implantacijski grčevi su jedan od raniih znakova trudnoće i događaju se određenom broju žena. Oni se događaju upravo u vreme kada oplođena jajna ćelija, odnosno blastocista uspeva da se ugnezdi u sluzokožu materice kako bi nastavila da raste.
Osećaj stalne pospanosti može biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti. Postoji nekoliko mogućih razloga zašto se pitate “zašto mi se stalno spava” i zašto možete da se osećate umorno i pospano većinu vremena.
Studija, objavljena u uglednom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi put kod ljudi direktno pokazuje da estradiol utiče na moždane centre zadužene za obradu straha i pretnje, ali i da traumatsko iskustvo može poremetiti ovaj zaštitni mehanizam.
Da li svakodnevno jedenje lubenice može da zaštiti bubrege? Saznajte kako utiče na hidrataciju, krvni pritisak, stvaranje kamena u bubregu i kada može biti rizična.
Pšenične klice predstavljaju deo pšeničnog zrna i služe i kao seme za novu biljku. Klica je glavna nutritivna komponenta pšenice celog zrna. Klice, zajedno sa ljuskom, se uklanjaju iz rafinisanih proizvoda i ne možete ih naći u belom brašnu.