Predmenstrualni disforični poremećaj (PDP): Koja je razlika u odnosu na PMS i kako se nositi sa njim?
Predmenstrualni disforični poremećaj(PDP) je težak oblik predmenstrualnog sindroma i smatra se zdravstvenim stanjem koje bi trebalo držati pod kontrolom promenama životnih navika i lekovima, po potrebi.
Dok se umereni do težak oblik PMS-a javlja kod gotovo polovine žena, predmenstrualni disforični poremećaj se javlja kod 5-10% žena. Ovaj poremećaj ih sprečava da funkcionišu u svakodnevnici.
Po čemu se predmenstrualni disforični poremećaj razlikuje od PMS-a?
Razlika između PDP-a i PMS-a je u tome što su simptomi disforičnog poremećaja teški i iscrpljujući. Ovo je hronično stanje i potrebno je uneti promene u stil života i, po potrebi, uvesti lekove.
Simptomi PDP-a
Simptomi ovog poremećaja mogu potrajati do menopauze. Oni mogu uticati na sve koji vas okružuju zbog emocionalnih poremećaja i teškog stresa koji se javlja. PDP može da dovede do poremećaja odnosa u porodici, kao i do efikasnosti i rezultata na poslu. Prisutni su tokom poslednje nedelje pred menstruaciju i mogu nestati u prvim danima nakon početka menstruacije. Većina simptoma je povezana sa pogoršanjem anksioznosti. Izvor: PubMed
Predmenstrualni disforični poremećaj – simptomi mogu uključivati:
zadržavanje tečnosti – može da dovede do osetljivosti dojki, smanjenog mokrenja, otoka stopala, zglobova i šaka i privremenog povećanja telesne težine i
bolne menstruacije.
Lekarima je nekad teže da utvrde postojanje ovog poremećaja. Potrebno je da obave fizički pregled, utvrde da se on javlja najmanje 2 i više meseci za redom i mora:
biti prisutan najmanje nedelju dana pre menstruacije,
nestaje posle početka menstruacije ili tokom nekoliko prvih dana,
ometa svakodnevnicu.
Da bi se postavila dijagnoza PDP-a, žena mora da ima najmanje 5 od gore navedenih simptoma, uključujući i najmanje jedan od ovih:
osećaj beznađa i tuge,
napetost i anksioznost,
promene raspoloženja i povećanu osetljivost,
osećaj ljutnje i razdražljivosti.
Uz to se nekada javljaju i bezvoljnost, apatija, izbegavanje društvenih aktivnosti, problemi sa spavanjem ili potreba za prekomernim snom, osećaj nedostatka kontrole ili preopterećenosti.
Zašto se javlja predmenstrualni disforični poremećaj?
Ne zna se tačan uzrok zašto se javlja PDP. Moguće je da je uzrok abdominalni odgovor mozga na fluktuaciju normalnih hormona kod žena tokom menstrualnog ciklusa. Ovo može da dovede do nedostatka neurotransmitera serotonina. Izvor: MNT
Kako se leči predmenstrualni disforični poremećaj?
Nekada različite terapije mogu da ublaže simptome PMS-a i PDP-a poput meditacije, vežbanja, joge, či terapije, akupunkture, smanjenja unosa šećera, soli, kofeina i alkohola. Pored toga treba probati sa povećanim unosom složenih ugljenih hidrata i proteina. Nekada mogu pomoći razgovor sa partnerom ili prijateljima, opuštenije ponašanje bez tenzija, čitanje knjige, gledanje filmova, šetnja i topla kupka.
Lečenje je moguće lekovima koji utiču na ovulaciju (oralni kontraceptivi koji sadrže drospirenon i etinil estradiol), lekovi koji oslobađaju gonadotropin, danazol ili lekovima koji utiču na centralni nervni sistem (antidepresivi kao što su Prozak, Sarafem, Celeka, Pakil i Zoloft).
Kada su u pitanju suplementi, za sada nedostaju studije koje bi podržale efikasnost većine suplemenata kod ovog slučaja. Vitamin B6, kao i vitamin D, bi mogao biti koristan prema istraživanjima, dok se ulje noćurka pokazalo neefikasnim. Izvor studije: PubMed
Objavljen: 8. februar 2023. godine, ažuriran: 1. februar 2025. godine
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Najčešće komplikacije u ranoj trudnoći su vanmaterična trudnoća, molarna trudnoća i spontani pobačaj. Pored toga, mnoge trudnice se suočavaju sa implantacijskim krvarenjem, jutarnjim mučninama i drugim problemima, koji su deo normalnog toka trudnoće.
Kada u proleće ili jesen počne kijanje, kašalj i često ljudi ne znaju da prepoznaju da li je alergija ili prehlada u pitanju. Iako se mnogi simptomi preklapaju, prehlada i alergija su dve različite stvari. Važno je da prepoznate šta je u pitanju, kako biste dobili adekvatnu terapiju i sebi olakšali funkcionisanje tokom svakodnevnice.
Možda niste razmišljali o tome da u domu mnoštvo stvari može biti štetno, pre svega, da postoji nezdrav pribor u kuhinji. Ali da, i te kako može biti stvari koji štete vašem zdravlju, a da toga niste ni svesni. Uz male promene, lako ćete kuhinju učiniti bezbednim mestom po zdravlje. Ovo su neke od stvari na koje bi trebalo da obratite pažnju u svom domu.
Način na koji žena vidi svoje telo direktno utiče na njeno samopouzdanje, raspoloženje, pa čak i odnose sa drugima.
Ali, šta kaže nauka? Zašto je telesna percepcija toliko moćna, i kako da izgradimo zdraviji odnos prema svom telu?