Fibroidi – simptomi mioma, dijagnoza i opcije lečenja
Fibroidi, poznati i kao miomi ili uterine leiomiome, su benigni tumori koji se razvijaju iz mišićnog tkiva materice. Česti su kod žena reproduktivnog doba i mogu značajno uticati na kvalitet života. U ovom članku razmatramo koji su simptomi mioma, metode dijagnostike i opcije lečenja fibroida.
Problemi sa crevima – Pritisak na rektum može izazvati konstipaciju.
Bol tokom seksualnog odnosa (dispareunija) – Lokacija fibroida može uticati na komfor tokom odnosa.
Neplodnost ili problemi sa trudnoćom – U retkim slučajevima, fibroidi mogu otežati začeće ili povećati rizik od komplikacija u trudnoći.
Dijagnostika fibroida
Fibroidi se često otkrivaju tokom rutinskog ginekološkog pregleda. Ako lekar posumnja na njihovo prisustvo, mogu se koristiti sledeće metode:
Ultrazvuk – Najčešći i neinvazivni način dijagnostikovanja fibroida. Transabdominalni ili transvaginalni ultrazvuk omogućava vizualizaciju veličine i lokacije tumora.
Magnetna rezonanca (MRI) – Koristi se za detaljniju procenu većih fibroida ili kompleksnih slučajeva.
Histeroskopija – Minimalno invazivna procedura koja omogućava lekaru da pregleda unutrašnjost materice i dijagnostikuje submukozne fibroide.
Sonohisterografija – Specifičan tip ultrazvuka koji koristi fiziološki rastvor za bolji pregled unutrašnjosti materice.
Krvne analize – Proveravaju se nivoi hemoglobina kako bi se utvrdila eventualna anemija izazvana obilnim krvarenjima.
Koliko se često javljaju fibroidi (miomi)?
Fibroidi, poznati i kao miomi ili uterine leiomiome, su benigni tumori materice koji su veoma česti kod žena reproduktivnog doba. Prema podacima Johns Hopkins Medicine, procenjuje se da između 20% i 50% žena u reproduktivnom periodu ima miome, dok će do 77% žena razviti miome tokom svojih reproduktivnih godina.
Međutim, ove brojke mogu varirati u zavisnosti od korišćenih dijagnostičkih metoda i populacija koje su proučavane. Sistematski pregled objavljen u časopisu BJOG navodi da je prevalencija fibroida između 4,5% i 68,6%, u zavisnosti od studije.
Miomi su češći kod žena afričkog porekla, koje imaju dva do tri puta veći rizik od razvoja fibroida u poređenju sa ženama evropskog porekla.
Ove varijacije u statistici naglašavaju potrebu za daljim istraživanjima kako bi se preciznije odredila učestalost fibroida u različitim populacijama.
Opcije lečenja fibroida
Lečenje fibroida zavisi od simptoma, starosti, želje za očuvanjem plodnosti i drugih zdravstvenih faktora. Opcije uključuju:
1. Praćenje (watchful waiting) – Ako fibroidi ne izazivaju simptome, često se preporučuje redovno praćenje njihovog stanja ultrazvukom.
Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID): Koriste se za ublažavanje bola tokom menstruacije.
Antianemična terapija: Dodatak gvožđa za lečenje anemije.
3. Minimalno invazivne procedure
Embolizacija arterija materice (UAE): Procedura koja blokira dotok krvi fibroidima, uzrokujući njihovo smanjenje.
Histeroskopska miomektomija: Uklanjanje fibroida iz unutrašnjosti materice pomoću histeroskopa.
Endometrijalna ablacija: Procedura koja uništava sluzokožu materice, efikasna kod manjih fibroida i obilnih menstruacija.
4. Hirurški zahvati
Miomektomija: Uklanjanje fibroida, idealno za žene koje žele da sačuvaju plodnost.
Histerektomija: Potpuno uklanjanje materice, opcija za žene koje ne planiraju trudnoću i imaju teške simptome.
5. Prirodni pristupi
Biljna medicina može pomoći u upravljanju simptomima, ali nije zamena za medicinske tretmane kod komplikovanih slučajeva. Vagitorije sa ekstraktom virka mogu pružiti podršku kod smanjenja obilnih krvarenja i smanjenju mioma, dok biljke poput konopljike mogu doprineti hormonskom balansu.
Rezime
Fibroidi su čest problem koji može značajno uticati na kvalitet života žene. Rana dijagnoza i pravovremeno lečenje ključni su za smanjenje simptoma i očuvanje reproduktivnog zdravlja. Ako imate simptome koji ukazuju na prisustvo fibroida, obavezno se obratite ginekologu kako biste razmotrili najprikladniju opciju lečenja.
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka.
* Vaginalni porođaj može povećati šansu da se javi nekontrolisano mokrenje posle porođaja.
* Nekontrolisano mokrenje zapravo nekada počinje i u trudnoći, a čak jedna trećina žena ga doživi u periodu između drugog trimestra trudnoće, pa do 3 meseca posle porođaja.
* Situacija u kojoj je "ispala čašica kolena" je zapravo vrlo česta.
* Istraživanja su pokazala da se lečenje iščašene čašice prvi put sprovodi najmanje šest nedelja
Pored toga što grudi mogu da bole, često se žene pitaju zašto svrbe bradavice na grudima. Bradavice su veoma osetljive i svašta može da bude uzrok pojave svraba i iritacije.
Najčešće se pod pojmom hormonska glavobolja naziva glavobolja u PMS-u ili menstrualna migrena. O tome kako da predupredite njeno nastajanje i lečite je kada do nje dođe, ali i o ostalim tipovima hormonske glavobolje, pisali smo u ovom članku.