Klasičan đuveč sa svinjskim mesom
Još jedno tradicionalno jelo koje su bake rado pravile, a mi ga nismo baš uvek voleli je đuveč sa svinjskim mesom.
Nedostatak vitamina D je najčešći nutritivni nedostatak na svetu. Sa druge strane, vitamin D je najefikasniji suplement, odnosno vitamin koji se najbolje koristi iz lekova ili suplemenata. Pored toga, za dovoljnu količinu vitamina D može vam biti dovoljno i izlaganje sunčevoj svetlosti, ali čini se da je upravo to ono što savremenom čoveku najviše nedostaje.
Simptomi nedostatka vitamina D su slabost mišića, umor i gubitak kose. Tek od skoro se zna da je vitamin D potreban, ne samo za zdrave kosti, već se nalazi u svakoj ćeliji našeg organizma uključujući jajne ćelije, nervne ćelije i ostale.
Pored navedenih grupa ljudi, nedostatak ovog vitamina mogu imati i ljudi čija creva ne apsorbuju dobro masti, pa se može javiti kod osoba koje imaju: celijakiju, cističnu fibrozu, ulcerozni kolitis, Kronovu bolest, kao i kod nekih bolesti jetre i bubrega.
Da. Još jedna od posledica uzimanja terapija lekovima kao što su lekovi za mršavljenje, protiv napada, steroidi ili holesterol mogu dovesti do smanjenja nivoa vitamina D i njegove loše apsorpcije.
Velika većina ljudi ne zna da ima nedostatak vitamina D, jer su simptomi nekada neprimetni. Zapravo, nisu neprimetni, ali su nespecifični i često se pripisuju drugim stvarima dok se ne pojave komplikacije poput preloma noge. Telu je vitamin D potreban da apsorbuje kalcijum koji je ključan za kosti, ali je vitamin D važan i za imunitet, mišiće i nervni sistem.
Najčešći znaci nedostatka vitamina D su:
Važno je utvrditi da se radi o nedostatku vitamina D, a ne o drugom zdravstvenom stanju koje izaziva zdravstvene probleme.
Nedostatak vitamina D može da dovede do:
Pored toga može da bude povezan sa hroničnim bolestima koje uključuju: tumor, bolesti srca, dijabetes, bolesti imunog simstema i neuroloških poremećaja.
Vađenjem krvi se dobijaju rezulatati nivoa vitamina D, a referentne vrednosti vitamina D su:
Dnevna doza vitamina D, odnosno potrebnog unosa, zavisi od godina starosti. Za bebe do godinu dana to je 400 IU (internacionalnih jedinica), od 1 do 70 godina je doza 600 IU, a za starije od 71 godine to je 800 IU. Pored unosa suplementacije, nivo možete povećati i izlaganjem sunčevoj svetlošću, ali će vas lekar posavetovati u koje vreme i na koji način treba da budete izloženi sunčevim zracima. Nije rešenje ni da previše vremena provodite na suncu i rizikujete rak kože.
Foto: Canva & Demetra
Kada je ishrana bogata vitaminom D u pitanju, najbolji izvori hrane su:
Obzirom da je mala šansa da se već nastao deficit nadoknadi hranom ili sunčevom svetlošću, verovatno će vam se savetovati suplementacija. Maksimalne količine koje su dozvoljene na dnevnom nivou su:
Previše vitamina D takođe može da škodi i ošteti bubrege, meka tkiva i kosti. Vodite računa da se ne predozirate vitaminom D.
Nedostatak vitamina D je čest problem širom sveta. U zemljama gde ima manje sunca, ovaj problem je izraženiji. Simptomi nedostatka vitamina D uključuju umor, bolove u mišićima i loš imunitet. Ozbiljan nedostatak može dovesti do zdravstvenih problema kao što su osteoporoza i tumor. Važno je i da se ne prekorači dnevna doza vitamina D koja je dozovoljena, kao i da uzimate dozu koju vam lekar preporuči.
Literatura: