Depresija i sport: rizik od pojave se može smanjiti vežbanjem
Depresija i sport: najnovija istraživanja su pokazala da čak i osobe koje imaju genetski rizik da obole od depresije mogu sprečiti da do nje dođe uz pomoć redovnog vežbanja.
Kako vežbanje može da smanji rizik od depresije?
U ovoj studiji je učestvovalo čak 8.000 ljudi sa genetskom predispozicijom za koje je procenjeno da će im dijagnoza depresije biti postavljena u naredne dve godine. Istraživanja su pokazala da su učesnici sa najvišom aktivnošću uspeli da se zaštite od depresije čak i ako su imali procenjen visok genetski rizik.
Niži nivo rizika od depresije je primećen i kod osoba koje su se bavili aktivnostima poput pilatesa i joge, kao i kod onih koji su radili aerobne vežbe, vožnju bicikla i plivanje. Svako ko je vežbao četiri sata nedeljno, umanjio bi rizik od nove epizode depresije za 17% . (Izvor: https://adaa.org)
Važno je znati da se sa depresijom može boriti, genetska predispozicija nije presudna i lako se može neutralizovati fizičkom aktivnošću. Čak i oni koji su već imali epizode depresije, mogu nove napade držati pod kontrolom uz pomoć fizičke aktivnosti.
“Smatra se da 35 minuta dodatne fizičke aktivnosti dnevno može pomoći da ljudi smanje rizik od depresije i zaštite se od budućeg napada depresije”, kaže autor istraživanja Karmel Čoi, saradnik na psihijatriji u bolnici Masačusets.
Depresija i sport
U današnje vreme, depresija je toliko rasprostranjen problem, da se protiv nje moramo boriti svim raspoloživim sredstvima. Mladi su posebno podložni, a jedan je i od vodećih uzroka smrti kod mladih. Sve češće izbegavanje fizičkih aktivnosti ne ide na ruku ovom istraživanju. Deca se nekada u školama ne pripremaju za redovnu fizičku aktivnost kao nešto što se podrazumeva i ne prezentuju im se svi benefiti bavljenja fizičkom aktivnošću.
Objavljen: 18. novembar 2019. godine, ažuriran: 11. mart 2025. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Roditeljstvo je najteži životni zadatak i ne podrazumeva se da iko zna sa sigurnošću šta da radi, osim kada pričamo o preživljavanju i potrebi da nagonski zaštitimo dete. Gotovo sve ostalo se uči.
Uglavnom je potrebno oko 4 nedelje od poslednje menstruacije, odnosno oko 14 dana od ovulacije da bi analiza beta HCG pokazala trudnoću, a za test za utvrđivanje trudnoće, nekada i par dana više da biste dobili odgovor na pitanje “da li sam trudna”.
Zašto ciklus postaje kraći posle 30? A zašto kod nekih žena postaje duži? Da li je to znak nekog zdravstvenog problema? Kako se može uticati na dužinu ciklusa?
Obično nema potrebe da brinete i ako počne ranije ili kasnije, ali bi ipak bilo dobro da konsultujete lekara ako se to dogodi pre 8, odnosno ako se ne dogodi do 14 godina.
Pubertet je vreme velikih promena – telo raste, hormoni se menjaju, a emocije često idu gore-dole. U tom periodu, sport i fizička aktivnost mogu da budu moćan saveznik, ne samo za zdravlje tela već i za mentalnu ravnotežu i samopouzdanje.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.
Afirmacije su kratke rečenice sa pozitivnim značenjem koje sebi ponavljamo svesno i namerno. Njihova svrha je da nas podsete na ono što vredi u nama i da nam pomognu da prevaziđemo negativan samogovor.
Usamljenost je iskustvo koje gotovo svako od nas oseti bar jednom u životu, ali se često o njoj govori tiho, kao da je to lična slabost ili „nešto što ne treba da se prizna“. U stvarnosti, osećaj usamljenosti nije nužno povezan sa stvarnim brojem ljudi oko nas — možemo biti okruženi porodicom i prijateljima, a opet se osećati odvojeno. Razumevanje usamljenosti kao univerzalnog, ali i vrlo individualnog osećanja može biti prvi korak ka tome da joj pristupimo bez stida, da je prepoznamo i gradeći podršku — umesto da je potiskujemo.