Jeftina zdrava hrana – Ovih 10 namirnica preporučujemo
Želeli smo da se osvrnemo ovaj put na to da postoji zdrava hrana koja nije skupa. To su jednostavne namirnice koje su svima lako dostupne, ukusne i veoma hranljive. Jeftina zdrava hrana je kod nas i lako dostupna.
Pod najezdom egzotičnijih namirnica i skupe organske hrane, često zaboravljamo da postoji jeftina zdrava hrana. Obično se priča o krajnostima: namirnicama i receptima koji nisu u duhu naše tradicije, nezdravim brzim jelima ili jeftinim industrijskim namirnicama na kojima su prethodne generacije odrastale. Želeli smo da se osvrnemo ovaj put na to da postoji zdrava hrana koja nije skupa. To su jednostavne namirnice koje su svima lako dostupne, ukusne i veoma hranljive. Jeftina zdrava hrana je kod nas i lako dostupna.
Navešćemo neke osnovne namirnice koje se mogu spremiti na više načina. Pokušajte da kombinujete ukuse i način pripreme kako biste probali sasvim nove recepte.
Jeftina zdrava hrana:
1. Jaja
Jaje je jedna od najkompletnijih namirnica koje možete pojesti. Nisu skupa, davno je oporgnut mit da treba jesti samo 3 jaja nedeljno, a cena im je oko 18-20 dinara po komadu. U jednom jajetu ima 71 kalorija i 6 grama proteina po komadu. Odlična su zamena za meso, puna hranljivih materija poput vitamina D i A. Možete ga jesti na različite načine kao idealan doručak koji će vas dugo držati sitim, zatim kao prilog salati uz ručak ili po vašem izboru. Postoji mnoštvo recepata za pripremu jaja, a u većini jela se koriste kao jedan od sastojaka. Više: Zašto je unos proteina toliko važan?
2. Zdrava hrana nije skupa: Ovas
Ovas se najlakše servira u obliku kaše ili keksa od pahuljica. Važno je znati da kupovne gotove kaše uglavnom sadrže i mnoštvo šećera i nezdravih sastojaka, pa je najbolje koristiti čiste pahuljice. Preporuka je da kupujete upakovano, a ne „na meru“, kako biste bili sigurni u kvalitet i rok trajanja. Pakovanje od 500 g je oko 100 dinara, a vama će biti za obrok potrebno nekoliko kašika (oko 15 dinara).
Kaša se sprema veoma jednostavno i imajte u vidu da su ovsene pahulje zdravije kada se skuvaju 2 do 3 minuta. Dobar su izbor i zato što će vas dugo držati sitim, jer su odličan izvor beta glukana. Prepune su vlakana, pa deluju blagotvorno na crevni trakt, blago snižavaju holesterol i jačaju imuni sistem. Jedna porcija ima 153 kalorije.
Vrlo često se u našim domovima zaboravlja na sočivo, a ono je jedna od zdravijih i ujedno jeftinih namirnica. Pola šolje kuvanog sočiva je dovoljno za obrok, a koštaće vas oko 25 dinara. Jedna porcija ima oko 115 kalorija i čak 9 grama proteina. Sočivo je dobar izvor folata, gožđa i kalijuma sa puno vlakana te će vas dugo držati sitim.
Možete probati braon, zeleno ili crveno sočivo, kao prilog, salatu, kuvano samostalno ili kao prilog pirinču ili mesu.
Zdrava hrana nije skupa
4. Pasulj
Pasulj je jeftina namirnica u čijoj jednoj porciji (pola šolje kuvanih zrna) ima oko 112 kalorija i 7 grama proteina. U svom sastavu, osim proteina ima i vlakna, folate, kalijum i magnezijum. Pasulj pre kuvanja, preko noći treba ostaviti potopljen u vodi.
5. Jeftina zdrava hrana – krompir
Krompir je veoma zdrava namirnica, ako se ne prži u dubokom ulju, a uz to je i jeftin. Za obrok je dovoljan jedan srednji krompir, te će vas koštati oko 15-20 dinara. Krompir sadrži vitamin C, vlakna i kalijum. Snižava krvni pritisak i holesterol.
Spremajte ga na zdravije načine. Idealno pečen u ljusci sa malo soli, maslinovog ulja i belog luka uz dodatak sira ili kajmaka.
6. Kokice su jeftina zdrava hrana
Kada su kokice u pitanju, čas se nađu na „crnoj listi namirnica“, čas da su zdrave. Neki tvrde da kokice iz mikrotalasne nisu zdrave, zbog različitih dodataka u njima. Dok god se držite toga da ih ne zamastite previše i ne dodajete mnogo soli, one su bezbedne i isto je da li će biti pripremljene u šerpi ili mikrotalasnoj. Cena kilograma kukuruza kokičara je do 200 dinara. Za porciju vam treba oko 15 dinara.
Kokice su zapravo idealan izbor jedne od potrebne tri porcije integralnih žitarica u toku dana. Jednom porcijom se smatraju 2 kašike sirovih (3-4 šolje iskokanih) i držaće vas sitim duže od većine drugih grickalica. Imaju samo četvrtinu kalorija čipsa (oko 140 kalorija po obroku).
7. Intregralne testenine
Ukoliko ste umereni, sve možete jesti. Testenine često imaju lošu reputaciju, ali zapravo mogu biti deo pristupačnog i zdravog obroka. Ako kupite integralne testenine, one će imati dvostruko više vlakana nego obične, te vam neće podići ni nivo insulina. Integralne testenine sa domaćim sosom od paradajza, malo povrća i maslinovog ulja mogu biti savršen obrok. Šolja i po kuvanih testenina ima oko 200 kalorija, a koštaće vas oko 25 dinara po obroku.
8. Sardele – sardina
Obično zaboravljamo na sadrele kada je riba u pitanju. Kupujemo ih samo konzervirane, a kod nas je retkost naći one koje su konzervirane u vodi, već mahom u ulju, ako ćemo povoljniju verziju. Ako ne držite dijetu, onda je i verzija u ulju sasvim u redu. Najbolje je ako kupite sveže ili, kod nas, češće zamrznute sardele pa ih sami ispečete u rerni na papiru za pečenje. Uz parče integralnog hleba i zelenu salatu će biti idealan obrok.
Cena konzerve je oko 100-150 dinara, dok je 1 kg sveže sardele oko 250-300 dinara. Porcija ima oko 155 kalorija.
9. Banane su takođe zdrava hrana koja nije skupa
Pre par decenija su tvrdili da je banana najgore voće, jer u njoj nema „ništa“. Međutim, vremenom smo srećom shvatili da nijedna namirnica u prirodi ne postoji tek tako i da su banane odličan izvor vlakana, prebogate kalijumom i vitaminima B6 i C.
Jedna srednja banana ima oko 105 kalorija i košta oko 30-40 dinara. Odlična je užina ili obrok.
10. Puter od kikirikija
Kod nas još uvek puter od kikirikija nije toliko popularna namirnica, iako polako ulazi i u naše domove uz sijaset novih. Kikiriki, pak, većina ljudi voli da jede, a ova namirnica se veoma lako spema i kod kuće. Možete kupiti gotov ili ga pripremiti sami, ima kalijum i malo vlakana, a iako sadrži puno masti, one su nezasićene. Porcija je 2 kašike i ima oko 190 kalorija. Više: Puter od orašastih plodova: Koji od ovih 5 vrsta orašastih maslaca je najbolji
Da li je zaista moguće jesti zdravo ako nemam veliki budžet? Da, moguće je — sa malo planiranja i pravim izborom namirnica možeš pripremiti nutritivno bogate obroke po pristupačnoj ceni. Fokus na sezonsko povrće, pasulj, jaja i integralne žitarice drastično smanjuje troškove.
Koje su najpristupačnije namirnice koje su nutritivno vredne? Odličan izbor su mahunarke (grašak, leblebija, sočivo), jaja, kupus, šargarepa, krompir, ovsena i integralna pirinčana kaša, zamrznuto povrće i sezonsko. Ove namirnice su jeftine, lako dostupne i dugo traju.
Kako meso zameniti jeftinim, ali zdravim proteinima? Umesto crvenog mesa, iskoristi pasulj, sočivo, jaja, fermentisane proizvode (poput jogurta, kefira) ili povremeno piletinu. Tako dobijaš dovoljne proteine, a troškovi ostaju niski.
Kako smanjiti bacanje hrane i bespotrebne troškove? Planiraj obroke unapred i pravi spisak pre kupovine. Iskoristi ostatke u supama ili varivima. Zamrzavanje blanširanog povrća i kuvanih žitarica takođe smanjuje otpad.
Da li kuvani obroci „na kašičicu“ moraju biti dosadni? Ne! Variva, čorbe i šarene kombinacije povrća sa žitaricama mogu biti ukusni i raznovrsni — začinjeni, ukrašeni svežim biljem i kombinovani sa raznim aromatičnim dodacima (npr. beli luk, papričice, limun, peršun).
Koliko često bih trebalo da jedem sezonsko voće i povrće? I što češće, to bolje – sezonske namirnice su najpovoljnije i najukusnije. Kad nisu u sezoni, možeš koristiti zamrznuto povrće ili sušene proizvode poput paprika, pečuraka, šljiva.
Kako pratiti nutritivne vrednosti jeftinih obroka? Dovoljno je da unosiš raznovrsne grupe namirnica: mahunarke za proteine, integralne žitarice za energiju, povrće i voće za vitamine i vlakna. Dodaj zdravu mast (maslinovo ulje, semenke) i po potrebi vitamin D/železo ako imaš manjak u ishrani.
Kada je pametno potražiti savet nutricioniste? Ako se hranite restriktivno ili imaš specifične zdravstvene probleme (anemija, intolerancije, dijabetes), poseta nutricionisti može pomoći da ishrana bude nutritivno uravnotežena čak i uz ograničen budžet.
2. Cleveland Clinic: “White Potatoes vs. Sweet Potatoes: Which Are Healthier?” – https://health.clevelandclinic.org/white-potatoes-vs-sweet-potatoes-which-is-healthier, maj 2018. Godine
3. Journal of Agricultural and Food Chemistry: “Vitamin retention in eight fruits and vegetables: a comparison of refrigerated and frozen storage.” – https://pubs.acs.org/doi/pdf/10.1021/jf5058793
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Gubitak trudnoće je iskustvo koje retko ko očekuje i mnogima donese duboku emotivnu prekretnicu. Spontani pobačaj, iako čest, ostaje prekriven tišinom i neizvesnošću: šta se dogodilo, zašto se dogodilo, da li će se ponoviti? U ovom tekstu razmatramo ključne informacije: kada govorimo o spontanom pobačaju, koji su najčešći uzroci, na šta obratiti pažnju kao trudnica ili partner, i kako pristupiti sledećim koracima posle iskustva gubitka.
Masturbacija je tema koja i danas izaziva brojne mitove i predrasude. Od tvrdnji da slabi imunitet, do ideja da je njegov uticaj zanemarljiv. U najmodernijim istraživanjima, stručnjaci se sve češće bave pitanjem da li seksualna aktivnost, uključujući i masturbaciju, može imati uticaj na odbrambene mehanizme organizma. U ovom tekstu razumećemo šta nauka kaže o povezanosti masturbacije i imuniteta, koje efekte su zabeležene, gde postoje ograničenja, i na šta obratiti pažnju.
Karijera rođenih 7. novembra često se kreće u pravcu istraživanja, nauke, umetnosti ili psihologije. Imaju izuzetnu sposobnost da uoče obrasce i otkriju istinu, što ih čini uspešnima u profesijama koje zahtevaju analitičnost i empatiju.
Možda o tome da sada niste razmišljali, ali i mobilni telefon ima načina da vam bude saveznik u oslobađanju od stresa. Sve može biti korisno, ako stvari koristite i gledate na pravi način.
Možda o tome da sada niste razmišljali, ali i mobilni telefon ima načina da vam bude saveznik u oslobađanju od stresa. Sve može biti korisno, ako stvari koristite i gledate na pravi način.
Iako sada znamo da je puter zdrava namirnica, ni sa njime ne treba preterivati. Pored toga, nekada je ljudima potrebna zamena, ali zdrava. Ovo su neki od predloga šta to može biti.
Povremena anksioznost je normalna. Međutim, ako fizički simptomi traju mesecima, ometaju spavanje, rad ili odnose sa drugima, može biti reč o anksioznom poremećaju.