Sigurno ste do sada čuli za beta glukan, ali moguće i da ne znate šta je on tačno. Ono što je važno jeste da se on lako unosi iz hrane, pa nema potrebe da pijete suplemente iako nas njima u poslednje vreme stalno „bombarduju“.
Unos vlakana je svima veoma koristan, ali i ona mogu biti različita. Neka vlakna su rastvorljiva, dok postoje i ona koja su nerastvorljiva. Uglavnom namirnice imaju obe vrste vlakana.
Beta glukan je oblik rastvorljivih vlakana koja pomažu da srce ostane zdravo, te da se snizi nivo šećera u krvi i nivo holesterola. Pomaže i kod problema sa crevima i zatvorom, ali i sa kontrolom telesne težine.
Stručnjaci klinike Mejo savetuju da osobe tinejdžeri jedu između 30 do 35 g rastvorljvih vlakana dnevno, mlađi od 50 godina 38 grama (muškarci), odnosno 25 grama žene. Za starije od 51 godine savetuje se 30 grama dnevno za muškarce i 21 grama za žene. (*1)
U kojoj hrani se može naći beta glukan?
Gotovo sve proteine, vitamine, minerale i vlakna možete naći u obliku suplemenata, no ništa ne može biti zamena za uravnoteženu i pravilnu ishranu. Beta glukan se nalazi u integralnim žitaricama, ovsu, mekinjama, pšenici i ječmu. Takođe ga sadrži pekarski kvasac i neke vrste pečuraka.
Ova vlakna deluju tako što usporava tranzit hrane u crevima što znači da je telu potrebno duže vreme da svari hranu, a to znači da se šećer ne apsorbuje brzo i ostaje stabilan tokom dužeg vremena. Ova vrsta vlakna se ne može preraditi, pa prolazi kroz ceo digestivni trakt i sa sobom nosi višak holesterola.
Osobe koje imaju lupus, astmu, multiplu sklerozu, reumatoidni artritis i inflamatornu bolest creva trebalo bi da se obavezno posavetuju sa svojim lekarom pre nego što se odluče za uzimanje beta glukana u vidu suplemenata.
Benefiti unosa beta glukana
Postoje dokazi da ova vrsta vlakana može poboljšati zdravlje srca. Postoji nekoliko studija koje sugerišu da smanjuje nivo holesterola i trigliceride. Jedno od istraživanja je utvrdilo da konzumiranjem ovsene kaše svakodnevno dolazi za 5 do 7% smanjenja lošeg holesterola (LDL). (*2)
Pored smanjena holesterola, beta glukan smanjuje i rizik od dijabetesa tip 2 tako što može pobošati i sniziti nivoe šećera u krvi.
Beta glukan za bolji imunitet
Iako se beta glukan i sijaset proizvoda na bazi njega prodaju kao čarobni štapić kojim ćete rešiti loš imunitet, dosadašnja istraživanja su pokazala da može imati neke pozitivne efekte, ali da to još nije dokazano. Naučnici smatraju da bi mogao pomoći u efikasnijoj borbi protiv bolesti i infekcija, ali se do sada ne znaju njegovi tačni efekti i koliko je zapravo efikasan. (*3,4)
Iako još uvek ne znamo sve zdravstvene prednosti ove vrste vlakana i koliko on utiče na imunitet, defitivno znamo da je u obliku hrane neškodljiv i vrlo efikasan kada je zdravlje srca i adekvatnog nivoa šećera u krvi u pitanju. Razmislite o tome da češće u ishranu uvrstite integralne žitarice, ovas i pšenicu.
Objavljen: 11. avgusta 2021. godine, ažuriran: 18. januar 2025. godine
Literatura:
MayoClinic: Nutrition and Healthy Eating – https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/nutrition-and-healthy-eating/in-depth/fiber/art-20043983
OxfordAcademic: Cholesterol-lowering effects of oat β-glucan – https://academic.oup.com/nutritionreviews/article/69/6/299/1815168, jun 2011. godine
NIH: Effects of beta-glucans on the immune system – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17895634, 2007. godina
HealthLine: Beta-glucan – https://www.healthline.com/health/beta-glucan-heart-healthy, decembar 2016. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Ako ste poslednjih nedelja proveli makar nekoliko minuta na TikToku ili Instagramu, velika je šansa da ste naleteli na neobične snimke: mlade devojke sa slojevima maski, flastera, seruma i trakama preko lica, kao da se spremaju za scenu, a ne za spavanje. Ujutru, jedan po jedan sloj se skida, otkrivajući „sveže“, navodno savršeno lice.
U želji da zaštite, usmere ili „isprave“, roditelji neretko prave greške koje produbljuju jaz i otežavaju komunikaciju. Evo koje su najčešće i kako da ih izbegnete.
Kod žena koje imaju problem sa anovulatornim ciklusima, on dovodi do ovulacije u 70-85% slučajeva. Ipak, treba imati u vidu da se trudnoća ostvari kod 40-50% žena, ali nakon 12 meseci korišćenja ovog leka, ova stopa je čak 80%.
Alergija na buđ i plesni često prolazi „ispod radara“, jer se njeni simptomi lako pomešaju sa prehladom ili sezonskom alergijom. Međutim, za razliku od polena koji je prisutan u određenim periodima godine, plesni mogu biti prisutne tokom cele godine - posebno u zatvorenim prostorima sa povećanom vlagom. Upravo zbog toga mnogi ljudi mesecima imaju simptome, a da ne znaju pravi uzrok.
Razumevanje ove alergije je važno jer se ona ne odnosi samo na spoljašnje faktore, već često dolazi iz našeg непосредnog okruženja: doma, kancelarije ili škole. To znači da njeno rešavanje nije samo medicinsko pitanje, već i pitanje životnih uslova.
Aflatoksin je jedan od najopasnijih toksina koji se može naći u hrani, iako ga ne vidimo, ne mirišemo i često ga ne možemo ni primetiti. Nastaje kao produkt plesni koje se razvijaju na namirnicama poput žitarica, orašastih plodova i začina, posebno u uslovima vlage i toplote. Upravo zbog toga predstavlja globalni problem bezbednosti hrane.
Ono što ga čini posebno zabrinjavajućim jeste činjenica da i male, dugotrajne izloženosti mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje. Razumevanje njegovog delovanja pomaže nam da bolje zaštitimo sebe i svoju porodicu.
U dvadesetim i ranim tridesetim, estrogen pomaže da se masno tkivo raspoređuje ravnomernije na kukove, butine i zadnjicu. Kako se hormonska ravnoteža menja, taj obrazac počinje da se pomera ka abdominalnom području.
Vaginalna higijena je od ključnog značaja za žensko intimno zdravlje. Održavanje pravilne vaginalne higijene nije samo pitanje zdravlja već i pravilnog informisanja. Nažalost, mnoge žene se oslanjaju na netačne informacije koje mogu rezultirati narušavanjem prirodne ravnoteže vaginalne flore.