Promenite negativne misli: Terapeutski načini kako da to uradite
Svi s vremena na vreme imamo loše misli i sigurno ste i vi želeli da promenite negativne misli, ali niste znali i kako da to sprovedete. Ponekad je jednostavno previše negativnosti koja utiče na vaše raspoloženje i sveopšte funkcionisanje u toku dana. Kako da uradite ono što je do vas i preusmerite svoj tok misli?
Profesor psihologije Mark Renke tvrdi da ne postoji osoba koje nekada nema negativne misli koje ga obuzmu i pokvare mu raspoloženje. Psiholozi kažu i da je normalno da imamo misli koje možemo da klasifikujemo kao beskorisne ili negativne. Ponekad su potpuno bespotrebne, a nekad jednostavno opis trenutno loše situacije u kojoj se nalazimo. No, uvek postoji nešto što možemo uraditi da te negativne misli odbacimo.
Robin Šarma je u svojoj knjizi „Ko će suze da briše kad te ne bude više?“ istakao da je stanje uma stvar discipline te navodi:
„Ako vaš um nije disciplinovan, obuzeće vas nebitne brige i misli i nećete moći da se usresredite na ono što ima daleko više smisla.“
Kada negativne misli postaju problem?
Mnoštvo negativnih misli nije bezopasno i ne treba ih olako shvatiti. Istraživanja pokazuju da ponavljane negativne misli mogu dovesti do depresije i anksioznosti.
Sporadično pojavljivanje negativnih misli nije značajno, ali ako one preplavljuju osobu, onda je to i te kako problem.
Onog momenta kada ophrvana negativnim mislima osoba pomisli ili izgovori rečenice poput: nikada neće biti bolje, nikada neću biti dobro ili zauvek je sve izgubljeno i zauvek će trajati ovo, to je alarm da se hitno preduzmu mere i pomogne toj osobi.
Zadržavanje na negativnim mislima može da bude opasno
Kod ljudi koji imaju negativne misle koje ih preplave nije toliko problem u samoj pojavi tih misli, obzirom da se svi sa njima susreću. Oni imaju problem da te misli otpuste i krenu dalje. Puštaju ih da im se iznova vrte u glavi i na kraju ih potpuno obuzmu. Ljudi tada postaju negativni i ne umeju da izađu iz tog začaranog kruga bez pomoći.
Profesor Renke tvrdi da vaše misli previše štete ako možete potvrdno da odgovorite na neka od ovih pitanja:
Da li vaše misli utiču na vaše odnose sa drugim ljudima?
Da li utiču na vaš posao?
Da li vas navode da radite stvari koje su štetne po vas poput konzimiranja alkohola ili droge?
Da li vas način na koji se nosite sa njima dovodi u neku vrstu nevolje?
Da li traje duže od dve nedelje?
Da li imate samoubilačke misli?
Ukoliko je odgovor na bilo koje od ovih pitanja DA, vreme je da se obratite stručnom licu.
Kako ublažiti negativno razmišljanje sa kojim se suočavate?
Postoji nekoliko načina za razbijanje negativnog razmišljanja, ali ukoliko imate ozbiljniji problem ipak se savetuje da konsultujete stručno lice. U međuvremenu probajte da:
Prihvatite emocije – Ako ste ostali bez posla, morali da napustite dom ili se dogodila smrt vama bliske osobe normalno je da budete tužni. Svako bi bio tužan i nesrećan, jer je u pitanju ozbiljna stvar i negativne misli su prirodne.
Razjasnite svoje misli – Razmislite o tome zašto se osećate tako kako se osećate. Identifikujte tu mučnu misao. Shvatite na koji način razmišljate i tretirajte misao kao da je objekat.
Procenite svoje emocije – pokušajte da budete jasni i racionalni kako bi došli do pravog uvida o svojim negativnim mislima. Koji su dokazi za, a koji protiv negativnih misli? Ostavite misao po strani i probajte da na trenutak isključite emocije. Moguće je da se javi drugačija perspektiva.
Pogledajte stvari iz drugog ugla – razmislite o tome kako bi trenutna situacija mogla da vam bude od koristi. Možda vam ova nevolja gradi karakter ili će nešto drugo dobro proizaći iz svega ovoga.
„Pa šta?“
Na šta je tačno profesor Renke mislio kada kaže: „Pa šta“? „Ideja je da kroz šta god da prolazite u životu, nije tako velika stvar. Smrt je sastavni deo života. Ljudi nastavljaju da žive, pa čak i napreduju, nakon veza koje su prekinute zauvek“, objašnjava profesor.
Stručnjaci predlažu da probate da promenite negativne misli tako što ćete ih ometati čitanjem, druženjem sa prijateljima, vežbanjem ili gledanjem neke serije. Još bolji način jeste da probate da sami razjasnite svoj problem i nedoumicu u glavi tako što ćete ga zapisati i raščistiti to što vas muči i razmisliti da li je vredno neraspoloženja.
Prijatelji i porodica mogu biti od velike pomoći onom ko ima negativne misli, ali tako što će ih saslušati i biti im „rame za plakanje“ u teškom trenutku. Negiranjem negativnih osećanja i ponavljanjem da je osoba to samo umislila samo ćete učiniti da se oseća još gore.
Da li je čaša poluprazna ili polupuna?
Mnogo ljudi vidi svet kao polupraznu čašu i sa njima se ne treba ubeđivati da je drugačije. Sve što ih treba pitati jeste da li imaju za cilj da se osećaju bolje i da imaju više zabave. Ako je tako, da li će im razmišljanje o polupraznoj čaši doprineti tome ili odmoći.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Neretko se upravo zbog boljeg razumevanja dodaju popularni smajliji, kako bi se bolje dočaralo kako neka rečenica zapravo nije ozbiljna iako tako deluje, ako na kraj ne dodamo smajli sa osmehom.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.