Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti – da li pomažu?
Preplavljeni smo u poslednje vreme raznim motivacionim treninzima i drugim vidovima samopomoći. Bombarduju nas mantrama za uspeh i pozitivno razmišljanje. Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Za mnoge ljude, anksioznost je parališući problem mentalnog zdravlja koji im onemogućava da normalno funkcionišu zbog prevelike brige, stresa, straha i nervoze. Nekada je teško voditi normalan život u ovakvom stanju. Samo u SAD 18,1% stanovništva, odnosno 40 miliona ljudi starijih od 18 godina ima anksiozni poremećaj. (1)Lekovi i terapija mogu da pomognu, a jedna od opcija su i pozitivne afirmacije protiv anksioznosti koje pomažu da se promeni razmišljanje. Pojedine osobe su izjavile da im one pomažu da smanje brigu, a povećaju samopoštovanje.
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti imaju svrhe?
Ne postoji dovoljno istraživanja na temu koliko pomažu pozitivne afirmacije protiv anksioznosti. Jedno istraživanje iz 2016. godine se bavilo preteranom zabrinutošću i obuhvatila je 102 osobe sa anksioznim poremećajem. Studija je pokazala da se anksioznost smanjila kod svih kojima su predočene pozitivne slike, bile one afirmativne ili vezane za neke druge teme. Studija je pokazala da bilo kakvo praktikovanje pozitivne ideje smanjuje učestalost misli o brigama, ali ne i njenu negativnost. Studija je pokazala da ponovljena praksa zamene brige pozitivnom idejom može da se suprotstavi nametljivim i uznemirujućim svojstvima brige. (2)
Kada se osoba oseća ugroženo, pozitivne afirmacije protiv anksioznosti mogu da povrate njegovo osećanje kompetentnosti, samopoštovanja i sopstvene vrednosti, pa će se osoba osećati manje ugroženo. (3)
Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti
Ova situacija nije ni dobra ni loša.
Kada duboko udahnem, moja anksioznost izlazi i napušta me.
Nisam u fizičkoj opasnosti.
Bezbedan/na sam i nisam ugrožen/a.
Osećam se prijatno među ljudima.
Ja sam bezbrižan/na.
Jak/a sam i hrabar/ra.
Osećam da imam kontrolu.
Samouveren/a sam i opušten/a.
Nema prepreke koju ne mogu da savladam.
Ostajem miran/na u novim situacijama.
Da li afirmacije mogu da pogoršaju anksioznost?
Ove afirmacije mogu pogoršati anksioznost kod određene grupe ljudi jer mnogi smatraju upravo suprotno – da pozitivno razmišljanje nije rešenje za prevazilaženje stresa. Jedna studija je pokazala da nivo samopoštovanja kod pojedinaca utiče negativno na njih kada koriste pozitivne afirmacije. Kod onih sa visokim samopoštovanjem, stanje se popravljalo, ali kod onih sa niskim, dešavalo se da se osećaju samo još gore. Ova studija se nije odnosila samo na osobe koje imaju anksioznost. (4)
Kada treba tražiti pomoć i obratiti se lekaru?
Dok je pojedincima pretežan izbor terapija, postoje i ljudi kojima više prija da se prijave u grupe za podršku. Kod nas, nažalost, ne postoji navika ljudi da idu na psihoterapiju i nisu radi da se priključe grupi za podršku, a neretko ih finanijski momenat najpre sprečava da preduzmu nešto po ovom važnom pitanju.
Lekaru se treba obratiti kada anksioznost počne da im ometa svakodnevne aktivnosti. Pojedinci možda neće primećivati probleme mentalnog zdravlja koji se postepeno povećavaju. Ako postanu svesni ovih simptoma i oni vam onemogućavaju da funkcionišete normalno, treba da se obrate lekaru:
Anksioznost može uticati na svakodnevnicu, pa u zavisnosti od toga koliko ometa osobu, treba i tražiti rešenje. Neki će otkriti da im pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu da se nose sa njom i budu pozitivniji. Ne postoji dovoljno studija o pomoći afirmacijama, ali praksa pokazuje da one u velikom broju slučajeva pomažu.
NBCI: The power of positive thinking: Pathological worry is reduced by thought replacement in Generalized Anxiety Disorder – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC4760272/
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Specijalista za pranje veša, Patrik Ričardson i mikrobiolozi, dr Čarls Gerba i dr Džejson Tetro daju savete vezane za pranje peškira – kako i koliko često treba prati peškire. Prvo što napominju jeste da ljudi obično greše kada koriste više deterdženta nego što je potrebno, kao i previše omekšivača ili drugih dodataka koji se sve češće koriste, poput pojačivača mirisa i drugih aditiva.
Osećaj stalne pospanosti može biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti. Postoji nekoliko mogućih razloga zašto se pitate “zašto mi se stalno spava” i zašto možete da se osećate umorno i pospano većinu vremena.
Studija, objavljena u uglednom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi put kod ljudi direktno pokazuje da estradiol utiče na moždane centre zadužene za obradu straha i pretnje, ali i da traumatsko iskustvo može poremetiti ovaj zaštitni mehanizam.
Mnogo žena se susrelo sa situacijom na samom početku trudnoće, kada odu na ultrazvučni pregled, a plod se ne vidi. Ovo ne mora odmah da znači da nužno postoji problem.
Studija, objavljena u uglednom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi put kod ljudi direktno pokazuje da estradiol utiče na moždane centre zadužene za obradu straha i pretnje, ali i da traumatsko iskustvo može poremetiti ovaj zaštitni mehanizam.
Da li svakodnevno jedenje lubenice može da zaštiti bubrege? Saznajte kako utiče na hidrataciju, krvni pritisak, stvaranje kamena u bubregu i kada može biti rizična.
Pšenične klice predstavljaju deo pšeničnog zrna i služe i kao seme za novu biljku. Klica je glavna nutritivna komponenta pšenice celog zrna. Klice, zajedno sa ljuskom, se uklanjaju iz rafinisanih proizvoda i ne možete ih naći u belom brašnu.
Mnoge žene se uplaše kada nakon godina urednih nalaza ponovo budu pozitivne na HPV. Da li je reč o novoj infekciji ili je sve vreme virus bio prisutan u organizmu?