Nekada ne možemo da se odupremo lošem raspoloženju, a želeli bismo da ga popravimo. Svesni smo da nam nije neki dan, ponekad čak i bez posebnog razloga, ali ne znamo kako da ga preokrenemo. Dovoljno je da izdvojite 15 minuta za dobro raspoloženje.
Probajte sa “naglupljim” mogućim načinom da popravite raspoloženje – pogledajte smešni video klip. Šta vas sprečava da na telefonu ispred vas pronađete neki smešan video klip ili komediju? Neki snimci traju po minut ili dva, a razvući će vaše usne u osmeh i sigurno ćete se osećati bar malo bolje.
Možda ćete želeti da se nasmejete uz neku zabavnu knjigu ili porazgovarate sa prijateljem telefonom. Smeh produžava život jer blagotvorno utiče na vaše zdravlje. Tokom smeha vaš mozak oslobađa endorfin koji je zaslužan za dobro raspoloženje, opušta mišiće, ubrzava cirkulaciju i pozitivno utiče na vaše zube.
2. Kako da se osećate bolje: Jedite zdrave užine
Jasno vam je da hrana ima veliki uticaj na zdravlje, pa samim tim i na raspoloženje. Jedite zdrave užine koje će vam dati energiju i pomoći da sačuvate zdravlje poput citrusa bogatih vitaminom c, orašastih plodova poput oraha, badema i lešnika, kao i integralne žitarice koje će poboljšati raspoloženje.
15 minuta za dobro raspoloženje
3. Setite se dobrih stvari
Kada ste loše raspoloženi, najčešće mislite samo na svoje neuspehe, stvari u kojima ste pogrešili, stvari koje ste loše uradili. Razmislite o svojim malim i velikim uspesima. Sigurno postoje neke stvari koje ste dobro uradili. Zar ne mislite da je sjajno to što ste zdravi, ili imate porodicu, ili imate krov nad glavom, ili imate danas šta da jedete, možda znate da svirate neki instrument, kupili ste novu knjigu koju ste želeli, zadovoljni ste poslom, položili ste ispit, imate priliku da sedite već pola sata na suncu i posmatrate prolaznike, sutra ćete pogledati omiljenu seriju. Sve su ovo razlozi da budete raspoloženiji.
4. Poželite nekome nešto dobro
Saosećanje sa drugim će učiniti da se osećate bolje, čak i ako ne poznajete tu osobu. Ne znači da ćete se osećati bolje zato što neko ima probleme koje vi nemate. Već se misle na ljude koji naizgled žive srećno, a vi im iskreno želite da tako i ostane. U mislima im poželite da zauvek budu zdravi i srećni i popravićete i svoje raspoloženje.
5. Učinite dobro delo i za dobro raspoloženje
Donirajte stvari koje vam ne trebaju ili se prijavite na neki volonterski posao. Pomozite članu porodice sa zadatkom koji treba da obavi. Kupite namirnice baki iz komšiluka. Već smo spominjali da ljubaznost i pružanje pomoći i vama pomaže da se osećate bolje.
15 minuta za dobro raspoloženje
6. Komunicirajte i povezujte se sa ljudima
Potpuno je drugačije kada pričate sa nekim drugim, nebitno da li razumenjujete poruke preko društvenih mreža ili šetate sa dragom osobom ulicama. Uspostavite kontakt sa prijateljima, pozovite nekog člana porodice telefonom, komunicirajte. Bliska komunikacija sa ljudima je defitinitvno važna da se osećate bolje.
7. Zagrljaj je lekovit
Jedna od stvari koje definitivno nisu precenjene jeste zagrljaj i njegov pozitivan uticaj na raspoloženje. Zagrljaj je do te mere lekovit da pomaže čak i da se poboljša imuni sistem.
8. Meditacija uvek pomaže
Možda vam se čini kao gubljenje vremena i da to nije za vas, ali ništa vas ne košta da probate. Napravite kratku pauzu od par minuta. Za to vreme sedite mirno, zatvorite oči i fokusirajte se samo na svoje disanje. Koja god misao da vam paralelno pada na pamet, vi se opet potrudite da mislite samo na disanje. Posle par minuta osećaćete se mnogo bolje, krv će biti obogaćena kiseonikom, a misli sređene.
Preusmerite energiju i budite raspoloženi. Stres vam nije saveznik u rešavanju problema, samo je tu da vam naruši raspoloženje i zdravlje.
9. Izađite napolje
Možda ne možete da izađete u park ili baštu, ali bar stanite pored otvorenog prozora. Svež vazduh ili sunčevi zraci na licu, pomoći će da se osećate bolje. Studije pokazuju da ljudi koji borave na otvorenom, a pod tim se misli na parkove, dvorišta, šumu i prirodu, imaju više energije, bolje se koncentrišu, kreativniji su i ređe pate od anksioznosti. Izvor: Greater Goog Magazine
10. Šetajte za dobro raspoloženje
Šetnja oslobađa od stresa i poboljšava raspoloženje. Šetnja se pokazala efikasnom i za zdravlje, intenzivnija šetnja se smatra jednim od najboljih treninga. Više: Šetnja čuva zdravlje
11. Ne odlažite obaveze
Proverite svoju listu obaveza. Proverite šta od zadataka treba da završite i nemojte ih odlagati za kasnije ili sutra, to će vas tištiti i smetati vam. Koliko god da vam se neki zadatak činio malim i nebitnim poput zamene sijalice ili slanja nekog zaostalog mejla, biće vam bolje kada budete znali da ste ga obavili.
12. Pustite muziku
Opšte je poznato da muzika popravlja raspoloženje. Pustite omiljenu pesmu bilo da ste u automobilu, kod kuće ili na ulici. Istraživanja pokazuju da muzika može, ne samo da umanji anksioznost već i bol. Ako ste u prilici da plešete, još bolje.
13. Uradite vežbe istezanja
Uradite par jednostavnih vežbi istezanja, poput onih da dohvatite prste na nogama, istegnete vrat u jednu i drugu stranu ili neki zauzmete koji minut neki od hoga položaja. Istezanje opušta mišiće, smanjuje stres i poboljšava cirkulaciju.
14. Razgovarajte sa sobom
Da, razgovor sa sobom i te kako ume da bude delotvoran u popravljanju raspoloženja. Recite sebi: JA TO MOGU! Vežbajte pozitivan razgovor sa sobom, pokušajte da njime preokrenete negativne misli koje vam se javljaju. Setite se da svi ponekad greše i da je to sasvim normalno. Probajte da izgovorite naglas nekoliko mantri koje mogu da vam pomognu da promenite mišljenje o sebi i tok razmišljanja. Više: Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti
15. Ima li razloga da brinete?
Da li ste znali da je samo 8% briga opravdano? Sve ostalo su brige o nečemu na šta ne možemo da utičemo, nebitno je ili se nikada neće dogoditi. Razmislite o tome sledeći put kada vam nešto bude okupiralo pažnju.
Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe - od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.
Neretko se dovodi u pitanje da li se mogu dovesti u vezu preponska kila i plodnost, odnosno da li ona može da bude uzrok steriliteta. Ingvinalna kila je relativno česta pojava kod muškaraca, a da li postoji njen uticaj na neplodnost možete pročitati u ovom članku.
Perfekcionizam je snažno izražen kod njih, pa sve što rade žele da bude urađeno do najsitnijih detalja. Ove osobe često deluju mirno i povučeno, ali iza te spoljašnje smirenosti krije se bogat unutrašnji život i snažna želja da doprinesu drugima.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.
Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe - od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše burnout kao hronični stres na radnom mestu koji nije uspešno savladan. Međutim, mnogi stručnjaci proširuju definiciju i na druge životne sfere.
Trudnoća i majčinstvo nisu uvek ispunjeni samo srećom – otkrivamo zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju žena u ovom osetljivom periodu, kako prepoznati znakove problema i kome se obratiti za pomoć.
Osobe koje su pokazale najviši nivo zadovoljstva životom, u ovoj studiji, imaju visok nivo emocionalne stabilnosti. Takođe, to su i ljudi koji su uravnozeženi kada je neurotičnost u pitanju.
Promaja zaista postoji, ali ne izaziva bolesti - otkrivamo zašto je ovo jedan od najupornijih mitova sa Balkana i šta zapravo može da utiče na zdravlje.
Na koji način su u vezi masturbacija i depresija i da li imaju uticaj jedna na drugu? Iako je masturbacija zdrava i prijatna aktivnost, neki ljudi veruju da može da izazove probleme sa mentalnim zdravljem.