Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti – da li pomažu?
Preplavljeni smo u poslednje vreme raznim motivacionim treninzima i drugim vidovima samopomoći. Bombarduju nas mantrama za uspeh i pozitivno razmišljanje. Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Za mnoge ljude, anksioznost je parališući problem mentalnog zdravlja koji im onemogućava da normalno funkcionišu zbog prevelike brige, stresa, straha i nervoze. Nekada je teško voditi normalan život u ovakvom stanju. Samo u SAD 18,1% stanovništva, odnosno 40 miliona ljudi starijih od 18 godina ima anksiozni poremećaj. (1)Lekovi i terapija mogu da pomognu, a jedna od opcija su i pozitivne afirmacije protiv anksioznosti koje pomažu da se promeni razmišljanje. Pojedine osobe su izjavile da im one pomažu da smanje brigu, a povećaju samopoštovanje.
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti imaju svrhe?
Ne postoji dovoljno istraživanja na temu koliko pomažu pozitivne afirmacije protiv anksioznosti. Jedno istraživanje iz 2016. godine se bavilo preteranom zabrinutošću i obuhvatila je 102 osobe sa anksioznim poremećajem. Studija je pokazala da se anksioznost smanjila kod svih kojima su predočene pozitivne slike, bile one afirmativne ili vezane za neke druge teme. Studija je pokazala da bilo kakvo praktikovanje pozitivne ideje smanjuje učestalost misli o brigama, ali ne i njenu negativnost. Studija je pokazala da ponovljena praksa zamene brige pozitivnom idejom može da se suprotstavi nametljivim i uznemirujućim svojstvima brige. (2)
Kada se osoba oseća ugroženo, pozitivne afirmacije protiv anksioznosti mogu da povrate njegovo osećanje kompetentnosti, samopoštovanja i sopstvene vrednosti, pa će se osoba osećati manje ugroženo. (3)
Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti
Ova situacija nije ni dobra ni loša.
Kada duboko udahnem, moja anksioznost izlazi i napušta me.
Nisam u fizičkoj opasnosti.
Bezbedan/na sam i nisam ugrožen/a.
Osećam se prijatno među ljudima.
Ja sam bezbrižan/na.
Jak/a sam i hrabar/ra.
Osećam da imam kontrolu.
Samouveren/a sam i opušten/a.
Nema prepreke koju ne mogu da savladam.
Ostajem miran/na u novim situacijama.
Da li afirmacije mogu da pogoršaju anksioznost?
Ove afirmacije mogu pogoršati anksioznost kod određene grupe ljudi jer mnogi smatraju upravo suprotno – da pozitivno razmišljanje nije rešenje za prevazilaženje stresa. Jedna studija je pokazala da nivo samopoštovanja kod pojedinaca utiče negativno na njih kada koriste pozitivne afirmacije. Kod onih sa visokim samopoštovanjem, stanje se popravljalo, ali kod onih sa niskim, dešavalo se da se osećaju samo još gore. Ova studija se nije odnosila samo na osobe koje imaju anksioznost. (4)
Kada treba tražiti pomoć i obratiti se lekaru?
Dok je pojedincima pretežan izbor terapija, postoje i ljudi kojima više prija da se prijave u grupe za podršku. Kod nas, nažalost, ne postoji navika ljudi da idu na psihoterapiju i nisu radi da se priključe grupi za podršku, a neretko ih finanijski momenat najpre sprečava da preduzmu nešto po ovom važnom pitanju.
Lekaru se treba obratiti kada anksioznost počne da im ometa svakodnevne aktivnosti. Pojedinci možda neće primećivati probleme mentalnog zdravlja koji se postepeno povećavaju. Ako postanu svesni ovih simptoma i oni vam onemogućavaju da funkcionišete normalno, treba da se obrate lekaru:
Anksioznost može uticati na svakodnevnicu, pa u zavisnosti od toga koliko ometa osobu, treba i tražiti rešenje. Neki će otkriti da im pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu da se nose sa njom i budu pozitivniji. Ne postoji dovoljno studija o pomoći afirmacijama, ali praksa pokazuje da one u velikom broju slučajeva pomažu.
NBCI: The power of positive thinking: Pathological worry is reduced by thought replacement in Generalized Anxiety Disorder – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC4760272/
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Ako ste u menopauzi i primećujete skok pritiska, jedna ste od mnogih žena koje se susreću sa ovim problemom. Evo šta se zaista dešava u telu i kako da reagujete na vreme.
Da li spavate uz upaljeno svetlo, televizor ili ekran telefona? Iako mnogima to deluje bezazleno, istraživanja pokazuju da čak i mala količina svetla tokom noći može uticati na san, hormone i opšte zdravlje. Upravo zato stručnjaci sve češće naglašavaju koliko je mrak važan za kvalitetan odmor.
„Šta ako ne želim decu?“ pitanje je koje sve više ljudi postavlja, ali retko izgovara naglas. Iako se dugo smatralo da je roditeljstvo „podrazumevani put“, savremeno društvo donosi više izbora nego ikada i sve veću slobodu da se živi u skladu sa sopstvenim željama.
Važno je razumeti da ova odluka nije znak sebičnosti ili „pogrešnog razmišljanja“, već lični izbor koji treba da bude donet bez pritiska okoline. Upravo zato se o ovoj temi danas sve otvorenije govori.
Alergija na buđ i plesni često prolazi „ispod radara“, jer se njeni simptomi lako pomešaju sa prehladom ili sezonskom alergijom. Međutim, za razliku od polena koji je prisutan u određenim periodima godine, plesni mogu biti prisutne tokom cele godine - posebno u zatvorenim prostorima sa povećanom vlagom. Upravo zbog toga mnogi ljudi mesecima imaju simptome, a da ne znaju pravi uzrok.
Razumevanje ove alergije je važno jer se ona ne odnosi samo na spoljašnje faktore, već često dolazi iz našeg непосредnog okruženja: doma, kancelarije ili škole. To znači da njeno rešavanje nije samo medicinsko pitanje, već i pitanje životnih uslova.
U dvadesetim i ranim tridesetim, estrogen pomaže da se masno tkivo raspoređuje ravnomernije na kukove, butine i zadnjicu. Kako se hormonska ravnoteža menja, taj obrazac počinje da se pomera ka abdominalnom području.