7 prednosti citrusa koje poboljšavaju opšte zdravlje
Svi znamo koliko je citrusno voće zdravo, ali ne znamo često koje su sve prednosti citrusa i kako pomoću njega možemo poboljšati zdravlje srca, kožu i imunitet. Citrusno voće uključuje pomorandže, mandarine, limun, grejpfrut i limetu. Prepuno je vitamina, minerala i antioksidanata i na mnogo načina može poboljšati vaše blagostanje. Međutim, ni u čemu ne treba preterivati, jer i ovo citusi mogu ostaviti negativne efekte.
Citrusno voće se obično uzgaja u suptropskoj i tropskoj klimi i poznato je po svom svežem i osvežavajućem ukusu i živim bojama. Popularno je zbog visokog sadržaja vitamina C. Izvor: Journal of Agriculture and Food Research Plodovi citusa imaju debelu koru i sočnu puplu i podeljeni su na segmente. Jedu se tako što se čiste od kore.
Koje su prednosti citrusa?
1. Bogati su vitaminom C
Vitamin C je veoma važan vitamin za ljude. On je snažan antioksidant koji pomaže da imamo zdrav imuni sistem. Štiti nas od infekcija i skraćuje vreme trajanje prehlade. On je neophodan i za formiranje kolagena koji je osnovna komponenta kože, kostiju i vezivnog tkiva. Podržava zarastanje rana.
2. Održava kožu zdravom
Vitamin C i drugi antioksidansi u ovom voću deluju kao štit za vašu kožu. Oni čuvaju kožu od ubrzanog starenja i smanjuju pojavu finih bora podstičući mladalački izgled. Vitamin C pomaže proizvodnju kolagena, ključne komponente za gipku i čvrstu kožu. Pomaže u smanjenju pigmentacije i rezultira svetlijim i ujednačenim tenom.
Kardiovaskularno zdravlje može da se popravi pomoću citrusa, odnosno održava zdravim. Citrusno voće je bogato flavonoidima koji igraju važnu ulogu u funkcionisanju srca i snižavaju loš holesterol (LDL), čiste arterije i samim tim povećavaju protok krvi. Pored toga pomažu i u smanjenju krvnog pritiska.
4. Smanjen rizik od pojave kamena u bubregu
Argumi pomažu u smanjenju rizika od pojave kamena u bubregu, odnosno limunska kiselina koja se nalazi u ovom voću, a snižava pH urina. Kako? Povećan pH omogućava stvaranje kalcijum oksalata koji je glavna komponenta većine kamenaca, a limunska kiselina ograničava razvoj postojećih kristala. Saznajte više: Kamen u bubregu – šta jesti i kako se ponašati
5. Citrusno voće pomaže u kontroli težine
Citrusi doprinose kontroli telesne težine tako što imaju malo kalorija i možete ih jesti za užinu bez griže savesti. Njihova vlakna duže drže sitim i pomažu u boljem varenju i regulisanju nivoa šećera u krvi.
6. Bolje varenje
Pored toga što pomažu u kontroli telesne težine, argumi su prirodna pomoć zdravom digestivnom traktu. Nerastvorljiva vlakna su dobra za probavu i redovno pražnjenje creva, što pomaže da se izbegne nelagodnost u stomaku. Vlakna podržavaju dobre bakterije u crevima čineći crevnu mikrobiotu zdravom i u balansu.
7. Bogati antiinflamatornim svojstvima
Prednosti arguma su što nas drže zdravim zahvaljujući svojim antiinflamatornim svojstvima. Sadrže brojne flavonoide koji tome doprinose. Ove supstance smanjuju rizik od hroničnih bolesti poput dijabetesa, artritisa i srčanih bolesti.
Kako je najbolje jesti citruse?
ZDRAVA UŽINA – Ponesite sa sobom mandarinu za užinu. Lako ćete je očistiti, osvežiće vas i pomoći da duže budete siti.
SVEŽ SOK – Možete iscediti sok od pomorandže ili napraviti limunadu uz doručak.
SALATA – Napravite salatu od kriški pomorandži ili mandarine uz različite dodatke zelene salate, oraha i malo balzamiko sirćeta.
MARINADA – Koristite sok od limuna za mariniranje ribe, piletine i povrća, a možete i koristiti limunov sok umesto sirćeta za salatu. Na primer, kada pravite cezar salatu.
DODACI VODI – Dodajte kriške limuna ili limete u vodu koju pijete i poboljšate joj ukus, ali i doprinesete zdravlju.
SMUTI – Pomešajte citruse sa drugim voćem ili jogurtom i napravite ukusan, hranljiv smuti.
DESERT – dodajte sok od citrusa i rendanu koricu (samo od organskih plodova) u pudinge, kolače i torte.
Neželjeni efekti konzumiranja citrusnog voća
Postoji mnoštvo prednosti konzumiranja citusa, ali ovo su i neki neželjeni efekti koji se mogu javiti:
Kiselost citusa može da ošteti zubnu gleđ i ubrza pojavu karijesa.
Ljudima sa refluskom citrusi mogu da smetaju.
Grejpfrut može da ometa delovanje lekova kao što su oni za krvni pritisak.
Postoje ljudi koji su alergični na citruse.
Previše citrusnog voća može da dovede do nelagodnosti u stomaku i dijareje.
Literatura:
NCBI: Intervention with citrus flavonoids reverses obesity and improves metabolic syndrome and atherosclerosis in obese Ldlr−/− mice[S] – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6121922/
PubMed: Beneficial Effects of Citrus Flavonoids on Cardiovascular and Metabolic Health – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6431442/
ScienceDirect: Citrus fruit: Classification, value addition, nutritional and medicinal values, and relation with pandemic and hidden hunger – https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2666154323002259
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.