Otporni skrob za bolje zdravlje: Da li skrob može biti zdrav?
Ponekad mali deo skroba prolazi kroz vaš sistem organa za varenje, ostaje nepromenjen i ne vari se. Ova vrsta skroba se zove otporni skrob, funkcioniše kao rastvorljiva vlakna i ima svoje zdravstvene prednosti kao što su: bolja osetljivost na insulin, niži nivo šećera u krvi, smanjen apetit i bolje varenje.
Većina ugljenih hidrata u ishrani su skrob. Ugljeni hidrati se stavljaju među prvima na crnu listu, kada se radi o ishrani. Skrobovi su zapravo dugi lanci glukoze koji se nalaze u žitaricama, krompiru i još nekim namirnicama.
Otporni skrobovi se u osnovi dele na četiri tipa, ali ova podela nije tako jednostavna, jer u jednoj namirnici može biti više vrsta. Na vrstu skroba uticaj ima i način pripreme. Na primer, kada banana sazri, otporan skrob će postati običan skrob.
Nalazi se u semenkama, mahunarkama i žitaricama i otporan je na varenje jer je vezan za vlaknaste ćelijske zidove.
Nalazi se u zelenim bananama i sirovom krompiru.
Nastaje kada se skrobna hrana kuva, pa ohladi, na primer krompir ili pirinač. Hlađenje neke vrste skrobova pretvara u otporne.
Napravljen je hemijskim procesom od strane ljudi.
Kako nam pomaže otporni skrob?
Otporni skrob funkcioniše kao rastvorljiva vlakna tako što nesvareni deo prolazi kroz stomak i tanko crevo i stiže do debelog creva gde hrani dobre crevne bakterije. Postoji na stotine različitih vrsta bakterija koje žive u crevima koje imaju veliki uticaj na sveopšte zdravlje. (4) Otporni skrob hrani prijateljske bakterije u crevima i povećava broj kratkolanačnih masnih kiselina (bulitrat (5), pre svega).
Kada počnete sa unosom nerastvorljivog skroba, može proći 2 do 4 nedelje da se poveća proizvodnja kratkolanačnih masnih kiselina i vi primetite prednosti, pa je važno da budete strpljivi.
Butirat je dobar jer oblaže debelo crevo. On smanjuje upalu i rizik od nastanka raka debelog creva, a ostale kratkolančane masne kiseline koje se ne iskoriste putuju u krvotok i jetru gde takođe imaju korisne efekte po zdravlje.
Otporni skrob pomaže kod različitih digestivnih poremećaja kao što su: Kronova bolest, ulcerozni kolitis, zatvor, dijareja i divertikulitis.
Zdravstvene prednosti otpornog skroba
Otporni skroz je osim svog pozitivnog dejstva na debelo crevo dobar i za regulaciju nivoa šećera u krvi. Nekoliko studija je pokazalo da ima uticaj na poboljšanje osetljivosti na insulin. Čak 33-50% poboljšanja osetljivosti na insulin nakon 4 nedelje konzumiranja 15-30 grama otpornog skroba dnevno. (6) Dobra osetljivost na insulin štiti od metaboličnog sindroma, gojaznosti, dijabetesa tip 2, bolesti srca i Alchajmerove bolesti.
Ipak, treba imati u vidu da ne reaguju svi pojedinci na otporni skrob isto, sve zavisi od doze i vrste, pa se morate konsultovati sa stručnim lice, ukoliko želite da poboljšate kvalitet života i smanjite rizik od hronične bolesti.
Možete pokušati i sami da uvedete otporni skrob i isprobate da li primećujete prednosti kada je mršavljenje u pitanju, probajte sa malo ohlađenog krompira, pirinča ili nezrelom bananom.
Hrana koja ima skrob
Skrob sadrži hrana sa visokim sadržajem ugljenih hidrata. To su: krompir, pirinač, hleb, testenine i žitarice. Skrobna hrana se brže razlaže u šećer koji vam daje energiju. One su važan deo hranljive ishrane, ali je bitno koje birate i na koji način ih spremate. Dobar su izvor energije za telo, a sadrže niz hranljivih sastojaka poput vlakana, vitamina B, kalcijuma i gvožđa.
Hrana koja ima otporan skrob
Hrana koja ima otporni skrob ne razlaže brzo šećer u telu. Ona putuje kroz probavni sistem bez mnogo promena pomažući da se stvaraju korisne crevne bakterije.
Otporni skrob se nalazi u: pasulju, sočivu, sušenom grašku, nezrelim bananama. Prirodno se može formirati kada se skuvaju pa ohlade klompir, pirinač i testenine.
„Konzumiranje otpornog skroba može da poboljša zdravlje creva i smanji glad posle obroka stimulisanjem oslobađanja crevnih hormona koji potiskuju apetit. Uz to, u odnosu na svarljive ugljenje hidrate, otporni skrob može da pomogne u kontroli šećera u krvi“, objašnjava Stejsi Lokjer u svojoj studiji iz 2017. godine. (7)
Važno je napomenuti da nije dovoljno jesti samo otporan skrob, raznovrsna ishrana je apsolutno neophodna, a crevima su potrebni i voće i povrće.
PubMed: Gut flora in health and disease – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12583961/
Wiley: The microbiome-gut-brain axis: from bowel to behavior – https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1365-2982.2010.01664.x
PubMed: Short-chain fatty acids and human colonic function: roles of resistant starch and nonstarch polysaccharides – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11427691/
PubMed: Insulin-sensitizing effects of dietary resistant starch and effects on skeletal muscle and adipose tissue metabolism – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16155268/
Wiley: Health effects of resistant starch – https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nbu.12244
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Činjenica je da je pažnja tinejdžera izuzetno kratka i to nije samo posledica korišćenja savremenih tehnologija. I prethodne generacije dece su se susretale sa dosadom u ovom životnoj fazi.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Kada u proleće ili jesen počne kijanje, kašalj i često ljudi ne znaju da prepoznaju da li je alergija ili prehlada u pitanju. Iako se mnogi simptomi preklapaju, prehlada i alergija su dve različite stvari. Važno je da prepoznate šta je u pitanju, kako biste dobili adekvatnu terapiju i sebi olakšali funkcionisanje tokom svakodnevnice.
Možda niste razmišljali o tome da u domu mnoštvo stvari može biti štetno, pre svega, da postoji nezdrav pribor u kuhinji. Ali da, i te kako može biti stvari koji štete vašem zdravlju, a da toga niste ni svesni. Uz male promene, lako ćete kuhinju učiniti bezbednim mestom po zdravlje. Ovo su neke od stvari na koje bi trebalo da obratite pažnju u svom domu.