Svi znamo da menstruacija nije ista tokom celog reproduktivnog perioda, ali je važno I da razumemo kako se menjaju menstrualni ciklusi da bi umeli da prepoznamo ako dođe do nekih promena i odstupanja.
Menstrualni ciklusi se tokom života žene menjaju zbog različitih faktora kao što su hormonske promene, starost, zdravstveno stanje i životni stil. Evo kako se ciklusi obično menjaju tokom različitih životnih faza:
Pubertet – početak
Početak: Menstrualni ciklusi počinju u periodu puberteta, obično između 10. i 15. godine.
Nepravilnost: U prvim godinama nakon početka menstruacije, ciklusi su često nepravilni zbog nestabilnih hormonskih nivoa.
Trajanje i intenzitet: Mogu biti kraći ili duži, sa lakšim ili težim krvarenjem. Saznajte više o prvoj menstruaciji
Stariji adolescenti
Za starije adolescentkinje između 15 i 20 godina života, očekivanja vezana za menstruaciju uključuju regularnost ciklusa, odnosno stabilizaciju u odnosu na prethodni period. Menstrualni ciklusi bi trebali postati redovniji i stabilniji nakon nekoliko godina nepravilnosti tokom ranijeg puberteta.
Prosečna dužina ciklusa: Menstrualni ciklus obično traje između 21 i 35 dana.
Trajanje i intenzitet krvarenja: Obično traju između 2 i 7 dana, a krvarenje je srednje obilno, mada može varirati i to ne predstavlja problem.
Hormonski balans: Hormonski nivoi postaju stabilniji, što može dovesti do manje izraženih simptoma predmenstrualnog sindroma (PMS) u poređenju sa ranijim godinama.
Važno je da starije adolecentkinje imaju svest o reproduktivnom zdravlju, da razumeju svoj menstrualni ciklus i odu na prvi razgovor sa ginekolog (pregled po potrebi).
Kako se menjaju menstrualni ciklusi: Reproduktivni Period
Stabilizacija: U 20-im i 30-im godinama ciklusi postaju regularniji i stabilniji.
Trajanje ciklusa: Standardni ciklus traje između 21 i 35 dana, sa krvarenjem koje traje između 2 i 7 dana.
Hormonske promene: Hormoni su relativno stabilni, ali mogu biti pod uticajem faktora kao što su stres, ishrana i telesna težina.
Promene u regularnosti: Oko 40-ih godina, menstrualni ciklusi postaju neregularni zbog smanjenja proizvodnje estrogena.
Simptomi: Mogu se javiti simptomi kao što su valunzi, noćno znojenje, promene raspoloženja i neredovna krvarenja.
Dužina i intenzitet: Periodi mogu biti kraći ili duži, sa lakšim ili težim krvarenjem.
Kako se menjaju menstrualni ciklusi: Menopauza
Definicija: Menopauza se definiše kao 12 uzastopnih meseci bez menstruacije, obično između 45. i 55. godine. Saznajte više:Menopauza
Završetak ciklusa: Menstrualni ciklusi prestaju zbog prestanka funkcije jajnika i smanjenja hormona estrogena i progesterona.
Post-menopauza
Nema menstruacija: U post-menopauzi nema menstrualnih ciklusa.
Zdravstveni uticaji: Smanjenje estrogena može povećati rizik od osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti, pa je važno održavati zdrav stil života i redovno konsultovati lekara.
Promene u menstrualnim ciklusima su normalan deo ženskog života, ali bilo kakve značajne promene u obrascu krvarenja ili intenzitetu simptoma treba da se razmotre sa lekarom radi isključivanja potencijalnih zdravstvenih problema.
Promene u menstrualnim ciklusima: Šta treba preduzeti ako se jave neregularni ciklusi?
Ako se jave neregularni menstrualni ciklusi, važno je preduzeti sledeće korake kako bi se utvrdio uzrok i pronašao odgovarajući tretman:
Vođenje evidencije – Beležite datume početka i završetka menstruacije, kao i intenzitet i trajanje krvarenja. Beležite i sve simptome koje osećate tokom ciklusa. Posmatrajte da li postoji neki obrazac u neregularnosti ciklusa.
Šta sve može da naruši regularnost ciklusa:
Stres: Povećan stres može značajno uticati na menstrualni ciklus. Razmotrite načine za smanjenje stresa, kao što su joga, meditacija ili tehnike disanja.
Ishrana i telesna težina: Nezdrava ishrana i značajne promene u telesnoj težini mogu uticati na ciklus. Usvojite uravnoteženu ishranu i održavajte zdravu telesnu težinu.
Fizička aktivnost: Prekomerna fizička aktivnost ili nedostatak vežbanja mogu izazvati neregularnosti. Pokušajte održavati umjeren nivo aktivnosti.
Kako bi se utvrdilo šta je problem, važno je da se obratite ginekologu koji će obaviti detaljan pregled i poslati vas da uradite analizu hormona. U nekim slučajevima, lekar može preporučiti hormonsku terapiju (kao što su oralni kontraceptivi) kako bi se regulisali menstrualni ciklusi.
Šta su najčešći uzročnici neregularnih ciklusa?
Sindrom policističnih jajnika (PCOS): Ovo stanje može uzrokovati neregularne cikluse. Lekar će proceniti prisustvo PCOS-a kroz simptome i testove.
Problemi sa štitnom žlezdom: Nepravilnosti u funkciji štitne žlezde mogu uticati na menstrualni ciklus. Provera funkcije štitne žlezde može biti deo evaluacije.
Druga zdravstvena stanja: Stanja kao što su dijabetes, endometrioza ili problemi sa jajnicima mogu uticati na ciklus i zahtevaju medicinsku procenu.
Neregularni menstrualni ciklusi mogu biti uzrokovani različitim faktorima, i zato je važno preduzeti sveobuhvatan pristup koji uključuje samopraćenje, promene u načinu života i medicinsku evaluaciju. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili ozbiljnijih simptoma, obavezno se obratite svom lekaru.
Da li je oralna kontracepcija rešenje za neredovne menstruacije i kada se ona najranije može prepisati?
Početak korišćenja oralne kontracepcije i njena uloga u rešavanju neregularnih menstrualnih ciklusa zavisi od nekoliko faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, i individualne potrebe.
Oralna kontracepcija može biti propisana adolescentkinjama već od 15 godina ili ranije, ako je to medicinski potrebno. Obično se preporučuje nakon početka redovnih menstrualnih ciklusa, ali može biti korisna i za rešavanje nekih problema sa ciklusom ili za kontracepciju.
Lekar će uzeti u obzir celokupno zdravstveno stanje pre nego što prepiše oralnu kontracepciju, uključujući faktore kao što su istorija bolesti, krvni pritisak, pušenje i druge individualne rizike.
Kako se menjaju menstrualni ciklusi tokom života – Photo by Annika Gordon on Unsplash
Oralna kontracepcija može biti efikasno rešenje za regulisanje neregularnih menstrualnih ciklusa. Evo kako ona može pomoći:
Regulacija ciklusa: Kombinovane pilule (koje sadrže estrogen i progestin) često se koriste za regulisanje ciklusa, smanjenje menstrualnog krvarenja i ublažavanje bolova tokom menstruacije.
Kontrola hormona: Oralne kontraceptive pomažu u stabilizaciji hormonskih nivoa, što može smanjiti simptome predmenstrualnog sindroma (PMS) i neregularnosti ciklusa.
Lečenje specifičnih stanja: Kod stanja kao što su sindrom policističnih jajnika (PCOS) ili endometrioza, oralna kontracepcija može pomoći u smanjenju simptoma i regulisanju ciklusa.
Rođeni 15. septembra spajaju analitičnost Device sa posebnim umetničkim šarmom. Njihov životni put često je usmeren ka nalaženju ravnoteže između razuma i emocija, reda i inspiracije.
Ukoliko se sa ovako složenom životnom situacijom nosite tako što pijete alkohol ili pušite, velika je verovatnoća da će se to odraziti i na izostanak seksualne želje.
Istraživanja sprovedena u našoj zemlji pokazuju da skoro svako peto dete ima izražene simptome emocionalnih poteškoća, a 3 do 7 odsto njih pati od kliničke depresije koja zahteva stručnu pomoć.
Nekada čak može i mesecima potrajati lečenja čira na stopalu. A jedina pozitivna strana je što je ova rana bezbolna uglavnom. Morate pre svega veoma veliku pažnju posvetiti preventivi. Nemojte brigu prepuštati slučaju.
31. nedelja trudnoće – Pošto stomak postaje veći, možda ste primetili da ste počeli da se gegate pomalo. Usled trudnoće, hormoni omekšavaju i opuštaju ligamente u karlici, kukovi postaju širi nego ranije i počinjete da se gegate kada hodate.
Nekada čak može i mesecima potrajati lečenja čira na stopalu. A jedina pozitivna strana je što je ova rana bezbolna uglavnom. Morate pre svega veoma veliku pažnju posvetiti preventivi. Nemojte brigu prepuštati slučaju.
Niskokalorična dijeta se može držati kratko u medicinske svrhe i pod nadzorom lekara. Važno je napomenuti da je ovo dijeta koju nikada ne treba da držite na svoju ruku.
Nedavna istraživanja su otkrila da je veća konzumacija zelenog čaja povezana sa manjim rizik od pojave lezija na mozgu koje su karakteristične za demenciju.
Vaginalna higijena je od ključnog značaja za žensko intimno zdravlje. Održavanje pravilne vaginalne higijene nije samo pitanje zdravlja već i pravilnog informisanja. Nažalost, mnoge žene se oslanjaju na netačne informacije koje mogu rezultirati narušavanjem prirodne ravnoteže vaginalne flore.
Stidne vaši se hrane ljudskom krvlju i njihov ujed izaziva intenzivan svrab. Međutim, za razliku od grinja, šuge i krpelja, oni se ne uvlače ispod kože.