Naša čitateljka se obratila nutricionisti što dete ne jede voće, nijednu vrstu i pitala čime to može da nadoknadi.
Dečak ne voli da jede ništa slatko – ni slatkiše, ni voće
Poštovana,
Moj sin ne jede voće uopšte. Ne jede skoro uopšte ni slatko inače. Od nezdrave hrane bi pre pojeo neke grisine nego čokoladu, na primer. Retko pojede neki kolač koji je više „hlebast“ ili keks i to je sve. Prosto je takav i to nije problem. Ali brine me ovo voće.
Od kad smo počeli sa uvođenjem čvrste hrane prednost je davao slanom. Jeo je trosturko veće količine kašice od krompira u odnosu na kašicu od jabude, primera radi. Sve što je imalo slatkast ukus, uključujući šargarepu je jeo u manjoj meri. I kasnije smo pokušavali sa izmikasnim voćem, ali ako pojede više od desetak kašičica, uvek bi se posle nekih pola sata žalio da ga čudno boli stomak. Čak i dok je bio manji.
Sada ima 8 godina, a voće ne jede uopšte. Miksano povremeno ili isceđen sok, ali uglavnom na silu i žali se da mu smeta. Da li postoji neki drugi vid namirnica kojim se to može nadoknaditi ili je neophodno da ga nekako ubedimo da jede i neke vrste voća?
Hvala unapred.
Dete ne jede voće
ODGOVOR NUTRICIONISTE: Dete ne jede voće
Poštovana,
Deca često imaju fazu da ne jedu neku namirnicu ili čak celu grupu namirnica, a ta faza može trajati i godinama. Moguće je da, kako i sami navodite, ima veći afinitet prema slanom naspram slatkom. Ako nema drugih problema i pravilno se razvija, ovo ne bi trebalo da Vas brine. Voća jesu bogata vitaminima, mineralima i vlaknima, ali isto to možete naći i u različitom povrću i žitaricama. Samo je neophodno da konzumira povrće svih „duginih boja“ kako bi uneo sve nutrijente.
Perfekcionizam je snažno izražen kod njih, pa sve što rade žele da bude urađeno do najsitnijih detalja. Ove osobe često deluju mirno i povučeno, ali iza te spoljašnje smirenosti krije se bogat unutrašnji život i snažna želja da doprinesu drugima.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.
Kada se embrioni kultivišu do stadijuma blastociste u laboratorijskim uslovima, obično se uočava da oko polovine embriona prestaje da raste do kraja trećeg dana. Ovo je sasvim normalno i rezultat je slabog razvojnog potencijala pojedinih embriona.
Kod tinejdžera, kao i kod odraslih, mnogo benefita mogu imati dnevne dremke. Koliko je sna potrebno tinejdžeru tokom dnevne dremke? Ne više od 30 do 45 minuta. Ako duže budu spavali preko dana, nekada će se osećati još umornije.
Naša čitateljka je poslala pitanje vezano za ishranu. Naime ona je dobila višak kilograma posle karcinoma dojke, pretpostavlja usled hormonskog disbalansa.