Naša čitateljka se obratila nutricionisti što dete ne jede voće, nijednu vrstu i pitala čime to može da nadoknadi.
Dečak ne voli da jede ništa slatko – ni slatkiše, ni voće
Poštovana,
Moj sin ne jede voće uopšte. Ne jede skoro uopšte ni slatko inače. Od nezdrave hrane bi pre pojeo neke grisine nego čokoladu, na primer. Retko pojede neki kolač koji je više „hlebast“ ili keks i to je sve. Prosto je takav i to nije problem. Ali brine me ovo voće.
Od kad smo počeli sa uvođenjem čvrste hrane prednost je davao slanom. Jeo je trosturko veće količine kašice od krompira u odnosu na kašicu od jabude, primera radi. Sve što je imalo slatkast ukus, uključujući šargarepu je jeo u manjoj meri. I kasnije smo pokušavali sa izmikasnim voćem, ali ako pojede više od desetak kašičica, uvek bi se posle nekih pola sata žalio da ga čudno boli stomak. Čak i dok je bio manji.
Sada ima 8 godina, a voće ne jede uopšte. Miksano povremeno ili isceđen sok, ali uglavnom na silu i žali se da mu smeta. Da li postoji neki drugi vid namirnica kojim se to može nadoknaditi ili je neophodno da ga nekako ubedimo da jede i neke vrste voća?
Hvala unapred.
Dete ne jede voće
ODGOVOR NUTRICIONISTE: Dete ne jede voće
Poštovana,
Deca često imaju fazu da ne jedu neku namirnicu ili čak celu grupu namirnica, a ta faza može trajati i godinama. Moguće je da, kako i sami navodite, ima veći afinitet prema slanom naspram slatkom. Ako nema drugih problema i pravilno se razvija, ovo ne bi trebalo da Vas brine. Voća jesu bogata vitaminima, mineralima i vlaknima, ali isto to možete naći i u različitom povrću i žitaricama. Samo je neophodno da konzumira povrće svih „duginih boja“ kako bi uneo sve nutrijente.
Da li je problem ako dete ne jede voće? Ne mora odmah da bude problem, naročito ako dete unosi dovoljno povrća i drugih izvora vitamina i vlakana. Ipak, voće je važan deo ishrane i dobro je postepeno ga uvoditi.
Zašto neka deca odbijaju voće? Razlozi mogu biti različiti – tekstura, ukus, kiselost, loša rana iskustva ili jednostavno faza u razvoju kada dete bira hranu selektivno.
Da li treba terati dete da jede voće? Ne. Forsiranje može izazvati još veći otpor. Bolje je nuditi voće bez pritiska i davati pozitivan primer.
Kako da uvedem voće ako ga dete odbija? Ponudite voće u različitim oblicima – isečeno, blendirano, u smutiju, pomešano sa jogurtom ili kao deo omiljenog obroka.
Koliko puta treba ponuditi voće da bi ga dete prihvatilo? Ponekad je potrebno i 10–15 izlaganja istoj namirnici pre nego što je dete prihvati. Ključ je strpljenje i doslednost.
Da li je sok od voća dobra zamena? Ne u potpunosti. Ceo plod je bolji jer sadrži vlakna. Sok može biti povremena opcija, ali ne kao zamena za svež unos voća.
Šta ako dete jede samo jednu vrstu voća? To je dobar početak. Postepeno uvodite slične ukuse i teksture kako biste proširili izbor.
Kada treba potražiti savet stručnjaka? Ako dete ima izrazito ograničen izbor hrane, odbija više grupa namirnica ili postoje problemi sa rastom i razvojem, konsultacija sa pedijatrom ili nutricionistom je preporučljiva.
Olga Ličina je doktor medicine i klinički nutricionista sa iskustvom od preko 10 godina izrade individualnih nutritivnih planova kod različitih zdravstvenih problema, kao i problema viška kilograma.
Poslednjih par godina fokusirana je na odnos između emocija i hrane koje dovode do emotivnog prejedanja. Tvrdi da nijedna hrana nije zabranjena i da je u životu najbitniji balans i umerenost.
Mnogi osamnaestogodišnjaci razmišljaju o budućnosti, odnosima i sopstvenom identitetu, dok istovremeno još uvek traže oslonac u porodici. Upravo zato je važno pronaći ravnotežu između podrške i davanja prostora za samostalnost.
Naša čitateljka je poslala pitanje vezano za ishranu. Naime ona je dobila višak kilograma posle karcinoma dojke, pretpostavlja usled hormonskog disbalansa.