Osmeh na lice – Da li je smejanje zaista lekovito?
Osmeh je prijatan sam po sebi. On je način da se povežemo da drugima, ali smejanje definitivno poboljšava i vaše zdravlje. Zašto je dobro da se smejete i šta kažu istraživanja?
Mentalno i fizičko zdravlje utiču jedno na drugo te je stoga logično da osmeh može da poboljša opšte zdravlje. Međutim, nema dokaza da osmeh može da izleči bilo koje zdravstveno stanje, ali poboljšava subjektivni osećaj blagostanja i života te osobe.
Smejanje je kombinacija udisanja, izdisanja i vokalizacije. Postoji nekoliko vrsta smeha:
radosno smejanje u igri ili nečemu što je smešno i prijateljski,
osmeh ruganja,
smejanje na tuđ račun
nevoljni smeh pri golicanju. (*1)
Druga klasifikacija smeha je:
smeh koji gradi odnose i pokazuje razigranost,
smeh izazvan napetošću – nervozni smeh,
smejanje drugima da bi se pokazala moć. (*2)
Ove klasifikacije smeha pokazuju i da, osim što postoje različite vokalizacije, ne predstavlja svaki osmeh radost i zadovoljstvo. Dok su starija istraživanja ljudski smeh posmatrali kao jedinstveno ponašanje i mislili da se javlja samo kod ljudske vrste, sada se zna da postoji i kod najmanje 65 životinjskih vrsta.(*3)
Koje su zdravstvene prednosti smeha?
Blagostanje i bolji subjektivni osećaj
Smeh može da poboljša osećaj blagostanja uključujući i poboljšanje mentalnog zdravlja, a posebno somatske simptome koji se pojave pre anksioznosti i stresa.
Mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje može da utiče i na fizičko zdravlje, a može imati i uticaja da osoba usvoji strategije koje poboljšavaju zdrav život kao što su pravilna ishrana i fizička aktivnost. Neke studije sugerišu da osmeh može poboljštati mentalno zdravlje.
Mora se naglasiti i da još uvek ne postoje zvanični dokazi da terapija smehom pomaže u borbi sa mentalnim zdravljem, ali je pokazalo da ima poboljšanja kod stresa, anksioznosti i depresije. Zanimljivo je i da su istraživači uočili bolje rezultate kod indukovanog smeha, nego spontanog.
Osmeh za lični razvoj
Smeh nekada ljudima može pomoći da lakše ostvaruju svoje lične ciljeve i razvoj. Istraživanje koje je obuhvatilo čak 574.611 učesnika pokazalo je da je smeh važan za brigu o sebi i da je saveznik kada je lični razvoj u pitanju.
Bolovi
Smeh može da smanji osetljivost na bol, a posebno kod ljudi koji imaju zdravstvene probleme. Terapija smehom je često pomoć i kod nesanice i problema sa spavanjem, a pomaže i kod problema sa koncentracijom.
Uticaj smeha na zdravstveno stanje tek treba da se ispituje jer je još uvek malo studija na ovu temu, pa one nisu sasvim pouzdane i sa preciznim podacima. Nema jakih dokaza da smeh ima dugoročne prednosti za zdravlje, ali to ne znači da smeh nije blagotvoran.
Jedno je sigurno, smejanje će vam trenutno poboljšati raspoloženje, a samim tim ćete se osećati i bolje, imati više energije, volje i to će implicirati napretkom u svakom pogledu. Smeh gotovo da nema nedostataka, a pružiće vam olakšanje, zadovoljstvo i radost.
Treba podsetiti da nije svaki smeh posledica prijatnosti ili sreće, ali da ljude treba posticati na smejanje jer ono može pozitivno uticati na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Međutim, kada je neko tužan, neće se osećati bolje ako se nasmeje, već mu treba pomoći da izrazi tugu i pružiti podršku i razumevanje.
Podsticanje radosti i smeha kada je osoba tužna je primer toksične pozitivnosti, koja pak potkopava zdravlje. Osobi koja tuguje treba podrška, a ne govoriti da je umislio, da treba da gleda pozitivniju stranu i slično, jer se tako samo potkopava zdravlje te osobe.
Kada ljudi žele da uživaju u zdravstvenim benefitima smeha treba da traže radosne izvore smeha – osobe koje ih čine srećnim, da gledaju smešne filmove, čitaju knjige koje su im zabavne, izvode ludorije sa decom, kućnim ljubimcima ili prijateljima. Mogu početi i da idu na terapiju smehom, ako se negde u njihovoj blizini ona organizuje. Uglavnom, treba da rade ono što im prija, a smeh im neće doneti ništa loše.
Penn Libraries: Classifying Laughter: An Exploration Of The Identification and Acoustic Features of Laughter Types
Bioacoustis: Play vocalisations and human laughter: a comparative review
ScienceDirect:Efficacy of laughter-inducing interventions in patients with somatic or mental health problems: A systematic review and meta-analysis of randomized-controlled trials
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
U ljubavi su rođeni 31. oktobra strastveni, lojalni i potpuno posvećeni. Oni ne vole površne veze te traže duboku emotivnu i mentalnu povezanost sa partnerom. Kada vole, vole bez zadrške i očekuju isto zauzvrat.
Kombinacijom pravilne ishrane, kretanja, odmora i opuštajućih aktivnosti možete značajno ublažiti simptome i sačuvati dobro raspoloženje i tokom ovog perioda.
Pronalaženje balansa između posla i privatnog života zahteva svesno planiranje i prilagođavanje, ali je neophodno kako biste dugoročno očuvali svoje zdravlje i sreću.
Dobra vest je da na mnoge faktore možemo uticati – zdrav način života i usvajanje dobrih navika može usporiti ovaj proces i pomoći da starimo „zdravije“.
Da li ste ikada pomislili da je prekasno da uvedete zdravije navike u svoj život? Nauka kaže suprotno – NIKAD NIJE KASNO. Bez obzira na godine, uvek možete napraviti promene koje će poboljšati vaše zdravlje i produžiti kvalitetan život.
Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe - od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.
Osobe koje su pokazale najviši nivo zadovoljstva životom, u ovoj studiji, imaju visok nivo emocionalne stabilnosti. Takođe, to su i ljudi koji su uravnozeženi kada je neurotičnost u pitanju.