Mnogima jutro počinje tako što utišavaju zvono za buđenje nekoliko puta, pa se tek onda odlučuju da ustanu. Onda istovremeno oblače garderobu, spremaju nešto da popiju i proveravaju mejlove, vremensku prognozu i razmišljaju o dnevnim obavezama. U startu kasne 5 minuta i čini im se da ceo dan kasne i da ništa ne stižu. Frustrirani su i nervozni, a produktivnost ni u jednom momentu nije na zavidnom nivou.
Ne postoji idealna jutarnja rutina koja odgovara svima. Nekima je prioritet da ujutru pročitaju vesti i doručkuju, drugima najviše prija džoging. Mnogo možemo da naučimo iz rutina poznatih i uspešnih ljudi, ali je važno da rutinu uskladimo sa sopstvenim potrebama. Na primer, jutro onih koji imaju malu decu i onih koji žive sami nikako ne mogu izgledati isto.
Zdrava jutarnja rutina može pomoći u poboljšanju vaše produktivnosti, raspoloženja i opšteg zdravlja. Evo nekoliko koraka koji vam mogu pomoći da uspostavite zdravu jutarnju rutinu:
Buđenje u isto vreme: Pokušajte da se budite u isto vreme svaki dan, čak i vikendom. Ovo pomaže u regulisanju vašeg unutrašnjeg sata i može poboljšati kvalitet sna.
Hidracija: Počnite dan čašom vode. Vaše telo dehidrira tokom noći, pa je važno da se rehidrirate čim se probudite.
Blaga fizička aktivnost: Lagano istezanje ili kratka vežba može pomoći u razbuđivanju tela i uma. Joga ili kratka šetnja su odlični izbori. Saznajte više: Zašto je fizička aktivnost važna
Zdrav doručak: Pojedite nutritivno bogat doručak koji uključuje proteine, zdrave masti i vlakna. Na primer, omlet sa povrćem, grčki jogurt sa voćem i orašastim plodovima, ili ovsena kaša.
Meditacija ili vežbe disanja: Nekoliko minuta meditacije ili dubokog disanja može vam pomoći da se opustite i mentalno pripremite za dan pred vama.
Planiranje dana: Odvojite nekoliko minuta da pregledate svoje obaveze i postavite prioritete za dan. Ovo može pomoći u smanjenju stresa i povećanju produktivnosti.
Izbegavanje ekrana: Pokušajte da izbegavate telefone, računare i TV bar prvih 30 minuta nakon buđenja. Ovo vam može pomoći da započnete dan mirnije i fokusiranije. Saznajte: 14 predloga za jutro pre nego što uzmete telefon
Pozitivne afirmacije: Počnite dan sa nekoliko pozitivnih misli ili afirmacija. Ovo može poboljšati vaše raspoloženje i postaviti pozitivan ton za ceo dan.
Usvajanjem ovih navika možete značajno poboljšati svoje fizičko i mentalno zdravlje, kao i celokupno blagostanje.
Šta možemo da naučimo od jutarnje rutine uspešnih ljudi?
Mark Tven je recimo smatrao da najveće poslove treba obaviti odmah ujutru.
„Prva stvar koju ujutru uradite – pojedite živu žabu i ništa gore od toga vam se neće dogoditi tokom ostatka dana.“
Mark Tven
Stiv Džobs je u uvodnom obraćanju na Stanford univerzitetu 2005. godine rekao da je tokom 33 godine svako jutro imao istu motivacionu taktiku. Kada se probudi i pogleda u ogledalu, pitao se: „Da je danas poslednji dan mog života, da li bih želeo da radim ono što ću danas?“ Kada god je odgovor bio više dana negativan, znao je da nešto mora da promeni.
Kako da uspostavite dobar ritam jutra?
Važno je da se spremite prethodne večeri
Tajna je u večeri pre. Ako uveče pripremite sve što je moguće, manje ćete posla imati ujutru i bićete rasterećeniji. Bilo bi dobro da i decu naučite da veče pre škole spreme stvari i knjige za školu. Kada jednom steknete tu naviku, onda će vam dosta olakšati funkcionisanje.
Ukoliko je to moguće spremite i sutrašnji ručak za posao, deci užinu, kao i nešto za doručak.
Jutarnja rutina
Spremite podsetnike
Ukoliko vam se dešavalo da neke zadatke zaboravite da završite ujutru, probajte da ih zapišete. Danas postoje razne opcije u kojima možete da vodite beleške i pravite liste. Nekome odgovara da drži spisak na frižideru, prcrtava na tabli za pisanje, evidentira u planeru ili Google keep i sličnim aplikacijama.
Razmislite da li ste osoba koju pokreću motivacioni citati. Ako je tako, razmislite da ih odštampate i uramite u kupatilu, kuhinji, spavaćoj sobi ili na mestu gde se spremate za dnevnu rutinu. Možete ih ispisati na papiriću i zalepiti na ogledalo.
Objavljen: 9. novembar 2020. godine, ažuriran: 20. jun 2024. godine, Image by LidiaSt from Pixabay
Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe - od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.
Neretko se dovodi u pitanje da li se mogu dovesti u vezu preponska kila i plodnost, odnosno da li ona može da bude uzrok steriliteta. Ingvinalna kila je relativno česta pojava kod muškaraca, a da li postoji njen uticaj na neplodnost možete pročitati u ovom članku.
Perfekcionizam je snažno izražen kod njih, pa sve što rade žele da bude urađeno do najsitnijih detalja. Ove osobe često deluju mirno i povučeno, ali iza te spoljašnje smirenosti krije se bogat unutrašnji život i snažna želja da doprinesu drugima.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.
Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe - od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.
Osobe koje su pokazale najviši nivo zadovoljstva životom, u ovoj studiji, imaju visok nivo emocionalne stabilnosti. Takođe, to su i ljudi koji su uravnozeženi kada je neurotičnost u pitanju.
Promaja zaista postoji, ali ne izaziva bolesti - otkrivamo zašto je ovo jedan od najupornijih mitova sa Balkana i šta zapravo može da utiče na zdravlje.
Na koji način su u vezi masturbacija i depresija i da li imaju uticaj jedna na drugu? Iako je masturbacija zdrava i prijatna aktivnost, neki ljudi veruju da može da izazove probleme sa mentalnim zdravljem.
Leti je sve drugačije - dani su duži, noći toplije, telo opuštenije, a srce... često spremno za avanturu. Mnoge žene priznaju da su se baš tokom letnjih meseci zaljubile, uplovile u neku burnu vezu ili doživele romantičnu priču za pamćenje.
Buđenje noću je nekada i normalan deo procesa starenja. Tokom srednjih godina ljudi počinju da se noću bude češće i potrebno im je manje sna zbog promena cirkadijalnog ritma.