fbpx
Mentalno zdravljeObrazovanje i usavršavanjeStil Života

Briga o sebi: Da li smo preterali sa „self-care“ kulturom?

Pojam „briga o sebi“ je nešto čime su preplavljene mreže. Sve češće slušamo o tome kako treba da pazimo na sebe, kako treba sebe da stavimo na prvo mesto, koliko je „self-care“ važan. Preplavljeni smo raznim „koučevima“, te zaista stručnjacima iz različitih oblasti koji nas bombarduju sa time koliko je briga o sebi važna. Da li to znači da ranije nismo brinuli o sebi? Gde je granica u samopomoći i brizi o sebi?

Briga o sebi – gde je granica?

Briga o sebi je jedan od najrasprostranjenijih koncepata tokom poslednjih godina. Često se predstavlja kao rešenje za mnoge psihološke probleme, a ako se koristi bez ispitivanja posledica, bilo da su finansijske ili emocionalne, može biti štetna, navode na portalu Verywellmind.com.

Kao društvo smo postali opsednuti time da brinemo o sebi. Samo na društvenoj mreži TikTok haštag selfcare ima više od 28 milijardi pregleda, dok na Instagramu postoji preko 66 miliona postova.

Koncept brige o sebi i te kako je važan, ali postojao je oduvek. To je nešto što se podrazumeva. Naravno da postoje i životni periodi kada ne možete biti prioritet sami sebi 24/7 svih 365 dana godišnje. Postoje važne stvari, a postoje i periodi kada ste veoma bitni nekim drugim ljudima. Na primer, kada dobijete dete, prosto je ono bespomoćno u prvim mesecima ako vama nije prioritet. Ili u situaciji kada vam je blizak član porodice bolestan i treba da odvojite neko vreme za njega. To su periodi kada prosto nemate svo vreme ovog sveta za brigu o sebi. Slično je i dok dajete više energije pred važan ispit ili imate trenutno više posla.

Upravo momenat u kome nemate dovoljno vremena da se posvetite sebi jeste ono što su mnogi prepoznali kao priliku da vas ubede u instant brigu o sebi upakovanu u losione, masaže, odmor i skupe poklone.

„Nesumnjivo je da je briga o sebi neophodna, ali morate biti oprezni jer ona nije rešenje za određena mentalna stanja. Nekada su potrebe vrlo specifične i kompleksne“, kaže Saba Haruni Luri, psihoterapeut.

Ona nastavlja: „Briga o sebi po svaku cenu može biti štetna jer nas može podstaći da donesemo odluke koje će dugoročno gledano biti loše po nas. Pravljenje pauze i samopomoć su od suštinskog značaja, ali ako to znači zanemarivanje obaveza koje imamo ili implusivno trošenje novca koji nemamo će samo povećati stres i doneti nove probleme.“

Selfcare nije rešenje za sve probleme

Briga o sebi nas neće samo po sebi izlečiti ako se suočavamo sa ozbiljnim životnim dilemama i problemima, a često je to zabluda u koju upadamo. Ovo za posledicu ima još veće probleme sa mentalnim zdravljem. Posebno jer smo danas preplavljeni raznim posterima, podkastima i knjigama za samopomoć. Samo paleta dizajnerskih poklona sa natpisima brige o sebi dostupna na društvenim mrežama košta neuporedivo više od istih predmeta bez tih natpisa.

Samopomoć i briga o sebi nikako nisu štetne, one su korisne i normalne, ali je važno da ih tretiramo kao nešto što se dešava uz sve ostalo čime se bavimo, a ne konačno rešenje i nešto čemu se u potpuno prepuštamo.

Postoji li opsesija brigom o sebi?

Dr Melisa Budin, psiholog, upozorava da nivo samopomoći može doći do nivoa zavisnosti. Prosto ljudi nekada provedu toliko vremena u razmišljanju o brizi o sebi, tako se ponašaju, pređe im u praksu do tačke da to negativno utiče na ostale odnose, posao, porodicu. Isti primer možemo uočiti i kada je preterivanje sa zdravom hranom u pitanju, gde imamo jedan novi poremećaj koji se zove ortoreksija.

Imajte vere u sebe

Nijedna stručna osoba vam neće reći da je život samo pozitivno i da možete živeti u cveću i sreći konstantno. Život je miks svega, koliko lepog, toliko i teškog. Od toga se ne možete zaštititi, a ne trebate se ni „polomiti“ kao slamka pri prvom problemu. Sa druge strane, treba prepoznati svoje granice kada ste u velikim problemima i ne izbegavati da tražite pomoć, ako vam se učini da nešto ne možete da podnesete i da ste došli do svojih krajnjih granica.

Vaš instinkt je od suštinskog značaja i kada vam drugi daju sugestije za brigu o sebi. U mnogim slučajevima vi podsvesno osećate kada se uznemirite od nečega što vidite, pročitate ili vam predlože da uradite. Nemojte dozvoliti da uticaj drugih, osim ako se ne radi o lekarima i stručnom osoblju, bude glas koji slušate pre nego onaj svoj, unutrašnji. Uvek konsultujte osobe koje lično poznajete, pre nego strance.

briga o sebi da li se moze preterati sa brigom o sebi

Ako se osećate loše, sastavite listu aktivnosti koje vam popravljaju raspoloženje. Ne zaboravite da briga o sebi može da uključuje i da provedete vreme sa voljenom osobom, svojom bakom, u igri sa detetom, sa drugaricom na kafi ili šta god čini da se osećate bolje.

Briga o sebi nekada podrazumeva i trenutak u kom osvestite da je vreme da potražite stručnu pomoć, ali i da vam je samo potrebno da prošetate ulicom sami. Važno je da znate da ona može da ublaži negativne simptome, ali nije zamena za stručnu pomoć kod mentalnih problema. U svemu treba imati meru i granicu.

Pročitajte: Kako da se opustite kada ste pod stresom – 10 povoljnih načina da se opustite

Objavljen: 23. februar 2023. godine, ažuriran: 23. mart 2023. godine

Midas

Tamara Petkovic

Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.

Related Articles

Back to top button

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker