Zamislite da vam u ordinaciji saopštavaju loše vesti poput dijagnoze karcinoma ili druge teške bolesti. Ovo je parališući momenat u kom vam se čini da je nešto progutalo ceo vaš život koji ste imali pre samo nekoliko trenutaka. Suočavatese sa nečimpotpuno novim. Iako vam se čini da je vreme stalo, morate nastaviti. Ali kako nastaviti?
Džesi Gruman je socijalni psiholog, a sama je imala 3 odvojene dijagnoze raka i opasno srčano oboljenje. Ona je i naspisala knjigu na ovu temu. (*1) Ovo su neki od saveta nje i drugih stručnih lica (koja imaju i lično iskustvo kako je kada se nosite sa teškom dijagnozom). Sada dele savete sa nama.
Kako da se suočite i nosite sa dijagnozom karcinoma ili druge teške bolesti
1. Pomirite se sa činjenicama da bi mogli da se nosite sa teškom dijagnozom
Ne treba da ignorišete situaciju i da se ponašate kao da se ništa ne dešava. Ovo je lična kriza i tako je treba i tretirati. Niko ne očekuje da se ponašate kao da se ništa u vašem životu nije promenilo.
Ako se sada osećate preopterećeno, sve što možete prepustite drugima. Radite samo ono što je neophodno, kao što je zakazivanje pregleda i odlasci kod lekara.
Dr Gruman kaže: „Ovo je situacija kao kišni dan. Jednostavno je u redu da vam danas nije ni do čega, da želite da ostanete u kući, date sebi vremena da razmislite i razumete šta se dešava i ne odete na posao.“
Treba vam vremena da se pregrupišete, shvatite situaciju, razmislite o narednim koracima i počnete da se nosite sa teškom dijagnozom.
Kako da se nosite sa teškom dijagnozom?
2. Nećete se zauvek ovako osećati
Važno je da znate da se nećete uvek osećati tako. Mnogi ljudi opisuju saznanje kao osećaj šoka, grča i potpune paralize. Ovo je normalno, ali ne traje večno.
Prvi osećaj koji se javlja je razorenost, ali on će proći.
3. Očekujte da ćete apsorbovati samo deo onoga što vam se kaže
Kada vam doktor saopšti da postoji bolest, vrlo verovatno ćete zapamtiti malo od ostatka tog razgovora i to je normalno. U jednoj anketi (*2) među 150 pacijenata obolelih od karcinoma, čak 71% je izjavilo da su u početku imali poteškoća da razumeju informacije o svojoj bolesti i načinima lečenja.
„Kada smo zaista pod stresom, veoma je teško primiti nove informacije. Deo vas je zaokupljen i pažnja je loša. Neki ljudi dobro reaguju i lako se pregrupišu. Važno je da znate kako da se nosite sa teškom dijagnozom“, kaže Karolin Ingram, psiholog i žena koja je preživela rak dojke.
Najbolje je da tokom prvih dana skupljate samo vrlo kratke i jezgrovite informacije. Bez obzira da li razgovarate sa prijateljima, istražujete internet, čitate knjige ili razgovarate sa lekarima, pokušajte da se odmah ne zatrpate sa previše informacija.
Kada se dijagnoza javi prvi put, nije odmah uvek moguće odrediti njen obim. Potrebne su često mnoge dodatne analize i pregledi kako bi se utvrdile metode lečenje i oporavka. Možda će biti potrebne nedelje ili čak meseci za ceo tok lečenja.
U početku ni sami nećete moći da nađete dovoljno informacija o svom problemu konkretno, a i lekarima treba vreme da razumeju šta se dešava. Koliko god nešto bilo možda i već viđeno, kod svakog pacijenta je potreban individualan pristup.
Ljudi se razlikuju i po tome što nekima odgovara da tačno znaju šta može da ih čeka unapred i tako drže anksioznost pod kontrolom. Možda vam, pak, prija da se ne informišete previše i tako se nosite sa teškom dijagnozom. U međuvremenu je važno da redovno jedete, pijete dovoljno vode, koristite terapiju ako je imate i redovno obavljate sve preglede. Važno je da ipak ne ignorišete sve što se dešava.
5. Izaberite podršku koja vama prija
Način na koji ćete prihvatiti svoju dijagnozu je vaša odluka i vaš način. Nekome će prijati da deo vremena bude sam. Ipak, u nekome trenutku će svima biti potrebna izvesna podrška i pomoć. Odabir te podrške je veoma bitan. Niko se neće ljutiti na vas zbog izbora načina na koji ćete da se nosite sa teškom dijagnozom.
Nekome će prijati da razgovara sa ljudima koji su mu bliski, nekome sa onim koji su i sami prošli kroz ceo postupak, a nekome da razgovara sa poznanicima i kolegama, koji mu zapravo nisu bliski ali u tom trenutku oseća da baš njima može da se poveri.
6. Budite otvoreni za promene koje su pozitivne u budućnosti
Nekada se, nakon izlečenja, ljudi osećaju potpuno drugačije. Nekako potpunije i stabilnije, čak i nakon nekih fizičkih gubitaka kao što je odstanjena dojka. Jednostavno prolazeći kroz iskustvo sa bolešću razumeju da na svetu svakodnevno postoji pregršt mogućnosti za radost, ljubav i veselje. Nakon izlečenja, pa čak i tokom lečenja, njihov život postaje sve bogatiji i življi dok uživaju u svakom danu u potpunosti.
Literatura:
After Shock: What to do After the Doctor Gives You –– or Someone You Love — a Devastating Diagnosis. Carolyn Ingram, EdD, psychologist
The Not-so-Scary Breast Cancer Book. Leslie Ingram Gebhart, breast cancer survivor; life coach; co-author
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Ovi pojedinci su često rođeni lideri. Imaju snažnu volju, izraženu individualnost i ne trpe površnost. Kada su motivisani, mogu ostvariti izuzetne rezultate, bilo u umetnosti, biznisu, medicini ili nauci. Njihov moto je: „Sve ili ništa“.
Kod neke dece kućni ljubimci mogu pogoršati simptome ekcema, dok kod druge dece ne izazivaju nikakve reakcije. Životinjska perut, pljuvačka i krzno mogu biti iritansi za kožu, posebno kod osoba sa oštećenom kožnom barijerom.
Oni su odlični posmatrači: ne propuštaju detalje i umeju da pročitaju skrivene motive drugih. Njihova intuicija često graniči sa proročkom sposobnošću, pa mnogi rođeni 2. novembra biraju zanimanja koja uključuju psihologiju, umetnost, duhovnost ili savetovanje.
U ljubavi su rođeni 1. novembra duboko strastveni i privrženi. Oni ne traže površne odnose i za njih ljubav mora imati smisao, dubinu i emotivnu snagu.
U ljubavi su rođeni 31. oktobra strastveni, lojalni i potpuno posvećeni. Oni ne vole površne veze te traže duboku emotivnu i mentalnu povezanost sa partnerom. Kada vole, vole bez zadrške i očekuju isto zauzvrat.
Povremena anksioznost je normalna. Međutim, ako fizički simptomi traju mesecima, ometaju spavanje, rad ili odnose sa drugima, može biti reč o anksioznom poremećaju.
Mnogi ljudi povezuju povišen kortizol sa umorom, nesanicom, povećanjem telesne mase ili željom za šećerom, pa je ideja „detoksikacije“ postala privlačna. Ali, važno je znati – kortizol sam po sebi nije neprijatelj.
Najčešće se pod pojmom hormonska glavobolja naziva glavobolja u PMS-u ili menstrualna migrena. O tome kako da predupredite njeno nastajanje i lečite je kada do nje dođe, ali i o ostalim tipovima hormonske glavobolje, pisali smo u ovom članku.
Manje vremena uz ekran znači manje izlaganja plavom svetlu koje uređaji emituju, a to može da poboljša kvalitet sna, jer plavo svetlo utiče na lučenje melatonina i remeti ciklus spavanja.
U ovom tekstu saznaćete šta je zatvor, koji su simptomi i najčešći uzroci, kako se dijagnostikuje i leči, ali i na koje znakove upozorenja treba posebno obratiti pažnju.
Na osnovu svih sprovedenih studija i statističkih analiza, istraživači su došli do zaključka da postoji nedvosmislena uzročno-posledična veza između nesanice i bola u donjem delu leđa.