Razlika između raka grlića materice i raka jajnika
Postoji nekoliko razlika između raka grlića materice i raka jajnika. Pre svega u tome kako se ustanove, koji su simptomi i koje su stope preživljavanja ovih bolesti.
Rak grlića materice nastaje kada se kancerogene ćelije razviju u grliću materice i najčešći je kod žena starijih od 30 godina.(1)
Svi oblici karcinoma nastaju kao rezultat genetskih mutacija koje pokreću nekontrolisan rast ćelija, ali primarni uzrok ovog oblika je dugotrajna infekcija HPV-om koji je najčešća polno prenosiva infekcija.
Prilikom redovnog ginekološkog pregleda lekari će raditi Papa ili HPV test kako bi mogli da utvrde da li postoje promene u telu. Oni koji dobiju pozitivan skrining testa, kao i osobe sa simptomima će ići na dalje preglede koji će uključivati i kolposkopiju i biopsiju. A sledeća faza su cistoskopija i magnetna rezonanca.
Simptomi raka grlića materice
vanmenstrualno krvarenje, krvarenje posle seksa i posle menopauze,
neobičan vaginalni iscedak,
bol prilikom seksualnog odnosa,
bol u karlici,
problemi sa mokrenjem,
otoci u nogama,
pojava krvi u urinu.
Lečenje raka grlića materice
Lečenje će zavisiti od toga koliko se karcinom proširio i toga da li postoje još neki zdravstveni problemi. Petogodišnja stopa preživljavanja je 66% ukoliko se rak nije proširio na druge delove tela. Rak jajnika
Jajnici su reproduktivni organi koji proizvode jajne ćelije, a mnogi slučajevi raka nastaju u jajovodima, pa se proširiti. Rak jajnika nastaje kada ćelije raka rastu u jajnicima, jajovodima ili peritoneumu.
Ne postoji pouzdan izvor zašto on nastaje, ali za sada znamo nekoliko faktora rizika. Genetska predispozicija igra važnu ulogu. Geni BRCA1 i BRCA2 mogu da budu povezani nastankom ovog karcinoma.
Trudnoća i pilule za kontracepciju smanjuju rizik od razvoja raka jajnika.
Razlika između raka grlića materice i raka jajnika: Simptomi raka jajnika
Svako kome se jave simptomi treba da se obrati lekaru na pregled. Lekar će proveriti da li postoji porodična istorija raka jajnika i obaviti pregled karlice kako bi utvrdio da li su jajnici uvećani i da li postoji tečnost u stomaku. Ukoliko postoje znaci, potražiće dodatne preglede koji mogu da uključuju: skener ili magentnu rezonancu, analizu krvi i tumor marker CA-125, biopsiju, genetsko testiranje, kolonoskopiju ili laparoskopiju.
Lečenje raka jajnika
Rano otkrivanje je ključno za rak jajnika i opšte zdravlje. Procenat petogodišnjeg preživljavanja je 49%, dok je kod onih sa metastazama na druge organe ovaj procenat 31%.
Razlika između raka grlića materice i raka jajnika
Obzirom da se u oba slučaja radi o reproduktivnih organima, postoje neke sličnosti koje se mogu javiti u oba slučaja – atipično krvarenje i vaginalni iscedak.
Razlika u simptomima tumora
Razlika je u nekim simptomima koji nisu tipične za rak grlića materice:
osećaj sitosti ubrzo nakon početka obroka,
učestala potreba za mokrenjem,
pritisak na karlicu,
problem sa zatvorom,
nadimanje,
bol u stomaku ili leđima.
Razlika između raka grlića materice i raka jajnika u uzrocima nastanka
Rak grlića materice je obično posledica viskorizičnog HPV-a, a specifični uzroci pojave raka jajnika su nepoznati. Skrining grlića materice je lako dostupan i radi se u sklopu redovne ginekološke kontrole, ali za rak jajnika ne postoji pouzdan skrining. Lekar će obaviti ultrazvučni pregled i poslati vas da uradite analizu krvi CA-125, ali samo ako budete imali neke simptome.
Stopa preživljavanja za one kojima se rak otkrije u ranoj fazi je slična – 93-98% za rak jajnika, odnosno 92% za rak grlića materice su stope petogodišnjeg preživljavanja.
Kod napredovale faze karcinoma, koji se već proširio na okolno tkivo, stopa preživljavanja je manja – 17% za rak grića materice i 31-60% za rak jajnika kada je u pitanju period od 5 godina.
Ključno je da se lekaru obratite na vreme, ako dođe do pojave simptoma, kao i da mimo toga obavljate redovne godišnje kontrole.
Objavljen: 29. jun 2022. godine, ažuriran: 9. januara 2025. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Polipi u materici su uglavnom benigni, ali se u nekim retkim situacijama mogu pojaviti kancerogeni stoga je svakako najbolje odstraniti ih i uraditi njihov histopatološki nalaz.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.