Depresija – skolonost ka negativnom kod depresivnih osoba je privremena
Brojne studije su pokazale da je sklonost ka negativnom kod depresivnih osoba privremenog karaktera.
Depresija je uzrok velikog broja samoubistava upravo zbog nerazumevanja okoline. Jedna od stvari koja prati depresiju je negativnost u ponašanju, ophođenju, a pre svega pogledima na svet. Ovde je veliki problem poricanje problema. Ukoliko sumnjate da imate depresiju ili se radio o nekom u vašem okruženju, važno je da se što pre obratite stručnom licu, kako bi se započelo sa terapijom. Nemojte se zavaravati da će depresija proći preko noci. Dobra vest je da je negativna pristrasnost kod depresivnih osoba prolaznog karaktera.
Sklonost ka negativnom: Negativna pristrasnost kod osoba u depresiji je prolaznog karaktera
Nove studije su pokazale da ljudi koji paté od depresije imaju tendenciju pojačanog reagovanja na negativne izraze lica kod drugih. Oni su skloniji negativnom razmišljanju, ali ova pojava je samo privremena.
Osobe koje pate od depresije mogu da prepoznaju tužne izraze lica lakše od ostalih, takođe se mogu setiti i mnogih negativnih reči i osetljiviji su na negativne događaje.
Studija rađena u “Biološkoj psihologiji”, pokazala je da se obrada emocionalnih informacija kod osoba koje pate od depresije događa na sličan način. Bilo je veoma važno izvršiti proveru kako mozak obrađuje informacije koje se dešavaju automatski mimo svesne pažnje. To mnogo pokazuje o tome da li je pogled na svet osobe konstantan ili je posledica depresivnog stanja u kome se nalazi.
U istraživanju je bio jednak broj osoba koje pate od depresije i onih koji ne pate, praćenje je trajalo dva meseca tokom koji je polovina učesnika prošla kurs kognitivne bihevioralne terapije.
Sklonost ka negativnom nije trajna
Učesnici u studiji koji pate od depresije pokazali su značajne odgovore mozga na tužne izraze lica koji su im prikazivani. Daleko više reakcija nego na neutralne izraze lica.
Rezultat studije je da su ovakve reakcije prisutne kod automatske obrade informacija već u ranoj fazi depresije. Međutim, nalazi su pokazali da ova sklonost ka negativnom nije trajana i da se može smanjiti kako se simptomi smanjuju.
Ova studija nije mogla da predvidi da li će se pojedine osobe izlečiti pre ili kasnije.
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Činjenica je da je pažnja tinejdžera izuzetno kratka i to nije samo posledica korišćenja savremenih tehnologija. I prethodne generacije dece su se susretale sa dosadom u ovom životnoj fazi.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Način na koji žena vidi svoje telo direktno utiče na njeno samopouzdanje, raspoloženje, pa čak i odnose sa drugima.
Ali, šta kaže nauka? Zašto je telesna percepcija toliko moćna, i kako da izgradimo zdraviji odnos prema svom telu?
Da li stres utiče na zdravlje kože? Koliko puta ste se suočili s iznenadnim aknama pred važan sastanak ili primetili da vam koža izgleda „umorno” u periodima intenzivne brige?
Od momenta kada počnu da rastu pa sve do menopauze, žene se periodično pitaju: „Zašto me bole grudi?“ Bol, pečenje, težina i nadutost dojki su uobičajene pojave, ali je dobro i da sve promene ispratite i po potrebi se posavetujete sa svojim lekarom.