5 načina kako da se smirite u stresnim situacijama
Važno je da odmah naglasimo da je stres sastavi deo života koji dolazi i prolazi. Ne postoji niko ko nema stres u životu i pre svega treba da se pomirite sa tim da će ga uvek biti, ali i da naučite kako da se smirite u stresnim situacijama. Postoji nekoliko koraka koji vam mogu pomoći da se smirite u stresnim situacijama.
Duboko, dijafragmično disanje može da pomogne da se smirite i jedna je od najčešćih preporuka zdravstvenih radnika u ovim situacijama. Veoma je važan način na koji osoba diše da bi uspela da se smiri u stresnoj situaciji.
Prema istraživanju koje je sprovedeno 2017. godine (*1), dijafragmatično disanje može da pomogne da se telo opusti. Duboko disanje snižava nivo kortizola, koji je inače povezan sa nivoom stresa. Ono podrazumeva da uvlačite stomak dok udišete, a grudi ne bi trebalo da se šire. Treba načiti ovu tehniku disanja iz stomaka i primenjivati je kada se anksiozni, uznemireni ili pod stresom.(*2)
2. Žvakanje žvake protiv stresa
Možda će vam se ovaj predlog učiniti čudnim, ali žvaka može pomoći da se smanji nivo stresa sa kojim se suočavate i poboljšava mentalnu jasnoću. Postoje studije koje su pokazale da žvake pomažu kada ste pod stresom ili obavljate više zadataka istovremeno.
Prema jednoj studiji (*3), ljudi koji su žvakali žvaku kada su pod stresom imali su: smanjenu anksioznost, manje simptome depresije, bolje raspoloženje, manji stres na poslu. I druga studija je pokazali da su ljudi imali manje negativnog raspoloženja i veći osećaj smirenosti. Istraživači nisu sigurni zašto je do ovoga došlo, ali postoji teorija da je uzrok tome povećani dotok krvi u mozak.
3. Slušanje muzike
Mnogi ljudi i sami primećuju da ih muzika smiruje kada su pod stresom i uznemireni. Čak i studije (*5) pokazuju da je muzika efikasna u smanjenju psihološkog odgovora čoveka na stres. Telo može proizvoditi manje hormona stresa, a nervni sistem se može brže oporavljati nakon izlaganja stresu.
4. Joga
Joga uključuje da aktivirate i telo i um, a zaslužna je i za zdravstvene benefite. Prednosti joge za ljude su: manje stresa, depresije, anksioznosti i hroničnog bola. Paralelno ćete poboljšati fizičke performanse koje će posledično poboljšati i vaše zdravlje. Imaćete više snage, bolju fleksibilnost, zdraviji kardiovaskularni sistem, veće blagostanje i bolji kvalitet života, a uočen je i bolji obrazac spavanja.
5. Vođenje dnevnika
Negativni osećaji često mogu da budu veoma toksični za ljude, a postoje istraživanja da se njihovo pisanje na papiru pomoći da se oslobodimo fizičkih i psiholoških simptoma.(*6) Nekim ljudima pomaže da vode blog ili pak javno pišu na društvenim mrežama o problemima sa kojima se suočavaju kako bi se lakše nosili sa problemima i stresom sa kojim se suočavaju.
Šta još možete da uradite i kako da se smirite u stresnim situacijama?
Kada se nađete u stresnoj situaciji, trebalo bi da nađete način kako da se smirite. Mogli bi da probate da:
izađete na svež vazduh,
odete u kratku šetnju,
da se malo udaljite od situacije,
napravite pauzu 5 minuta pre nego što odgovori na situaciju. Moguće je da im nijedan od ovih metoda neće odmah pomoći, ali će verovatno bar malo umanjiti stres.
Neke metode mogu pomoći da se osoba smiri i da se oseća kao da drži kontrolu nad svojim životom. Redovne vežbe, meditacija i vođenje dnevnika mogu pomoći da stres i anksioznost ne postanu preveliki. Redovno spavanje i obroci mogu da utiču na to da se ne osećate razdražljivo.
Osoba treba da razgovara sa lekarom ako njihova anksioznost ometa njihove svakodnevne aktivnosti, ako ne mogu da kontrolišu svoje brige i strahove i koriste supstance poput lekova i alkohola da se smire. Posebno je važno da se obrate lekaru, ako nemogućnost smirivanja druge dovodi u opasnost.
Normalno je da svi imaju neke stresne situacije u životu, ali bi trebalo da te epizode budu kratkotrajne, a ne konstantne. Ako vas stres ometa u svakodnevnom životu, trebalo bi da se obratite lekaru.
PubMed: The Effect of Diaphragmatic Breathing on Attention, Negative Affect and Stress in Healthy Adults – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5455070/
PubMed: The Effect of Music on the Human Stress Response – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3734071
NIH:Effects of Expressive Writing on Psychological and Physical Health: The Moderating Role of Emotional Expressivity – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3830620/
Objavljen: 15. april 2022. godine, ažuriran: 5. novembar 2024. godine
Perfekcionizam je snažno izražen kod njih, pa sve što rade žele da bude urađeno do najsitnijih detalja. Ove osobe često deluju mirno i povučeno, ali iza te spoljašnje smirenosti krije se bogat unutrašnji život i snažna želja da doprinesu drugima.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.
Kada se embrioni kultivišu do stadijuma blastociste u laboratorijskim uslovima, obično se uočava da oko polovine embriona prestaje da raste do kraja trećeg dana. Ovo je sasvim normalno i rezultat je slabog razvojnog potencijala pojedinih embriona.
Kod tinejdžera, kao i kod odraslih, mnogo benefita mogu imati dnevne dremke. Koliko je sna potrebno tinejdžeru tokom dnevne dremke? Ne više od 30 do 45 minuta. Ako duže budu spavali preko dana, nekada će se osećati još umornije.
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše burnout kao hronični stres na radnom mestu koji nije uspešno savladan. Međutim, mnogi stručnjaci proširuju definiciju i na druge životne sfere.
Trudnoća i majčinstvo nisu uvek ispunjeni samo srećom – otkrivamo zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju žena u ovom osetljivom periodu, kako prepoznati znakove problema i kome se obratiti za pomoć.
Osobe koje su pokazale najviši nivo zadovoljstva životom, u ovoj studiji, imaju visok nivo emocionalne stabilnosti. Takođe, to su i ljudi koji su uravnozeženi kada je neurotičnost u pitanju.
Na koji način su u vezi masturbacija i depresija i da li imaju uticaj jedna na drugu? Iako je masturbacija zdrava i prijatna aktivnost, neki ljudi veruju da može da izazove probleme sa mentalnim zdravljem.
Dok se umereni do težak oblik PMS-a javlja kod gotovo polovine žena, predmenstrualni disforični poremećaj se javlja kod 5-10% žena. Ovaj poremećaj ih sprečava da funkcionišu u svakodnevnici.
Ovaj članak nije poziv na još jednu dijetu, detoks ili izazov za „letnju liniju“. Ovo je poziv na ljubav prema telu koje te nosi, diše, preživljava, raduje se i zaslužuje da bude na toj plaži - upravo takvo kakvo jeste.