Zašto treba opraštati drugima sa psihološkog aspekta
Nekada smo veoma povređeni i opraštanje nije lako. Bez obzira o kome je reč. Nećemo se osvrtati na to da religija govori o tome da treba praštati, već zašto treba opraštati drugima zbog sopstvenog mentalnog zdravlja. Bez obzira da li vas je neko iznervirao na poslu, u saobraćaju, kod kuće. Možda vas je neko opsovao ili vas je supružnik izdao. Oproštaj nije lak, ali je za nas same lekovit.
Zašto je opraštanje izazov?
Ponekad se oproštaj meša sa odobravanjem onoga što je neko drugi učinio. Ljudi teško razumeju razliku između ove dve stvari i onda je opraštanje veliki izazov. Treba da napomenete da vi taj postupak i dalje ne odobravate, ali ste rešili da oprostite.
Treba opraštati drugima, ali to nije uvek lako, ako nam je ta osoba nanela nepravdu i ne zaslužuje oprost. Možda ćete imati utisak kao da puštate te osobe da se izvuku bez kazne i to osećanje je potpuno razumljivo.
Setite se uvek da treba opraštati drugima zato što nam to omogućava da oslobodimo vezu koju smo imali i krenemo napred sa njima ili sami.
Zapamtite da oproštaj više znači onome ko prašta nego onome kome je oprošteno. Ako imamo neka nerešena posla i ne želimo da oprostimo, sami ostajemo zaglavljeni, nekada i godinama, u nečemu što nam ne prija i ne krećemo napred.
Opraštanje je izazovno i zbog toga što je teško prepustiti se onome što se dogodilo i prihvatiti da se neko ponašao neprihvatljivo. Treba vremena da se i sami oslobodimo besa zbog cele te situacije.
Zašto treba opraštati drugima?
Opraštanje je dobro za vas, za vaše mentalno zdravlje, ali i vaše srce. Ovo je bukvalno tačno jer je jedna studija iz 2017. godine pokazala da je opraštanje izvor manjeg stresa i boljeg mentalnog zdravlja. Povećanje opraštanja je, prema istraživanju, dovelo do smanjene izloženosti stresu, boljem fizičkom i mentalnom zdravlju. Izvor: Oxford Academic
Brojna druga istraživanja pokazala su da oproštaj kod učesnika studija vodi do mentalnog blagostanja i poboljšanja odnosa sa drugima, kao i duhovnog rasta i identifikovanja svrhe u životu. Emocionalno opraštanje je veoma važno za naš lični rast.
Opraštanje je dobro za naše fizičko i mentalno zdravlje. Ono nam omogućava da ne stagniramo, već da napredujemo i idemo dalje. Imajte na umu da zadržavanje ljutnje i besa samo šteti vašem zdravlju.
Kako nekome oprostiti?
Opraštanje nije uvek lako, ali može da bude lakše ako ispravno razmišljate. Prvo imajte na umu da to radite za sebe, kako biste prekinuli emocionalnu povezanost sa onim što se dogodilo. Podsetite sebe da će vas to pogurati napred dok toj osobi omogućava da ostane u prošlosti ili pak krene sa vama napred. Meditacija, molitva i pisanje dnevnika mogu vam pomoći u olakšavanju oproštaja, kao i odlazak na psihoterapiju.
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Slaganje navika (habit stacking) ili tzv. piggybacking je psihološka i praktična metoda u kojoj se nova navika pridodaje već postojećoj, tako da ih radite zajedno.
Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe - od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše burnout kao hronični stres na radnom mestu koji nije uspešno savladan. Međutim, mnogi stručnjaci proširuju definiciju i na druge životne sfere.
Trudnoća i majčinstvo nisu uvek ispunjeni samo srećom – otkrivamo zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju žena u ovom osetljivom periodu, kako prepoznati znakove problema i kome se obratiti za pomoć.