Depresija – skolonost ka negativnom kod depresivnih osoba je privremena
Brojne studije su pokazale da je sklonost ka negativnom kod depresivnih osoba privremenog karaktera.
Depresija je uzrok velikog broja samoubistava upravo zbog nerazumevanja okoline. Jedna od stvari koja prati depresiju je negativnost u ponašanju, ophođenju, a pre svega pogledima na svet. Ovde je veliki problem poricanje problema. Ukoliko sumnjate da imate depresiju ili se radio o nekom u vašem okruženju, važno je da se što pre obratite stručnom licu, kako bi se započelo sa terapijom. Nemojte se zavaravati da će depresija proći preko noci. Dobra vest je da je negativna pristrasnost kod depresivnih osoba prolaznog karaktera.
Sklonost ka negativnom: Negativna pristrasnost kod osoba u depresiji je prolaznog karaktera
Nove studije su pokazale da ljudi koji paté od depresije imaju tendenciju pojačanog reagovanja na negativne izraze lica kod drugih. Oni su skloniji negativnom razmišljanju, ali ova pojava je samo privremena.
Osobe koje pate od depresije mogu da prepoznaju tužne izraze lica lakše od ostalih, takođe se mogu setiti i mnogih negativnih reči i osetljiviji su na negativne događaje.
Studija rađena u “Biološkoj psihologiji”, pokazala je da se obrada emocionalnih informacija kod osoba koje pate od depresije događa na sličan način. Bilo je veoma važno izvršiti proveru kako mozak obrađuje informacije koje se dešavaju automatski mimo svesne pažnje. To mnogo pokazuje o tome da li je pogled na svet osobe konstantan ili je posledica depresivnog stanja u kome se nalazi.
U istraživanju je bio jednak broj osoba koje pate od depresije i onih koji ne pate, praćenje je trajalo dva meseca tokom koji je polovina učesnika prošla kurs kognitivne bihevioralne terapije.
Sklonost ka negativnom nije trajna
Učesnici u studiji koji pate od depresije pokazali su značajne odgovore mozga na tužne izraze lica koji su im prikazivani. Daleko više reakcija nego na neutralne izraze lica.
Rezultat studije je da su ovakve reakcije prisutne kod automatske obrade informacija već u ranoj fazi depresije. Međutim, nalazi su pokazali da ova sklonost ka negativnom nije trajana i da se može smanjiti kako se simptomi smanjuju.
Ova studija nije mogla da predvidi da li će se pojedine osobe izlečiti pre ili kasnije.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.
Prema izvorima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), tokom 2020. godine je 685.000 ljudi umrlo od raka dojke, a čak 2.300.000 dobilo dijagnozu tumora dojke.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.