Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti – da li pomažu?
Preplavljeni smo u poslednje vreme raznim motivacionim treninzima i drugim vidovima samopomoći. Bombarduju nas mantrama za uspeh i pozitivno razmišljanje. Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Za mnoge ljude, anksioznost je parališući problem mentalnog zdravlja koji im onemogućava da normalno funkcionišu zbog prevelike brige, stresa, straha i nervoze. Nekada je teško voditi normalan život u ovakvom stanju. Samo u SAD 18,1% stanovništva, odnosno 40 miliona ljudi starijih od 18 godina ima anksiozni poremećaj. (1)Lekovi i terapija mogu da pomognu, a jedna od opcija su i pozitivne afirmacije protiv anksioznosti koje pomažu da se promeni razmišljanje. Pojedine osobe su izjavile da im one pomažu da smanje brigu, a povećaju samopoštovanje.
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti imaju svrhe?
Ne postoji dovoljno istraživanja na temu koliko pomažu pozitivne afirmacije protiv anksioznosti. Jedno istraživanje iz 2016. godine se bavilo preteranom zabrinutošću i obuhvatila je 102 osobe sa anksioznim poremećajem. Studija je pokazala da se anksioznost smanjila kod svih kojima su predočene pozitivne slike, bile one afirmativne ili vezane za neke druge teme. Studija je pokazala da bilo kakvo praktikovanje pozitivne ideje smanjuje učestalost misli o brigama, ali ne i njenu negativnost. Studija je pokazala da ponovljena praksa zamene brige pozitivnom idejom može da se suprotstavi nametljivim i uznemirujućim svojstvima brige. (2)
Kada se osoba oseća ugroženo, pozitivne afirmacije protiv anksioznosti mogu da povrate njegovo osećanje kompetentnosti, samopoštovanja i sopstvene vrednosti, pa će se osoba osećati manje ugroženo. (3)
Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti
Ova situacija nije ni dobra ni loša.
Kada duboko udahnem, moja anksioznost izlazi i napušta me.
Nisam u fizičkoj opasnosti.
Bezbedan/na sam i nisam ugrožen/a.
Osećam se prijatno među ljudima.
Ja sam bezbrižan/na.
Jak/a sam i hrabar/ra.
Osećam da imam kontrolu.
Samouveren/a sam i opušten/a.
Nema prepreke koju ne mogu da savladam.
Ostajem miran/na u novim situacijama.
Da li afirmacije mogu da pogoršaju anksioznost?
Ove afirmacije mogu pogoršati anksioznost kod određene grupe ljudi jer mnogi smatraju upravo suprotno – da pozitivno razmišljanje nije rešenje za prevazilaženje stresa. Jedna studija je pokazala da nivo samopoštovanja kod pojedinaca utiče negativno na njih kada koriste pozitivne afirmacije. Kod onih sa visokim samopoštovanjem, stanje se popravljalo, ali kod onih sa niskim, dešavalo se da se osećaju samo još gore. Ova studija se nije odnosila samo na osobe koje imaju anksioznost. (4)
Kada treba tražiti pomoć i obratiti se lekaru?
Dok je pojedincima pretežan izbor terapija, postoje i ljudi kojima više prija da se prijave u grupe za podršku. Kod nas, nažalost, ne postoji navika ljudi da idu na psihoterapiju i nisu radi da se priključe grupi za podršku, a neretko ih finanijski momenat najpre sprečava da preduzmu nešto po ovom važnom pitanju.
Lekaru se treba obratiti kada anksioznost počne da im ometa svakodnevne aktivnosti. Pojedinci možda neće primećivati probleme mentalnog zdravlja koji se postepeno povećavaju. Ako postanu svesni ovih simptoma i oni vam onemogućavaju da funkcionišete normalno, treba da se obrate lekaru:
Anksioznost može uticati na svakodnevnicu, pa u zavisnosti od toga koliko ometa osobu, treba i tražiti rešenje. Neki će otkriti da im pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu da se nose sa njom i budu pozitivniji. Ne postoji dovoljno studija o pomoći afirmacijama, ali praksa pokazuje da one u velikom broju slučajeva pomažu.
NBCI: The power of positive thinking: Pathological worry is reduced by thought replacement in Generalized Anxiety Disorder – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC4760272/
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Oni su odlični posmatrači: ne propuštaju detalje i umeju da pročitaju skrivene motive drugih. Njihova intuicija često graniči sa proročkom sposobnošću, pa mnogi rođeni 2. novembra biraju zanimanja koja uključuju psihologiju, umetnost, duhovnost ili savetovanje.
U ljubavi su rođeni 1. novembra duboko strastveni i privrženi. Oni ne traže površne odnose i za njih ljubav mora imati smisao, dubinu i emotivnu snagu.
U ljubavi su rođeni 31. oktobra strastveni, lojalni i potpuno posvećeni. Oni ne vole površne veze te traže duboku emotivnu i mentalnu povezanost sa partnerom. Kada vole, vole bez zadrške i očekuju isto zauzvrat.
Kombinacijom pravilne ishrane, kretanja, odmora i opuštajućih aktivnosti možete značajno ublažiti simptome i sačuvati dobro raspoloženje i tokom ovog perioda.
Iako sada znamo da je puter zdrava namirnica, ni sa njime ne treba preterivati. Pored toga, nekada je ljudima potrebna zamena, ali zdrava. Ovo su neki od predloga šta to može biti.
Povremena anksioznost je normalna. Međutim, ako fizički simptomi traju mesecima, ometaju spavanje, rad ili odnose sa drugima, može biti reč o anksioznom poremećaju.
Mnoge žene se u ovom periodu okreću vitaminima i suplementima kako bi ublažile neprijatne simptome i očuvale zdravlje. Ipak, važno je znati koji vitamini mogu imati ulogu i kada ih je bezbedno koristiti.
Zdrava težina je jedan od ključnih faktora za opšte zdravlje ljudi. Prekomerna telesna težina i gojaznost imaju tendenciju da čoveka dovedu do rizika od ozbiljnih zdravstvenih problema koja uključuju srčana oboljenja, visok krvni pritisak, dijabetes tip 2, pojavu kamena u žuči, probleme sa disanjem, ali i do određenih vrsta karcinoma.
Mnogi ljudi povezuju povišen kortizol sa umorom, nesanicom, povećanjem telesne mase ili željom za šećerom, pa je ideja „detoksikacije“ postala privlačna. Ali, važno je znati – kortizol sam po sebi nije neprijatelj.