Kako smanjiti kortizol: 7 stvari koje odmah možete uraditi za niži nivo kortizola
Hronično povišen kortizol može dovesti do upale, a upala može dovesti do mnogih stanja kao što su gojaznost, pojava dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih i autoimunih bolesti.
Veoma je važno da nivo ovog hormona držite pod kontrolom, ali kako smanjiti kortizol i šta možete uraditi odmah možete pročitati u nastavku ovog članka.
Kako smanjiti kortizol?
Pre svega imajte na umu da su stvari koje oslobađaju stresa i smanjuju njegov nivo dobre i za snižavanje kortizola u krvi. Telo ovaj hormon proizvodi kao odgovor na stres, a ta veza može imati negativan ishod. Držanje kortizola koliko-toliko pod kontrolom je od velike važnosti. On pomaže u regulisanju upala u zdravom telu i ima ulogu u borbi imuniteta da se organizam odbrani od mogućih bolesti. On može izazvati i određena mentalna stanja poput depresije, biploranog poremećaja, anksioznosti i šizofrenije.
Hronično povišen kortizol može dovesti do upale, a upala može dovesti do mnogih stanja kao što su gojaznost, pojava dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih i autoimunih bolesti. Na primer, reumatoidnog artritisa ili inflamatorne bolesti creva.
Analiza kortizola nije nešto što se rutinski testira, a simptomi povišenog kortizola su neretko skriveni, odnosno preklapaju se sa drugim zdravstvenim problemima. To mogu biti: glavobolja, razdražljivost i poremećaji spavanja.
Potrudite se da jedete zdraviju hranu – Izbegavajte „brzu hranu“ i previše prerađene namirnice poput grickalica i slatkiša. Ovo je jedan od načina da sebi obezbediti bolje zdravlje u svakom smislu. Pored toga, istraživanja su pokazala da nivo kortizola utiče direktno na povećanje glikemijskog indeksa. Izvor Postoje i istraživanja koja govore o tome da visokokalorična hrana takođe povećava nivo kortizola, ali da ga može povećati i premali unos hrane, odnosno gladovanje.
Bavite se fizičkom aktivnošću – Više puta smo naglašavali koliko je fizička aktivnost važna. Ona može smanjiti i nivo kortizola. Bilo da hodate žustrije, bavite se jogom, trčite ili se bavite nekim sportom, doprinosite svom zdravlju i radite na tome da imate niži nivo kortizola.
Zapisujte svoja razmišljanja – Možda vam deluje bespotrebno, ali ljudi koji vode dnevnik ili zapisuju ono što im se dešavalo imaju niži nivo kortizola u poređenju sa osobama koje samo žele da pobegnu od tog problema. Saznajte više: 5 trikova za oslobađanje od stresa pomoću telefona
Meditirajte – Iznova se priča o tome koliko meditacija pomaže da se smirite, a posledično će se smanjiti i nivo kortizola. Ako možete da steknete naviku da redovno meditirate efikasno ćete držati i nivo kortizola pod kontrolom.
Spavajte – Studija koja je istraživala povezanost između nivoa kortizola i spavanja pokazala je da niži nivo kortizola imaju oni koji su spavali normalno u odnosu na one koji su bili neispavani. Podaci su otkrili da je gubitak sna bio povezan sa lošim kortizolom, odnosno visokim nivoom, čak i dva dana nakon lošeg spavanja.
Budite deo zajednice – Veoma je važno da budete povezani sa ljudima. Društvene veze su važne, ali i boravak među ljudima koji koji vas cene i podržavaju.
Uživajte u umetnosti ili budite i sami kreativni – Bilo da birate da uživate u umetničkim delima u muzejima, kod kuće, slušate lepu muziku ili pravite umetnička dela sami, sve ovo će dovesti do ublažavanja stresa, a samim tim i nižeg nivoa kortizola. Klasična muzika i zvuk talasa dovode do snižavanja kortizola.Čak su rezultati bolji nego kod osoba koje su slušale zvuke prirode ili sedele u tišini. Bavljenje umetnošću poput crtanja, rada sa glinom, restauracije nameštaja i pravljenja maketa već posle 5 minuta pokazuje da ljudi počinju da se osećaju manje anksiozno. Stoga ne bi bilo loše da razmislite o nekom hobiju. Saznajte više: 10 najpopularnijih hobija u sadašnjosti
PubMed: A Short Study Exploring the Effect of the Glycaemic Index of the Diet on Energy intake and Salivary Steroid Hormones – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6413178/
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Ledene kupke i kriokomore postale su globalni trend, ali stručnjaci upozoravaju da ekstremna hladnoća nije bez rizika i da mnoge tvrdnje o njenim efektima još nisu naučno potvrđene. Krioterapija se koristi i u medicini.
Mislite da biste prepoznali anksioznost kada biste je imali? Verovatno zamišljate napade panike, ubrzan rad srca ili osećaj gušenja. Međutim, anksioznost često izgleda mnogo drugačije. Može se skrivati iza perfekcionizma, potrebe da sve držite pod kontrolom, stalnog planiranja ili nemogućnosti da se zaista opustite čak i kada za to imate vremena. Mnogi ljudi godinama funkcionišu sa povišenom anksioznošću, a da je nikada ne prepoznaju kao uzrok svojih svakodnevnih problema.
Testenine sa sirom i jajima zapečene u rerni su jedno od onih jela koje pripremamo kad nam treba nešto brzinski, a nemamo ideju šta bi bila bolja opcija. Spremali smo ih i ujutru da bi deca nosila u kutijici u školu. Zgodno je jer se prohlade, ali nisu nejestivi ni tako, naprotiv.
Ledene kupke i kriokomore postale su globalni trend, ali stručnjaci upozoravaju da ekstremna hladnoća nije bez rizika i da mnoge tvrdnje o njenim efektima još nisu naučno potvrđene. Krioterapija se koristi i u medicini.
Mislite da biste prepoznali anksioznost kada biste je imali? Verovatno zamišljate napade panike, ubrzan rad srca ili osećaj gušenja. Međutim, anksioznost često izgleda mnogo drugačije. Može se skrivati iza perfekcionizma, potrebe da sve držite pod kontrolom, stalnog planiranja ili nemogućnosti da se zaista opustite čak i kada za to imate vremena. Mnogi ljudi godinama funkcionišu sa povišenom anksioznošću, a da je nikada ne prepoznaju kao uzrok svojih svakodnevnih problema.
Demetrini saveti za redovne cikluse i hormonsku ravnotežu nisu ništa drugo do saveti za nešto zdraviji život i skretanje pažnje na to koliko je važno da vodiš računa o sebi i svom zdravlju.
Magnezijum je važan za normalno funkcionisanje organizma, ali može da utiče na apsorpciju pojedinih lekova, dok neki lekovi mogu menjati količinu magnezijuma koju organizam zadržava ili izlučuje.