Prebiotici su važni koliko i probiotici: Ovo je 12 namirnica koje sadrže prebiotike
Prebiotici nisu ništa manje važni od probiotika, ali se o njima mnogo manje priča. Oni pomažu da poboljšate nivo energije, raspoloženja, ali i zdravlje creva. U današnje vreme mnogo više znamo o važnosti mikrobioma i zdravlju creva. Dok nas sa jedne strane bombarduju da nam je neophodna gomila suplementacije, uključujući i probiotike u kapsulama, sa druge nam pričaju o detoksikaciji. Istina i potrebe prosečnog čoveka su zapravo negde između. U nastavku je lista namirnica koje sadrže najviše prebiotika.
Zašto su prebiotici korisni?
Pored unosa vlakana i probiotika veoma je važan unos bakterija koje hrane vaše probiotike u crevima. To su prebiotici. Obe vrste su bakterije važne za vaše zdravlje. Prebiotici uglavnom potiču iz vlakana koje ljudi ne mogu da svare. Oni pomažu da se održi zdrava crevna flora, štite od štetnih bakterija i gljivica. Pomažu i da imate bolji imunitet, ublažavaju simptome depresije i smanjuju upale u telu. Čak mogu da smanje i rizik od određenih vrsta karcinoma.
Ne postoji određena količina prebiotika koja je definisana, ali ćete verovatno uneti dovoljnu količinu ako svakodnevno unosite preporučenu količinu vlakana. Ako jedete svakodnevno voće, povrće i žitarice celog zrna, a smanjili ste unos prerađene hrane, verovatno nema potrebe da uzimate bilo kakve suplemente prebiotika ili probiotika.
Namirnice koje sadrže prebiotike
JOGURT – Posebno je koristan grčki tip jogurta zbog visokog sadržaja proteina i prebiotika. Jogurt sadrži i probiotike. Ukoliko redovno pijete jogurt unosite dovoljnu količinu i nema potrebe da koristite suplemente.
KAKAO je poznat po tome što ima antiinflamatorno i antioksidativno dejstvo. On pomaže da se probiotici dobro hrane u crevima i štiti od štetnih bakterija. Ne postoji preporučena porcija kakaoa, obzirom da se radi o začinu, ali ako jedete čokoladu, onda vodite računa da ne preterate.
BELI LUK je poznat po svojim brojnim zdravstvenim prednostima. On štiti od upala, bakterija i snižava holesterol. Beli luk povećava količinu korisnih bakterija u crevima. Ne postoji određena količina koja se savetuje, a može se koristiti i u većim količinama pri začinjavanju hrane.
CRNI LUK – Pola šolje luka dnevno u salati, supi ili kuvanom jelu je veoma dobar izvor antioksidanasa i flavonoida. Crni luk je bogat i prebioticima i inulinom.
KUPINE I BOROVNICE – Bez obzira da li konzumirate sveže ili smrznute, biće vam dovoljna jedna šoljica dnevno. Ove bobice se uspešno bore protiv upala u crevima. Više o benefitima borovnica možete čitati ovde…
PŠENIČNE MEKINJE su bogate prebioticima i mogu pomoći kod problema sa probavom koja uključuje nadutost, grčeve i gasove. Osim toga imaju i antioksidativna svojstva, te smanjuju rizik od karcinoma.
OVAS I JEČAM – Pola šolje kuvanog ovsa ili ječma sadrži potrebnu količinu tokom dana. Oni imaju dosta beta-glukana koji može da pomogne smanjenju lošeg LDL holesterola i dobri su za rast dobrih bakterija. Više o beta-glukanu iz hrane…
SOČIVO I PASULJ – Potrebno je dnevno uneti 2/3 šolje kuvanog sočiva ili pasulja.
KUPUS – šolja kuvanog ili sirovog kupusa ima dnevnu dozu prebiotika za dobre bakterije u crevima. Kupus je inače veoma dobar za rad creva i njihovo zdravlje. Isto važi i za kiseli kupus.
ŠPARGLE – One sadrže inulin koji pomaže da se balansira nivo glukoze i energije i pomažu kod upala i kao prevencija za određene hronične bolesti. Dovoljna je jedna šolja dnevno.
PEČURKE – Pola šolje običnih šampinjona ili durigh pečuraka je dnevna doza. One su bogate beta-glukanom i veoma zdrave.
Zapravo, sa celog ovog spiska možete zaključiti da verovatno svakodnevno unosite nešto od ovih sastojaka. Takođe, uočavamo da je balansirana ishrana uvek najbolji izbor i da je važno da se hranite raznovrsno i ne isključujete nijednu grupu namirnica, jer svaka ima svoju svrhu i benefit.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.