Možda zvuči kao kliše ili nemoguće, ali zaista postoje načini kako da budete srećniji i osećate se bolje uz malo truda.
Kako da budete srećniji?
Šetajte – Osim što je lekovita i kao vid vežbe, šetnja pomaže da se osećate bolje. Probajte da zamašete rukama i veselo se krećete. Razmrdajte se, žustrije se malo krećite. Dišite duboko. Posmatrajte prirodu oko sebe. Svaki list i parče trave može učiniti da se osećate u trenutku bolje.
Istraživanje je pokazalo da je povećanje obima fizičke aktivnosti povezano sa višim nivoom sreće, čak iako je fizička aktivnost minimalna. Može se zaključiti da kretanje i šetnja poboljšavaju mentalno zdravlje. (*1)
2. Smejte se – kada god imate priliku, smejte se. Gledajte komedije, čitajte zabavne knjige i stripove, družite se. Nemojte odlagati smeh i sami ćete promeniti lučenje hemikalija u svom mozgu, te ćete se osećati srećnije.
3. Zapišite ono što vas raduje – Nabrojte svoje blagoslove. Zapišite zbog čega ste sve srećni. Potrudite se da gledate svet sa vedrije strane, a spisak će vam pomoći da ostanete fokusirani na pozitivno.
4. Steknite nove prijatelje – Ako vam se čini da se bolje osećate kada ste okruženi ljudima, družite se. Budite otvoreni za nova poznanstva i veze, možda ćete nekoga upoznati u parku, na rekreaciji, u lokalnoj mesnoj zajednici, udruženju penzionera ili u kancelariji. Održavajte veze sa prijateljima i porodicom.
Što ste povezaniji sa ljudima, to ćete biti srećniji.
5. Volontirajte – Postoje brojna udruženja kojima je potrebna pomoć. Angažujte se i volonirajte, družite se sa decom u svratištu, pomozite licima koja su na ulici, izbeglicama, starijim komšijama. Kada pomognete drugima, pomoći ćete i sebi. Ovo će očuvati vaše mentalno zdravlje i pružiti vam blagostanje.
6.Oprostite – ako se ljutite, samo ćete sebe držati u lošem raspoloženju. Oprostite, ali i zaboravite, samo ćete se tako osloboditi negativnih misli i podsvesno će to prestati da vas muči. Mir donosi sreću.
7. Vežbajte svesnost – Meditirajte najmanje sat vremena nedeljno. Ako niste do sada probali, verovatno ne znate koliko će vam meditacija doneti radosti, mira i zadovoljstva. Stvorićete nove puteve u mozgu koji će pomoći da osećate radost.
Ako niste do sada probali, verovatno ne znate koliko će vam meditacija doneti radosti, mira i zadovoljstva.
8. Slušajte muziku – muzika može da ima odličan uticaj na vaše emocije. Odaberite omiljeni muzički miks i počnite. Dobićete dobro raspoloženje i pozitivnu atmosferu u domu. Igrajte. Nemojte se ustručavati da đuskate uvek i na svakom mestu.
9.Oznojte se – možete vežbati i samo 5 minuta, a da se osećate bolje. Kretanje tela će vam dugoročno dati dobre efekte, bićete srećniji i pomoći da ne budete u depresiji. Pročitajte: Depresija i sport: rizik od pojave se može smanjiti vežbanjem
10. Kako da budete srećniji:Dovoljno spavajte – Većini ljudi je potrebno oko 7 sati sna da bi bili dobro raspoloženi. Veća je verovatnoća da ćete biti dobro raspoloženi, ako ste dovoljno spavali. Pročitajte: Uticaj sna na zdravlje: Spavanje je neophodno za zdravlje
11. Zapamtite svoju svrhu – Ovo vam verovatno zvuči kao jedna od mnogih popularnih psiholoških knjiga, ali ako se pitate kako da budete srećniji, osećaj svoje svrhe je veoma važan. Često zaboravljamo zašto nešto radimo, zašto se zdravo hranimo, zašto vežbamo, zašto činimo nešto dobro za drugoga, a to je ono što daje smisao našem životu.
Odvojite trenutak da se prisetite šta je vaše „ZAŠTO?“.
Zadovoljstvo i sreća su više od ovog trenutka. Ostvarivanje ciljeva i put do njih treba da čini da se zapravo osećamo srećnije.
12. Izazovite svog unutrašnjeg kritičara – nekada se jednostavno osećamo loše jer nam unutrašnji glas govori da nije tako sjajno. Pokušajte da primetite kada vaš unutrašnji glas preuzima kontrolu nad vašim životom. Ponekad je zaista koristan jer pokušava da nam skrene pažnju na nešto važno, ali nekada nam stvari prikazuje gorim nego što jesu. Stanite i razmislite da li je on u pravu ili nije.
13. Družite se sa ljudima koji su pozitivni – Veoma je teško izabrati ljude koji će vam prijati. Emocije su zarazne, pa tako neko očas može učiniti da se osećate dobro ili loše. Stoga birajte ljude koji su samopouzdani i raspoloženi, ali neka to budu i ljudi koji će vas saslušati i biti „rame za plakanje“ kada je to zaista potrebno. Koliko vam ne trebaju „energetski vampiri“, toliko vam nije potrebna ni „toksična pozitivnost“. Pročitajte:Emocionalna potvrda ili toksična pozitivnost – šta nam je potrebno?
14. Birajte da idete ka cilju – Uhvatite se u koštac sa svojim ciljevima i bićete srećniji. Iako vam se sigurno dešava da biste radije odustali, da se pitate da li je to za vas, koliko ćete uspeti da se pridržavate – samo krenite. Zapišite svaki put kada se držite plana, pratite svoje korake na budu do cilja i videćete da je i sam put način kako da budete srećniji.
15. Obratite se psihoterapeutu – Ako osećate da se mnogo ređe smejete, da ste srećniji manje nego ranije, obratite se stručnom licu. Zakažite termin kod terapeuta i razgovarajte o svojim osećanjima. Ako se radi o depresiji, postoje tretmani koji će vam pomoći i na kraju ćete se osećati bolje nego što ste mogli da pretpostavite.
Koliko puta ste čuli rečenicu: „Ma to su samo papuče za po kući“? Upravo tu grešimo. U domu provodimo najveći deo svog života, a ono što nosimo kod kuće jednako je važno kao i ono što biramo za posao ili svečane prilike.
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše burnout kao hronični stres na radnom mestu koji nije uspešno savladan. Međutim, mnogi stručnjaci proširuju definiciju i na druge životne sfere.
Nedavna istraživanja su otkrila da je veća konzumacija zelenog čaja povezana sa manjim rizik od pojave lezija na mozgu koje su karakteristične za demenciju.
Idealni su za poslove koji traže kombinaciju analize, strategije i odgovornosti. Mogu se ostvariti kao pravnici, ekonomisti, inženjeri, naučnici, učitelji ili menadžeri.
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše burnout kao hronični stres na radnom mestu koji nije uspešno savladan. Međutim, mnogi stručnjaci proširuju definiciju i na druge životne sfere.
Nedavna istraživanja su otkrila da je veća konzumacija zelenog čaja povezana sa manjim rizik od pojave lezija na mozgu koje su karakteristične za demenciju.
Vaginalna higijena je od ključnog značaja za žensko intimno zdravlje. Održavanje pravilne vaginalne higijene nije samo pitanje zdravlja već i pravilnog informisanja. Nažalost, mnoge žene se oslanjaju na netačne informacije koje mogu rezultirati narušavanjem prirodne ravnoteže vaginalne flore.
Stidne vaši se hrane ljudskom krvlju i njihov ujed izaziva intenzivan svrab. Međutim, za razliku od grinja, šuge i krpelja, oni se ne uvlače ispod kože.
Trudnoća i majčinstvo nisu uvek ispunjeni samo srećom – otkrivamo zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju žena u ovom osetljivom periodu, kako prepoznati znakove problema i kome se obratiti za pomoć.