Biopsija horionskih čupica (horiocenteza) je prenatalni dijagnostički test kojim se otkrivaju hromozomske abnormalnosti, kao što su Daunov sindrom i niz drugih genetskih poremećaja. Lekar uzima ćelije sa malog prstastog izraštaja na posteljici koji se zove horionska resica i šalje ih u laboratoriju na genetske analize.
Ova analiza radi se između 11. i 12. nedelje trudnoće. Žene koje rade horiocentezu su prvenstveno one koje imaju povećan rizikom za genetske i hromozomske probleme, delom jer je taj test invazivan i nosi izvestan rizik od pobačaja. U današnje vreme, žene se češće odlučuju na neinvanzivni prenatalni test, a ukoliko on ne bude dobar, planiraju amniocentezu u daljim nedeljama trudnoće.
Kao i amniocaenteza, horiocenteza može da identifikuje:
• gotovo sve hromosomske abnormalnosti, uključujući Daunov sindrom, trisomiju 13, trisomiju 18, i polne hromosomske anomalije (kao što su Tarnerov sindrom i Klinefelterov sindrom). Test je više od 99 posto tačan u utvrđivanju ovih stanja;
• nekoliko stotina genetskih poremećaja, kao što su cistična fibroza, bolest srpastih ćelija i Tay-Sachs bolest. Test se ne koristi za traženje svih njih, ali ako je vaša beba sa povećanim rizikom od jednog ili više tih poremećaja, horiocenteza obično može da vam kaže da li je bolest prisutna.
Iako se često procenjuju da je rizik 1:100 i 1:200 – što je više od uobičajene procene za amniocentezu – nema konsenzusa o stvarnom riziku od pobačaja kao posledice biopsije horionskih čupica.
Budući da će određeni postotak žena završiti nažalost trudnoću u ovom trenutku trudnoće ionako, nema načina da se zna da li je pobačaj nakon horiocenteze zapravo uzrokovan ovim postupkom.
Mogu li da razgovaram sa genetičarom pre nego što se odlučim na horiocentezu?
Da. U stvari, većina centara zahteva susret sa genetskim savetnikom kako bi razgovarali o rizicima i prednostima različitih metoda prenatalnog testiranja pre nego što krenete na invazivni postupak kao što je horiocenteza ili amniocenteza.
Savetnik će uzeti istoriju porodičnih bolesti i postaviti pitanja o vašoj trudnoći. Vaši odgovori će omogućiti savetnika da vam da ocenu rizika za dete sa hromosomskim problemom ili pojedinim genetskim bolestima.
Kako horiocenteza izgleda?
Pre nego što pristupite biopsiji horionskih čupica, ultrazvukom se potvrditi starost trudnoće i da li je moguće dobiti dobar uzorak za test. Cilj procedure je da se dobije mali uzorak tkiva iz placente, koji će biti poslat na analizu u laboratoriju.
Lekar provuče uzorak kroz bilo vaš grlić ili prednju stranu trbuha, zavisno od toga kuda je najbolji pristup posteljice. Usput se sve vreme koristi ultrazvuk.
Postupak može boleti malo. Ne traje duže od pola sata od početka do kraja, a samo vađenje traje samo nekoliko minuta.
Napomena: Ako ste Rh negnativni, moraćete da dobijete injekciju Rh imunoglobulina nakon procedure, jer se bebina krv može pomešati sa vašom tokom postupka.
Šta se događa nakon zahvata?
Moraćete mirovati ostatak dana, tako da ugovorite sa nekim da vas odveze kući. Izbegavajte dizanje teških stvari, seksualne odnose i letenje avionom sledeća dva ili tri dana.
Neki grčevi i svetlo krvarenje tokom sledećih dana su normalni, ali obavestite svog lekara o tome svakako. Ako imate grčeve ili značajno vaginalno krvarenje ili vam curi plodna voda, nazovite lekara odmah! Oni mogu da budu znaci nadolazećeg pobačaja. Takođe, pozivite odmah ako imate povišenu temperaturu, koja bi mogla da bude znak infekcije.
Kada ću dobiti rezultate?
Testiranje genetskih poremećaja obično traje dve do četiri nedelje. Neke laboratorije mogu da vam daju neke preliminarne nalaze za dva dana.
Šta se događa ako se utvrdi da beba ima problem?
Biće vam ponuđeno genetsko savetovanje, tako da možete da dobijete više informacija i da razgovarate o mogućnostima. Neke žene se odluče da prekinu trudnoću, dok se druge odluče za nastavak.
Koji god put odabrali, možda ćete želiti dodatno savetovanje ili pomoć. Neke žene smatraju da su grupe za podršku korisne, druge žele individualno savetovanje, a neke možda izaberu oboje. Budite sigurni da će vaš lekar i genetski savetnika znati ako vam treba više pomoći tako da vam oni mogu dati odgovarajuće preporuke.
Objavljen: 20. februar 2012. godine, ažuriran: 26. oktobar 2024. godine
Spavanje u mraku je bolje za zdravlje, otkrili su istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern Feinberg u Čikagu. Ova studija je obuhvatala izlaganje svetlosti tokom spavanja i zdravstvenih rizika, a kao upozorenje za one koji žive u razvijenim gradovima gde je svetlost stalno prisutna. Ovo istraživanje je pokazalo da je izlaganje svetlosti tokom spavanja u vezi…
Ljudi rođeni 29. aprila su Bikovi sa izraženom emotivnom dubinom i snažnom intuicijom. Na prvi pogled deluju mirno, stabilno i povučeno, ali ispod te spoljašnje smirenosti krije se bogat unutrašnji svet. U ovom tekstu 1 Rođeni 29. april – osobine ličnosti1.1 29. april – ljubav1.2 Karijera – rođeni 29. april1.2.1 Zdravlje1.2.1.1 29. april – pozitivne…
Prekomerno opadanje kose može da bude veoma stresno, ali je uobičajeno s vremena na vreme i uglavnom privremeno. Svi se odmah pitaju zašto opada kosa, ali nema mesta panici ukoliko nije trajno stanje. Postoji više mogućih razloga zašto se javlja opadanje kose više nego obično, a oni mogu biti fizičke i psihološke prirode. U ovom…
Da li spavate uz upaljeno svetlo, televizor ili ekran telefona? Iako mnogima to deluje bezazleno, istraživanja pokazuju da čak i mala količina svetla tokom noći može uticati na san, hormone i opšte zdravlje. Upravo zato stručnjaci sve češće naglašavaju koliko je mrak važan za kvalitetan odmor.
Opadanje kose je problem sa kojim se susreće veliki broj žena, ali ono što ga čini posebno frustrirajućim jeste činjenica da uzrok često nije očigledan. Kosa ne reaguje samo na spoljašnje faktore, ona je direktan odraz stanja organizma, hormona i načina života. Opadanje kose je gotov uvek signal da telo pokušava nešto da nam kaže, a ne samo problem estetske prirode.
Roditeljstvo danas retko izgleda kao nekada. Umesto „sela“ koje pomaže, mnogi roditelji funkcionišu sami: između posla, obaveza i svakodnevnog pritiska da sve postignu. Upravo u tom raskoraku između realnosti i očekivanja nastaje najveći stres modernog roditeljstva.
U ovom uzrastu mladi su već razvili određene načine da se nose sa emocijama. Uče kako da prepoznaju šta osećaju i kako da se sa tim nose, posebno kada su u pitanju stres, razočaranje ili neizvesnost.
Ako imate Rh faktor, kao i većina ljudi, onda ste Rh pozitivni. Ako ga nemate, vi ste Rh negativni i moraćete da preduzmete određene mere opreza tokom trudnoće.
Neke žene planiraju da naprave pauzu u trudnoći, ali da kasnije opet počnu. Prestanak može pomoći da beba dobije bolji start i šansu da bude zdravija. Čuvaćete je od štetnog uticaja duvanskog dima, ako ne nastavite, a sačuvaćete i svoje zdravlje.
Ešerihija u vaginalnom brisu u trudnoći može izazvati nelagodu i zabrinutost. Ešerihija je bakterija koja se prirodno nalazi u crevima, ali njeno prisustvo u vagini može izazvati infekcije, uključujući urinarne i vaginalne. U trudnoći, hormonske promene i promena u imunološkom sistemu mogu povećati rizik od ovih infekcija, što zahteva posebnu pažnju i tretman.