Da li smo uz društvene mreže usamljeniji nego ikada pre?!
Šta mislite da li smo uz društvene mreže usamljeniji ili imamo više socijalnih interakcija nego što bismo imali? Ovih dana je u jeku debata povodom prikazivanja Netfliksovog dokumentarca “Socijalna dilema” i realne dileme korisnika društvenih mreža da li da svoje naloge obrišu ili se bar malo distanciraju od svojih naloga. Nećemo ulaziti u to da li društvene mreže izazivaju zavisnost, kako se koriste naši podaci, te se nećemo baviti ni detaljima koji već zalaze u domen raznih “teorija zavere”. Danas ćemo se baviti samo onim što je poznato i mnogo pre ovog filma – kako se pojedinci osećaju nekada zbog društvenih mreža.
Društvene mreže su nam omogućile da tokom 24 sata svih 7 dana u nedelji budemo povezani sa neograničenim brojem ljudi. Sada možemo da ostanemo u kontaktu sa prijateljima, porodicom, poznanicima, društvom iz škole, dragim osobama koje su hiljadama kilometara daleko. Ovaj oblik “povezivanja” neke ipak čini usamljenijima nego ranije.
Kako ko koristi društvene mreže i da li smo uz društvene mreže usamljeniji?
Samouvereni ljudi grade lične kontakte. Oni svoje privatne i poslovne kontakte, kada god je to moguće održavaju uživo i razvijaju ih lično. Društvene mreže im služe da te veze poboljšavaju.
Ljudima, koji su nesigurni u sebe, društvene mreže služe da razvijaju odnose i uvek preferiraju kontakte preko društvenih mreža pre nego ličnu komunikaciju.
Vidovi komunikacije koji uključuju mejlove i telefon, mimo već spomenutih društvenih mreža pružaju osećaj sigurnosti. Oni predstavljaju svojevrsnu tampon zonu za različita negativna socijalna iskustva.
Neke osobe imaju odlične socijalne veštine, a opet osećaju socijalnu anksioznost, dok drugi imaju i loše veštine. Rezultat toga mogu biti površni odnosi sa drugima i manje socijalne interakcije. U oba slučaja, ove osobe će se osećati usamljeno.
Da li smo uz društene mreže usamljeniji nego pre?
Istraživanja vezana za usamljenost i društvene medije
Još 2018. godine, sprovedena je studija Centra za istraživanje medijske tehnologije i zdravlje Univerziteta u Pitsburgu koja je iznela podatke o tome koliko društveni mediji pojačavaju osećaj usamljenosti. Istraživanje je pokazalo da učesnici studije nisu pokazali promene usamljenosti nakon pozitivnih iskustava na društvenim mrežama. Nasuprot njima, nakon povećanja od 10% negativnih iskustava, nivo usamljenosti je porastao za 13%. Na svakih novih 10% negativnog, usamljenost je rasla za još 13%.
Ljudi generalno više reaguju na negativne stvari. Uglavnom su negativna sećanja iz detinjstva upečatljivija od onih pozitivnih, stoga je negde i normalno da se negativnim iskustvima posvećuje više pažnje. Nekim ljudima pomaže samo da prepoznaju ove negativne efekte koje na njih imaju društvene mreže. Drugima je možda potrebno da se na neko vreme odreknu mreža i posvete druženjima sa osobama iz okruženja.
Da smo smo uz društvene mreže usamljeniji?
Društvene mreže nisu stvaran problem
Dokazano je da društvene mreže pojačavaju osećaj usamljenosti, ali one nisu stvaran problem. One su samo pokazatelj da bi trebalo da razmislite o tome zašto se osećate usamljeno ikada. Možda bi trebalo da razmislite o razvijanju svojih socijalnih veština ili se možda odlučite za terapiju. Trebalo bi da se suočite sa svojim strahovima kada je verbalna komunikacija i razvoj socijalnih veština u pitanju. Možda vam može pomoći i neka stručna knjiga o samopomoći na ovu temu.
Dakle, ukoliko se osećate loše nakon korišćenja društvenih mreža, trebalo bi da razmislite čime to niste zadovoljni u svom privatnom životu i da počnete da radite na tome da to i promenite.
Rođeni 23. juna su intuitivni, živahni i izuzetno komunikativni, ali njihova suštinska potreba je emocionalna sigurnost. Iako po horoskopu spadaju u znak Raka, dan njihovog rođenja numerološki se računa kao broj 5, koji donosi pokret, radoznalost i promene.
Medicinski pobačaj, poznat i kao medikamentozni prekid trudnoće, podrazumeva upotrebu lekova za prekid trudnoće u njenim ranim fazama. Najčešće korišćena kombinacija lekova za ovu svrhu su mifepriston i misoprostol. Ovi lekovi deluju sinergijski kako bi izazvali prekid trudnoće.
Brusketi su odličan izbor kada vam treba da brzinski napravite neko jelo koje biste poslužili uz piće kada imate neočekivane goste ili nemate baš previše vremena za pripremu. Uglavnom možete praviti različite variacije na temu, a snalaziti se sa onim što u tom trenutku imate kod kuće.
Kada se javi krvarenje iz nosa kod dece, a posebno ako se odmah ne zaustavi. Roditelji se nekada uspaniče. Često na potpuno pogrešan način pokušavaju da zaustave krvarenje, kao što su zabacivanje glave ili postavljanje deteta da legne. Krv iz nosa kod deteta u većini slučajeva nije razlog za brigu.
U tradicionalnom društvu, monogamija se često doživljava kao jedini ispravan oblik partnerskog odnosa. Međutim, poslednjih godina sve više se govori o različitim tipovima veza.
Presemena tečnost, poznata i kao preejakulat je tečnost koju luče žlezde u muškom reproduktivnom sistemu. Ova tečnost izlazi pre ejakulacije, najčešće tokom seksualnog uzbuđenja, kada se penis ukruti i muškarac postane spreman za snošaj.
Neka istraživanja (*1) pokazuju da sama penetracija u proseku traje kraće nego što je ženama u monogamnim, „stabilnim“, heteroseksualnim vezama potrebno da dožive orgazam.