Kako izgleda testiranje za školu i šta deca treba da znaju pre škole
Roditelji se često pitaju kako izgleda testiranje za školu i šta deca treba da znaju pre škole. Nekada se bez razloga brinu kako će proći sam upis, odnosno testiranje i stvaraju tenziju i detetu.
Upis u školu – Šta sve dete treba da zna do polaska u prvi razred?
Testiranje pred polazak u školu
Testiranje služi za procenu stepena spremnosti deteta za školu, kao i upoznavanje deteta kako bi se utvrdio najbolji način za rad svakog deteta i postizanje najboljih rezultata. Rezultati testa nam pokazuju nivo psihofizičke razvijenosti svakog testiranog deteta, tako da se na osnovu njih mogu formirati ujednačene grupe u svim razredima.
Testiranje u samoj školi obavljaju pedagog i psiholog.
Kako izgleda testiranje za školu pri upis u prvi razred?
Dok se uzimaju opšti podaci od roditelja, dete dobija papir na kome treba po slobodnoj volji da nacrta nešto.
Zatim dete imenuje predmet sa slike.
Objašnjava tačkice koje obrazuju neki predmet.
Priča u slici ili više slika na osnovu kojih deca treba da smisle i ispričaju priču na način kako su je razumeli.
Prepoznavanje oblika, veličine, boje. Ovde se posmatra klasifikacija predmeta po nekom kriterijumu. Na primer, uzmi sve sto je žuto ili poređaj ove krugove po veličini.
Prostorna orjentacija – deca bi trebala u ovom periodu da znaju šta je ispred njih, šta iza, ispod… Takođe da iste odnose prepoznaju na papiru odnosno slici.
Pre nego što dođete na testiranje pred polazak u školu koje je zakazano u samoj školi, potrebno je obaviti kompletan sistematski pregled u pripadajućem domu zdravlja i primiti preostale vakcine. Deca obavljaju pregled kod fizijatra, stomatologa, logopeda, oftamologa, otorinolaringologa i lekara opšte prakse.
Dete bi trebalo do ovog perioda da pravilno drži olovku.
Pri proceni crteža se gleda da li ima dovoljno detalja.Takođe i samo povlačenje linija, da li može da isprati linije u svim pravcima, da li može da precrta zadate figure i slično.
Govorno-jezički razvoj
Procena govorno-jezičkih sposobnosti se vrši pomoću nekoliko testova i samim razgovorom sa detetom.
Obavezno se radi ARTIKULACIONI test kojim procenjujemo način na koji dete izgovara glasove srpskog jezika.
Deca bi u ovom periodu do polaska u školu trebala da izgovaraju pravilno sve glasove srpskog jezika. Ona koja ne izgovaraju trebala bi da budu uključena u logopedski tretman.
Dešava se da glasove koje ne izgovaraju pogrešno i pišu ili ih menjaju sa dr. glasom prilikom pisanja. Zato je neophodno da se ispravi izgovor tih glasova.
Deca bi trebalo da znaju koje je prvo slovo u reči, a koje poslednje.
Zatim da podele date reči na slogove: ma-ma, Pe-tar…
Koji su glasovi u reči: sto, puž, kuća… (analiza glasova)
Koje glasove čuje kada kaže samo: M-A-M-A , P-A-S… (sinteza glasova)
Da napišu slova koja znaju… Neka deca pišu kao u ogledalu ili pak imaju pogrešan smer pisanja određenih glasova odozdo na gore. Te i slične greške bi trebalo da savladaju u prvom razredu.
Antonimi – Šta je suprotno od hladno, zdravlje, lepo…?
Test slika na osnovu kojih dete treba da ispriča priču i da poređa date slike po tačnom rasporedu. Prati se način sastavljanja rečenice, da li su proste, proširene, da li su gramatički ispravne, sa koliko detalja je dete obogatilo priču…
Na osnovu dobijenih podataka dobićete savet da li je vašem detetu potrebna dodatna priprema za školu i da li treba da bude uključeno u logopedski tretman.
Andropauza, poznata i kao muška menopauza, predstavlja prirodni proces starenja kod muškaraca koji je povezan sa smanjenjem nivoa testosterona. Iako nije tako dramatična kao menopauza kod žena, andropauza može uticati na različite aspekte muškog zdravlja i života. U ovom članku ćemo istražiti kako i kada muškarci ulaze u andropauzu, simptome koji se javljaju, moguće komplikacije…
Ljudi rođeni ovoga dana su veliki i maštoviti sanjari koji imaju visoko perceptivno čulo. Ovo su ljudi koji rešavaju svaki izazov sa kojim se suoče uz velikodušnost i duh koji im omogućava da pomažu drugima. Rođeni ovog dana su osobe koje su željne da saznaju stvari o drugima, ali i imaju sjajne veštine slušanja. Osobe…
Menstrualni ciklus je jedan od glavnih pokazatelja zdravlja žene u reproduktivnom periodu. Šta je to nepravilan menstrualni ciklus, a šta normalan menstrualni ciklus? Nepravlnosti u dužini i trajanju menstrualnog ciklusa ne moraju biti znak nekih većih problema, ali je važno da ih primetite. On vam može reći mnogo toga: da li imate poremećaj rada hormona,…
Ja sam Marija Ranisav. Diplomirala sam 2009. godine na fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na odseku za logopediju. Tokom 2013. godine sam zavrsila edukaciju “Opšta i specifična reedukacija psihomotorike sa opštom defektološkom dijagnostikom i relaksacijom”. Svoja prve korake u radu sa decom ostvarila sam stažirajuci u DZ Zemun, u predškolskom savetovalištu. Od tada se bavim savetodavnim radom, dijagnostikovanjem i tretmanom dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Mama sam dva dečaka i jedne devojčice. Ako imate neka pitanja ili dileme vezano za govorno-jezički razvoj Vašeg deteta, ja sam tu da pronađem pravi odgovor.
Andropauza označava fazu života muškaraca kada dolazi do postepenog smanjenja proizvodnje testosterona, ključnog muškog hormona. Za razliku od ženske menopauze, koja se dešava iznenada i obično u srednjim godinama života, andropauza se javlja postepeno i može početi već oko 40. godine života, iako se simptomi često primećuju u kasnijim fazama života.
Normalan menstrualni ciklus je uglavnom pravilan – približno se javlja u isto vreme i iste je dužine. Menstruacija može biti osudna ili obilna. Postoje žene koje nemaju nikakve bolove, ali one kojima su menstruacije veoma bolne. Normalno je i da ciklusi budu stalno po 2 odnosno 5 ili 7 dana.
Planiranje trudnoće često se posmatra kroz prizmu fizičkog zdravlja, hormonskog balansa i medicinskih preporuka. Međutim, psihološki aspekt planiranja začeća jednako je važan i za ženu i za partnera.
Da li postoji dokaz ili studija koji pokazuju da su vakcinacija i autizam na neki način povezani ili da vakcine uzrokuju autizam? Ne, ne postoji veza između vakcina i autizma!
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.
Ako se dete suočava sa nekim izazovnim periodom u životu poput polaska u vrtić, početkom čuvanja bake ili dadilje umesto mame, preseljenja ili rođenja mlađeg brata ili sestre, odložite odvikavanje od pelena.