Kako izgleda testiranje za školu i šta deca treba da znaju pre škole
Roditelji se često pitaju kako izgleda testiranje za školu i šta deca treba da znaju pre škole. Nekada se bez razloga brinu kako će proći sam upis, odnosno testiranje i stvaraju tenziju i detetu.
Upis u školu – Šta sve dete treba da zna do polaska u prvi razred?
Testiranje pred polazak u školu
Testiranje služi za procenu stepena spremnosti deteta za školu, kao i upoznavanje deteta kako bi se utvrdio najbolji način za rad svakog deteta i postizanje najboljih rezultata. Rezultati testa nam pokazuju nivo psihofizičke razvijenosti svakog testiranog deteta, tako da se na osnovu njih mogu formirati ujednačene grupe u svim razredima.
Testiranje u samoj školi obavljaju pedagog i psiholog.
Kako izgleda testiranje za školu pri upis u prvi razred?
Dok se uzimaju opšti podaci od roditelja, dete dobija papir na kome treba po slobodnoj volji da nacrta nešto.
Zatim dete imenuje predmet sa slike.
Objašnjava tačkice koje obrazuju neki predmet.
Priča u slici ili više slika na osnovu kojih deca treba da smisle i ispričaju priču na način kako su je razumeli.
Prepoznavanje oblika, veličine, boje. Ovde se posmatra klasifikacija predmeta po nekom kriterijumu. Na primer, uzmi sve sto je žuto ili poređaj ove krugove po veličini.
Prostorna orjentacija – deca bi trebala u ovom periodu da znaju šta je ispred njih, šta iza, ispod… Takođe da iste odnose prepoznaju na papiru odnosno slici.
Pre nego što dođete na testiranje pred polazak u školu koje je zakazano u samoj školi, potrebno je obaviti kompletan sistematski pregled u pripadajućem domu zdravlja i primiti preostale vakcine. Deca obavljaju pregled kod fizijatra, stomatologa, logopeda, oftamologa, otorinolaringologa i lekara opšte prakse.
Dete bi trebalo do ovog perioda da pravilno drži olovku.
Pri proceni crteža se gleda da li ima dovoljno detalja.Takođe i samo povlačenje linija, da li može da isprati linije u svim pravcima, da li može da precrta zadate figure i slično.
Govorno-jezički razvoj
Procena govorno-jezičkih sposobnosti se vrši pomoću nekoliko testova i samim razgovorom sa detetom.
Obavezno se radi ARTIKULACIONI test kojim procenjujemo način na koji dete izgovara glasove srpskog jezika.
Deca bi u ovom periodu do polaska u školu trebala da izgovaraju pravilno sve glasove srpskog jezika. Ona koja ne izgovaraju trebala bi da budu uključena u logopedski tretman.
Dešava se da glasove koje ne izgovaraju pogrešno i pišu ili ih menjaju sa dr. glasom prilikom pisanja. Zato je neophodno da se ispravi izgovor tih glasova.
Deca bi trebalo da znaju koje je prvo slovo u reči, a koje poslednje.
Zatim da podele date reči na slogove: ma-ma, Pe-tar…
Koji su glasovi u reči: sto, puž, kuća… (analiza glasova)
Koje glasove čuje kada kaže samo: M-A-M-A , P-A-S… (sinteza glasova)
Da napišu slova koja znaju… Neka deca pišu kao u ogledalu ili pak imaju pogrešan smer pisanja određenih glasova odozdo na gore. Te i slične greške bi trebalo da savladaju u prvom razredu.
Antonimi – Šta je suprotno od hladno, zdravlje, lepo…?
Test slika na osnovu kojih dete treba da ispriča priču i da poređa date slike po tačnom rasporedu. Prati se način sastavljanja rečenice, da li su proste, proširene, da li su gramatički ispravne, sa koliko detalja je dete obogatilo priču…
Na osnovu dobijenih podataka dobićete savet da li je vašem detetu potrebna dodatna priprema za školu i da li treba da bude uključeno u logopedski tretman.
Ove navike vam mogu pomoći kako da dočekate 100. rođendan jer ne zavisi uvek sve samo od dobre genetike. U nastavku možete čitati istraživanja do kojih su stigli istraživači. U ovom tekstu 1 Nikada nije kasno za dugovečnost ili kako da dočekate 100. rođendan1.1 Tri najvažnija faktora za život do 100 godina1.1.1 Šta su istraživači…
Da li rani pubertet kod devojčica i migrena mogu da se dovedu u vezu? Koliko on utiče na to da se javi migrena? Da li se može uticati na odlaganje puberteta? Kod mnogih roditelja i devojčica, migrena se prvi put javlja kao nešto „što dolazi sa menstruacijom“. Međutim, novo istraživanje pokazuje da priča može početi…
Celibat se decenijama povezivao sa religijom, duhovnošću i idejom uzdržavanja „zarad višeg cilja“. Međutim, poslednjih godina pojam „dobrovoljni celibat“ dobija novo značenje. Sve više ljudi svesno bira periode bez seksa, bez verskih razloga i bez osećaja odricanja. Glumica Džulija Foks izjavila je da je njen višegodišnji celibat način da ponovo preuzme kontrolu nad sopstvenim telom…
Ja sam Marija Ranisav. Diplomirala sam 2009. godine na fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na odseku za logopediju. Tokom 2013. godine sam zavrsila edukaciju “Opšta i specifična reedukacija psihomotorike sa opštom defektološkom dijagnostikom i relaksacijom”. Svoja prve korake u radu sa decom ostvarila sam stažirajuci u DZ Zemun, u predškolskom savetovalištu. Od tada se bavim savetodavnim radom, dijagnostikovanjem i tretmanom dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Mama sam dva dečaka i jedne devojčice. Ako imate neka pitanja ili dileme vezano za govorno-jezički razvoj Vašeg deteta, ja sam tu da pronađem pravi odgovor.
Istraživači su analizirali koje navike najviše doprinose ulasku u takozvani „klub stogodišnjaka“ i došli do jasnog zaključka: nikada nije kasno da se produži životni vek, pod uslovom da se usvoje ključne zdrave navike.
Istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sinsinatiju otkrili su da devojčice koje ranije ulaze u pubertet imaju veći rizik od razvoja migrene, čak i pre nego što dobiju prvu menstruaciju.
Na društvenim mrežama, dobrovoljni celibat postao je vidljiv kao lična odluka, a ne kao tabu. Poznate ličnosti otvoreno govore o razlozima zbog kojih su se povukle iz seksualnih i romantičnih odnosa, ističući potrebu za kontrolom, ličnim granicama i emocionalnim oporavkom.
Ako se dete suočava sa nekim izazovnim periodom u životu poput polaska u vrtić, početkom čuvanja bake ili dadilje umesto mame, preseljenja ili rođenja mlađeg brata ili sestre, odložite odvikavanje od pelena.
Socijalno-emocionalni razvoj čine i osećaj poverenja, ponosa, samopouzdanja, prijateljstva, naklonosti i humora. Briga odraslih i poverenje koje dete stekne u njih su ključ do uspešnog razvoja.
Na osnovu razvijenosti (tj. nerazvijenosti) ovih veština u određenom uzrastu mogli bi prepoznati decu koja će kasnije imati poteškoće u usvajanju čitanja i pisanja.