Kako izgleda testiranje za školu i šta deca treba da znaju pre škole
Roditelji se često pitaju kako izgleda testiranje za školu i šta deca treba da znaju pre škole. Nekada se bez razloga brinu kako će proći sam upis, odnosno testiranje i stvaraju tenziju i detetu.
Upis u školu – Šta sve dete treba da zna do polaska u prvi razred?
Testiranje pred polazak u školu
Testiranje služi za procenu stepena spremnosti deteta za školu, kao i upoznavanje deteta kako bi se utvrdio najbolji način za rad svakog deteta i postizanje najboljih rezultata. Rezultati testa nam pokazuju nivo psihofizičke razvijenosti svakog testiranog deteta, tako da se na osnovu njih mogu formirati ujednačene grupe u svim razredima.
Testiranje u samoj školi obavljaju pedagog i psiholog.
Kako izgleda testiranje za školu pri upis u prvi razred?
Dok se uzimaju opšti podaci od roditelja, dete dobija papir na kome treba po slobodnoj volji da nacrta nešto.
Zatim dete imenuje predmet sa slike.
Objašnjava tačkice koje obrazuju neki predmet.
Priča u slici ili više slika na osnovu kojih deca treba da smisle i ispričaju priču na način kako su je razumeli.
Prepoznavanje oblika, veličine, boje. Ovde se posmatra klasifikacija predmeta po nekom kriterijumu. Na primer, uzmi sve sto je žuto ili poređaj ove krugove po veličini.
Prostorna orjentacija – deca bi trebala u ovom periodu da znaju šta je ispred njih, šta iza, ispod… Takođe da iste odnose prepoznaju na papiru odnosno slici.
Pre nego što dođete na testiranje pred polazak u školu koje je zakazano u samoj školi, potrebno je obaviti kompletan sistematski pregled u pripadajućem domu zdravlja i primiti preostale vakcine. Deca obavljaju pregled kod fizijatra, stomatologa, logopeda, oftamologa, otorinolaringologa i lekara opšte prakse.
Dete bi trebalo do ovog perioda da pravilno drži olovku.
Pri proceni crteža se gleda da li ima dovoljno detalja.Takođe i samo povlačenje linija, da li može da isprati linije u svim pravcima, da li može da precrta zadate figure i slično.
Govorno-jezički razvoj
Procena govorno-jezičkih sposobnosti se vrši pomoću nekoliko testova i samim razgovorom sa detetom.
Obavezno se radi ARTIKULACIONI test kojim procenjujemo način na koji dete izgovara glasove srpskog jezika.
Deca bi u ovom periodu do polaska u školu trebala da izgovaraju pravilno sve glasove srpskog jezika. Ona koja ne izgovaraju trebala bi da budu uključena u logopedski tretman.
Dešava se da glasove koje ne izgovaraju pogrešno i pišu ili ih menjaju sa dr. glasom prilikom pisanja. Zato je neophodno da se ispravi izgovor tih glasova.
Deca bi trebalo da znaju koje je prvo slovo u reči, a koje poslednje.
Zatim da podele date reči na slogove: ma-ma, Pe-tar…
Koji su glasovi u reči: sto, puž, kuća… (analiza glasova)
Koje glasove čuje kada kaže samo: M-A-M-A , P-A-S… (sinteza glasova)
Da napišu slova koja znaju… Neka deca pišu kao u ogledalu ili pak imaju pogrešan smer pisanja određenih glasova odozdo na gore. Te i slične greške bi trebalo da savladaju u prvom razredu.
Antonimi – Šta je suprotno od hladno, zdravlje, lepo…?
Test slika na osnovu kojih dete treba da ispriča priču i da poređa date slike po tačnom rasporedu. Prati se način sastavljanja rečenice, da li su proste, proširene, da li su gramatički ispravne, sa koliko detalja je dete obogatilo priču…
Na osnovu dobijenih podataka dobićete savet da li je vašem detetu potrebna dodatna priprema za školu i da li treba da bude uključeno u logopedski tretman.
Prokrastinacija je veoma česta, možda i češća nego što mislite. Ljudi masovno priznaju da odlažu da završe poslove počev od najranijeg uzrasta. Kako rešavati ovaj problem i biti efikasniji? Kako prevazići prokrastinaciju? U ovom tekstu 1 Šta je prokrastinacija?1.1 Šta zapravo znači prokrastinacija?1.1.1 Koliko je prokrastinacija česta?1.1.1.1 Šta uzrokuje odugovlačenje?1.1.1.2 Akademska prokrastinacija1.1.1.3 Sadašnja pristrasnost1.1.1.4 Prokrastinacija…
Roditelji su postavili pitanje psihologu: „Da li je naše dete bezobrazno i sebično“ na osnovu situacija koje su predočili. Pitanje: Da li je štetno govoriti detetu da „nije dobro“? Poštovani, Činjenično stanje: Supruga i ja smo roditelji dečaka starosti godinu dana i 8 meseci. Živimo u stanu od 50m2 (nemamo dvorište), dete ne ide u vrtić,…
Bojanke za odrasle postale su popularan način opuštanja i smanjenja stresa u modernom svetu. Ove bojanke, koje su mnogo više od jednostavne zabave za decu, omogućavaju odraslima da se kreativno izraze, fokusiraju um i pronađu mir u svakodnevnoj rutini. Dok bojimo, naš mozak se odmara, a osećaj postignuća i zadovoljstva raste sa svakim potezom olovke.…
Ja sam Marija Ranisav. Diplomirala sam 2009. godine na fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na odseku za logopediju. Tokom 2013. godine sam zavrsila edukaciju “Opšta i specifična reedukacija psihomotorike sa opštom defektološkom dijagnostikom i relaksacijom”. Svoja prve korake u radu sa decom ostvarila sam stažirajuci u DZ Zemun, u predškolskom savetovalištu. Od tada se bavim savetodavnim radom, dijagnostikovanjem i tretmanom dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Mama sam dva dečaka i jedne devojčice. Ako imate neka pitanja ili dileme vezano za govorno-jezički razvoj Vašeg deteta, ja sam tu da pronađem pravi odgovor.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.
Sigurnosni pojasevi smanjuju rizik od smrti za prednjim sedištima u putničkim automobilima za 45 posto, a rizik od umerene do kritične ozlede smanjuje za 50 posto.
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.
Ako se dete suočava sa nekim izazovnim periodom u životu poput polaska u vrtić, početkom čuvanja bake ili dadilje umesto mame, preseljenja ili rođenja mlađeg brata ili sestre, odložite odvikavanje od pelena.
Socijalno-emocionalni razvoj čine i osećaj poverenja, ponosa, samopouzdanja, prijateljstva, naklonosti i humora. Briga odraslih i poverenje koje dete stekne u njih su ključ do uspešnog razvoja.