Kada kažemo kako se leči dijabetes tip 1 zapravo mislimo na tretmane koji ga drže pod kontrolom jer ovo nije stanje koje može trajno da se izleči.
Šta je dijabetes tip 1?
Dijabetes tip 1 je autoimuna bolest koja podrazumeva da pankreas više ne može da proizvodi insulin kako bi prirodno kontrolisao nivo šećera u krvi. Zbog toga osobe koje ovo imaju moraju uzimati insulin kako bi održavali dobro zdravstveno stanje i izbegli komplikacije.
Dijabetes tip 1 znači da je pankreas potpuno nesposoban da niveliše nivo insulina, te šećer u krvi lako može postati previsok – hiperlikemija ili prenizak – hipoglikemija. Oba stanja se hitno moraju regulisati.
Kako se leči dijabetes tip 1?
Insulin je osnovni lek za ljude koji imaju dijabetes tip 1, a na raspolaganju im je više načina korišćenja, kao i merenja nivoa šećera u krvi. Sve vrste insulina imaju isti efekat na kontrolu nivoa šećera.
Insulin je prvi put uspešno korišćen kod ljudi 1922. godine. Prvih decenija je korišćen ekstrakcijom iz pankreasa životinja, a od 1978. godine se koristi u sintetičkom obliku.
Brzo delovanje – deluju za oko 15 minuta, a efekat traje 3 do 4 sata. Uzima se pre obroka.
Kratko dejstvo – deluje za 30 do 60 minuta nakon uzimanja, a efekat traje 5 do 8 sati. Takođe se uzima pre obroka.
Srednje delovanje – počinje da deluje oko 2 sata nakon ubrizgavanja i efekti traju 14 do 16 sati.
Dugo delujući insulin – počinje da deluje posle 2 sata i daje se jednom u 24 sata obično.
Nakon što proverite nivo šećera u krvi, trebalo bi da razmotrite unos ugljenih hidrata tokom sledećeg obroka i užine kako bi odredili količinu insulina koja će vam biti potrebna.
Na šta treba obratiti pažnju kada je lečenje dijabetesa tip 1 u pitanju?
Veoma je važno da, pre svega, ovo stanje ne shvatite olako. Sa dijabetesom tip 1 se može normalno živeti, ali je kontrola nivoa šećera u krvi veoma važna, kao i redovno uzimanje terapije. Pored toga, ovo stanje je specifično i ne bi trebalo da nikakva pomoćna sredstva, suplemente i lekove uzimate na svoju ruku i bez preporuke svog izabranog lekara i/ili endokrinologa.
Lekar će vam preporučiti i najbolji oblik i dozu insulina u skladu sa vašim zdravstvenim stanjem. Na vama je da pratite upute i naučite kako da planirate fizičku aktivnost, obroke, ali i da prepoznate znake pada ili skoka nivoa glukoze u krvi.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.