Kako da znate da li ste pregoreli od posla i obaveza? Ako jedva ujutru ustajete kako bi krenuli na posao i imate utisak da radnom vremenu nema kraja. Ako vam se čini da nemate snage da pomerite nijedan mišić, a nakon posla ste nervozni. Imate utisak da ste konstantno pod stresom. Možda ste jednostavno „pregoreli“ od svega.
Da li ste pregoreli od previše opterećenja i iscrpljenosti?
1. Osećate se beskorisno
Sigurno vam se nekada dogodilo da se osećate nesposobno, a sa takvim osećanjem sigurno nećete biti efikasni. Ako je ovo osećaj sa kojim se previše često srećete i gotovo konstantno se osećate beskorisno, niste na putu da uspete, ali ni da sačuvate svoj mir i emotivnu stabilnost. Vremenom ćete samo sve manje biti produktivni, bez vidljivih rezultata, a sve nezadovoljniji.
2. Nekada ste cinični
Ako ste iscrpljeni konstantno, uz to se osećate nesposobno, velika je verovatnoća da ćete postati i cinični, te delovati bezosećajno. Iscrljenost dovodi do toga da se tako ponašate, nekada do te mere, da vam se zaista ne javljaju osećanja za određene stvari.
3. Javlja se depresija
Kada se osećate beskorisno, iscrpljeni ste, pa još i cinični, moguće je da će se kao sled toga javiti i depresija. Sindrom pregorevanja je uglavnom vezan za posao i obaveze, a depresija se može javiti bilo kada tokom života. Ne zaboravite da se depresija može javiti i kod dece. Ipak, pregorevanje i depresija su zapravo povezani, a osobe koje pate od depresije su podložnije pregorevanju na poslu.
4. Imate problem sa koncentracijom
Problem sa koncentracijom je čest, a moguće je da se javi i zaboravnost. Ovo treba da vam bude signal da ste na putu da pregorite, posebno ako je odsustvo koncentracije gotovo konstantno i ne možete da radite posao adekvatno. Pročitajte više o problemima sa koncentracijom: Šta „ubija“ koncentraciju?
5. Česte glavobolje i problemi sa organima za varenje
Još 1974. godine, zabeležena su prva istraživanja o sindromu sagorevanja, a česte glavobolje su navedene kao jedna od karakteristika koje ga prate. Uz nju se javljaju i problemi sa spavanjem, ali i problem sa organima za varenje. Kako bolovi u želucu, tako i problemi sa probavom.
10 znakova da ste pregoreli
6. Jedan od znakova da ste pregoreli: Javljaju se problemi sa nesanicom
Problemi sa nesanicom se mogu povezati sa pregorevanjem na poslu, ali je češća situacija da se javlja konstantna iscrpljenost i pojačana želja za snom. Nedovoljno spavanje će vas učiniti samo razdražljivijim, a može uzrokovati i brojne druge bolesti poput povišenog krvnog pritiska, dijabetesa i slično.
Jedan od simptoma pregorevanja je upravo otpor i nezadovoljstvo poslom. Posebno na našem podneblju su ljudi skloni tome da rade poslove koje zapravo ne vole, iako često nije stvar izbora da moraju baš taj posao da rade. Onda polako ulaze u začarani krug otpora i nezadovoljstva, koje vremenom, posebno ako su na zahtevnijim pozicijama dovodi do toga da sagore na poslu.
Ako ste počeli da se ponašate razdražljivo prema saradnicima ili klijentima, ovo može biti znak da vam je za početak neophodan odmor, a onda i da razmislite o krupnim promenama u svom poslovnom životu.
8. Jedan od znakova da ste pregoreli: Češće razboljevanje
Opšte nezadovoljstvo i opterećenost će dovesti do toga da se češće razboljevate, a ako pak bolesni budete išli na posao, veća je verovatnoća da ćete još brže sagoreti jer ćete se tako dodatno iscrpljivati, a nećete uspevati da postignete adekvatne rezultate u poslu.
9. Simptomi dijabetesa
Jedan od glavnih uzročnika pojave dijabetesa tip 2 je upravo stres. Neretko je stres na poslu uzrok oboljevanja od dijabetesa. Ako počnu da vam se javljaju zamagljen vid i konstantna žeđ, ne bi bilo loše da prekontrolišete nivo šećera u krvi.
10 znakova da ste pregoreli
10. Jedan od znakova da ste pregoreli: Konzumiranje previše hrane, ali i alkohola i droge
Nekada ljudi posežu za preteranom hranom, posebno onom nezdravom kako bi dobili brzi „bust“ da se bolje osećaju. Neki idu korak dalje konzumirajući alkohol i nedozvoljene supstance. I gojaznost, ali i druge vrste zavisnosti mogu dovesti do ozbiljnih problema kako na poslu, tako i u životu, a neće učiniti da se dobro osećate na duže staze. Naprotiv, samo vam mogu narušiti zdravlje.
Objavljen: 24. jun 2021. godine, ažuriran: 19. decembar 2024. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Na društvenim mrežama, dobrovoljni celibat postao je vidljiv kao lična odluka, a ne kao tabu. Poznate ličnosti otvoreno govore o razlozima zbog kojih su se povukle iz seksualnih i romantičnih odnosa, ističući potrebu za kontrolom, ličnim granicama i emocionalnim oporavkom.
Afirmacije su kratke rečenice sa pozitivnim značenjem koje sebi ponavljamo svesno i namerno. Njihova svrha je da nas podsete na ono što vredi u nama i da nam pomognu da prevaziđemo negativan samogovor.
Afirmacije su kratke rečenice sa pozitivnim značenjem koje sebi ponavljamo svesno i namerno. Njihova svrha je da nas podsete na ono što vredi u nama i da nam pomognu da prevaziđemo negativan samogovor.
Mnogi ljudi započinju planove opštim stvarima koje nisu jasne, kao na primer: „želim da živim bolje“, „želim da budem srećnija“, „želim više novca“. Ovi ciljevi su nejasni i nisu dovoljni da biste ih sledili i držali se pravca.
Usamljenost je iskustvo koje gotovo svako od nas oseti bar jednom u životu, ali se često o njoj govori tiho, kao da je to lična slabost ili „nešto što ne treba da se prizna“. U stvarnosti, osećaj usamljenosti nije nužno povezan sa stvarnim brojem ljudi oko nas — možemo biti okruženi porodicom i prijateljima, a opet se osećati odvojeno. Razumevanje usamljenosti kao univerzalnog, ali i vrlo individualnog osećanja može biti prvi korak ka tome da joj pristupimo bez stida, da je prepoznamo i gradeći podršku — umesto da je potiskujemo.
Kada je neko do koga vam je stalo u depresiji, prirodno je da želite da pomognete. Savet, ohrabrenje ili „mudra reč“ često dolaze iz dobre namere. Međutim, kod depresije, ozbiljnog zdravstvenog stanja, pogrešne reči mogu naneti više štete nego koristi.
Koliko su se nekada razlikovali hobiji i interesovanja u odnosu na danas? Da li postoje hobiji koji su izumrli ili kojima se bavi jako mali broj ljudi?