Probiotici: Šta su probiotici? Da li treba piti kapsule probiotika?
Probiotici su živi mikroorganizmi koje imaju svoje zdravstvene prednosti. Smatra se da oni povećavaju broj dobrih bakterija u našim crevima i pomažu očuvanju zdravog organizma. Prirodno se nalaze u fermentisanoj hrani, a mogu se kupiti i kao dijetetski suplementi. Koji tipovi probiotika postoje i da li ih treba piti kao suplementaciju?
Probiotike možete uneti putem ishrane, ukoliko uzimate određene vrste fermentisane hrane. Fermentisani mlečni proizvodi se smatraju najboljim izvorima probiotika koji obezbeđuju idealno okruženje za razvoj dobrih bakterija.
Izvori hrane koji sadrže probiotike su:
kiseli kupus,
turšija,
jogurti, običan i grčki, koji imaju naznačeno da sadrže žive kulture probiotika,
kiselo mleko, pavlaka, kefir i mlaćenica,
neke vrste sireva: čedar, mocarela, gauda, gorgonzola i sveži sir,
kiseli krastavčići,
masline,
kombuha,
miso,
tempeh – indonežanska fermentisana soja i
kimči.
Važno je da znate da ne sadrži sva fermentisana hrana probiotike, te ih ne možete uneti ako pijete alkoholna pića, na primer. Mada, polifenoli iz piva i vina mogu da obezbede prebiotike za vaše probiotske bakterije u organizmu. Takođe, naučnici misle da probiotici poboljšavaju zdravlje, ali ova tvrdnja još nije u potpunosti potkrepljena studijama.
Bez obzira što ne spada u fermentisanu hranu, majčino mleko je prirodni izvor probiotika. Izvor: SpringerLink
Iako je suplementacija probioticima svuda dostupna, još uvek ne postoje tačne studije koliko su oni efikasni i koliki je njihov uticaj na zdravlje. Za sada se pretpostavlja da ojačavaju imuni sistem, pomažu da se spreči infekcija i ne dozvoljavaju širenje bakterija, te poboljšavaju otpornost creva.
Vrste probiotika
Iako postoji mnoštvo probiotika, dve najčešće vrste su: laktobacili i bifidobakterije. Još uvek nije naučno potvrđeno koje vrste imaju koje efekte, obzirom da naučnici smatraju da različito deluju. Veruje se da sve vrste probiotika deluju pozitivno na mikrobiom (crevnu floru).
Dobra ravnoteža između „dobrih“ i „loših“ bakterija će održavati dobro varenje i doprineti boljem imunitetu. U savremeno doba, ljudima se često dešava da se crevna flora naruši zbog nedostatka dobrih bakterija u crevima. Ovo se događa najčešće zbog:
promena u ishrani koje se manifestuju povećanim unosom proteina, šećera i aditiva u hrani,
konzumiranjem dva i više alkoholnih pića dnevno,
dugotajnog izlaganja pesticidima iz neopranog voća,
uzimanja lekova koji mogu da utiču na crevnu floru, kao što je to slučaj sa antibioticima,
zbog loše higijene zuba koje omogućavaju bakterijama rast u ustima,
visokog nivoa stresa i anksioznosti, koja može da oslabi imunitet,
kao posledica nezaštićenih seksualnih odnosa. Izvor: HealthLine
Proizvođači probiotskih kapsula tvrde da oni pomažu pri lečenju mnogih stanja, ali istraživanja ovo još uvek ne podržavaju. Zbog velike palete dostupnih sojeva, kao što smo već naveli, teško je sprovesti opsežna istraživanja na velikoj grupi ljudi. Mnoga istraživanja su još uvek u toku, te će i saznanja otom-potom biti ažurirana. Za sada je podržana upotreba probiotika bilo putem hrane ili suplementacije kod stanja kao što su:
Uravnotežena ishrana podrazumeva i unos probitika prirodnim putem. Ako planirate da kupite i pijete suplemente, odnosno kapsule probiotika, pre toga se obavezno posavetujte sa lekarom o količini i dužini primene terapije. Dosadašnja istraživanja su pokazala da i hrana i suplementi mogu da budu jednako efikasni. Dok oba mogu imati i probiotike koji više nisu efikasni, na primer zbog neadekvatnog skladištenja i čuvanja.
Probiotici su uglavnom bezbedni za upotrebu, ali ni u čemu ne treba preterivati. Zato je važno da lekar bude upoznat da uzimate suplemente probiotika. Uzimanje suplemenata će brže omogućiti da unesete veliku količinu probiotika, ali unošenjem probiotika iz hrane, unećete i druge hranljive materije u organizam. Imajte na umu i da PROBIOTICI NISU LEK.
Objavljen: 15. maja 2023. godine, ažuriran: 16. januara 2025. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.
Iako nijedna namirnica ne može da zaustavi menopauzu ili nadoknadi prirodni pad hormona, određene prehrambene navike mogu doprineti boljem metaboličkom zdravlju, očuvanju kostiju i ublažavanju pojedinih tegoba.