Meditacija u šetnji za dobro raspoloženje i smanjenje stresa
Da li ste znali da je meditacija u šetnji dobar vid da pomognete sebi u opuštanju i smanjenju stresa? Može vam pomoći da se oraspoložite i poboljšate kvalitet sna.
Meditacija se često povezuje sa sedenjem na mirnom mestu, opuštanjem i žmurenjem, ali ona se može raditi i dok hodate. To je meditacija hodanja ili meditacija u šetnji. Ovo nije ni klasična šetnja parkom, a ni trening brzog hodanja. Već stanje svesnog mira koje pomaže u smanjenju stresa i odlično je za one koji ne vole da sede i meditiraju, već preferiraju hodanje.
Šta je meditacija u šetnji?
Meditacija hodanjem uključuje sporo i namerno kretanje uz duboku svest o svakom koraku, dahu i okruženju. Promoviše se svesnost pokreta, a ne mir. Posmatrajte pokrete svojih nogu, primetićete da podižete nogu, pravite korak i spuštate je. Sinhronizujte ritam disanja, omogućite umu da luta, ali postičite pažnju na trenutak.
Smanjuje stres – Stres je danas sveprisutan bilo da se misli na profesionalne zadatke ili obaveze u kući. Meditacija hodanja može vas fokusirati na spore i namerne pokrete. Sva istraživanja su pokazala da se nakon četiri nedelje meditacije snižava nivo kortizola, a mozak iz hiperaktivnosti prelazi u mir.
Poboljšava zdravlje srca – Meditacija postiče sporo, ritmično disanje tokom hodanja i stabilizuje krvni pritisak. Ovakve vežbe poboljšavaju cirkulaciju, snižavaju nivo holesterola i smanjuju rizik povezan sa zdravljem srca.
Poboljšava kognitivne sposobnosti – Istraživanja su pokazala pozitivnu vezu između pažljivog hodanja i kognicije. Poboljšava pamćenje i može podržati zdravo starenje mozga, odnosno odložiti starenje, ali i izoštriti veštinu rešavanja problema.
Dobro je za creva – Telu je nakon obroka potrebna adekvatna cirkulacija da bi se olakšalo varenje, a kretanje povećava ovu funkciju. Kretanje je, za razliku od pojačanog treninga, nežni pokretač creva i hrane kroz probavni sistem.
Meditacija hodanja podržava zdravlje zglobova i mišića – Ovaj vid vežbanja poboljšava koordinaciju mišića i smanjuje rizik od pada kod starijih osoba.
Pomaže za bolji san – Nesanica i poremećaji adekvatnog sna su česti i mogu biti povezani sa stresom i neaktivnošću uma, a razvijanje rutine spavanja pogoduje sveopštem zdravlju. Ograničavanje vremena ispred ekrana poboljšava kvalitet sna. Istraživanja su pokazala da se ovom aktivnošću može popraviti spavanje i poboljšati raspoloženje.
Meditacija u šetnji poboljšava raspoloženje – Meditacija hodanjem pomaže da budete emocionalno stabilni i razvija otpornost. Pokreće dopamin i serotonin, ali i sprečava osećaj tuge.
Kako isprobati meditaciju hodanja?
Odaberite prijatan i miran prostor – možete šetati kroz park, bašte ili tihi hodnik u kući ili zgradi. Okruženje u kome nema ometanja će pomoći da ostanete fokusirani i smanjite mentalni nered.
Stanite mirno i fokusirajte se – pre nego što krenete, uspravite se i stavite stopala u širini stopala. Nekoliko puta prvo duboko udahnite kroz nos, a izdišite polako na usta.
Počnite polako da hodate i fokusirajte se na podizanje stopala, pomeranje napred i vraćanje stopala na zemlju. Hodajte sporim tempom.
Sinhronizujte disanje i kretanje – Dišite prirodno, ali uskladite korake sa dahom. Na primer, udah tokom dva koraka, izdah tokom naredna dva koraka. Ovaj ritam će poboljšati fokus i opuštanje.
Ostanite svesni i prisutni – Izbegavajte umetanje i pažnju usmerite na pokrete nogu, tlo koje gazite i svoj dah.
Ko ne bi trebao da primenjuje ovu tehniku?
Ovaj način smirivanja i rekreacije je uglavnom bezbedan i efikasan, ali postoje ljudi koji bi trebalo da oprezno pristupaju svemu pa i meditaciji tokom šetnje. To su ljudi koji:
imaju značajna oštećenja pokretljivosti, oporavljaju se od operacije, preloma ili artritisa;
ljudi koji imaju problem sa ravnotežom,
osobe sa težim srčanim oboljenjima,
pojedinci sa teškim anksioznim i traumatskim poremećajima. (Svesnost može da pojača senzacije koje izazivaju uznemirenost.)
Meditacija u šetnji može biti veoma prijatna i umirujuća. Ona daje mogućnost da budete tu u trenutku, svesni u svom životu. Ona može da poboljša kvalitet sna i smanji nivo stresa. Izaberite pravo mesto i probajte da praktikujete ovaj oblik meditacije.
PubMed: Effectiveness of a mindful nature walking intervention on sleep quality and mood in university students during Covid-19: A randomised control study – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9365743/
ScienceDirect: A pilot study of mindful walking training on physical activity and health outcomes among adults with inadequate activity – https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0965229918311671
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Jedan od najpopularnijih koktela je Mohito, a da li znate da postoje i Mohito kolačići koji su preukusni i veoma lako se pripremaju, ako imate prave sastojke.
Nova beba u drugom braku donosi radost, ali i mnogo emocija kod starije dece.
Kako da se nijedno dete ne oseća zapostavljeno?
Dolazak bebe u drugi brak često je poseban trenutak za celu porodicu. Za partnere, to može biti simbol novog početka i zajedničkog života, ali za stariju decu, bilo da su iz prethodnih veza ili zajednička, ova promena može izazvati različite emocije.
Uzbuđenje, ljubomora, nesigurnost i potreba za dodatnom pažnjom potpuno su normalne reakcije. Dobra priprema i otvorena komunikacija mogu pomoći da se svi članovi porodice osećaju voljeno i uključeno.
Mnoge žene prve simptome raka debelog creva pripisuju stresu, hemoroidima, PMS-u ili „osetljivom stomaku“. Upravo zato se dijagnoza često postavlja kasno. Evo na koje znake treba posebno obratiti pažnju.
Mnoge žene prve simptome raka debelog creva pripisuju stresu, hemoroidima, PMS-u ili „osetljivom stomaku“. Upravo zato se dijagnoza često postavlja kasno. Evo na koje znake treba posebno obratiti pažnju.
Ako dan ne možete da zamislite bez kafe, postoji još jedan razlog da uživate u njoj. Kada se pije bez šećera i kaloričnih dodataka, crna kafa može pomoći organizmu da lakše sagoreva visceralnu mast – najopasniju vrstu masnoće koja se nakuplja duboko u stomaku.
Ovo je virus koji prirodno cirkuliše među glodarima, najčešće miševima i pacovima. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem sitnih čestica koje potiču iz osušenog urina, izmeta ili pljuvačke zaraženih glodara.
Žene imaju veću sklonost da imaju celijakiju, mada prema poslednjih istraživanjima polovi su sve bliže tome da se izjednače, a ona je i značajno češća kod dece nego kod odraslih.