Meditacija u šetnji za dobro raspoloženje i smanjenje stresa
Da li ste znali da je meditacija u šetnji dobar vid da pomognete sebi u opuštanju i smanjenju stresa? Može vam pomoći da se oraspoložite i poboljšate kvalitet sna.
Meditacija se često povezuje sa sedenjem na mirnom mestu, opuštanjem i žmurenjem, ali ona se može raditi i dok hodate. To je meditacija hodanja ili meditacija u šetnji. Ovo nije ni klasična šetnja parkom, a ni trening brzog hodanja. Već stanje svesnog mira koje pomaže u smanjenju stresa i odlično je za one koji ne vole da sede i meditiraju, već preferiraju hodanje.
Šta je meditacija u šetnji?
Meditacija hodanjem uključuje sporo i namerno kretanje uz duboku svest o svakom koraku, dahu i okruženju. Promoviše se svesnost pokreta, a ne mir. Posmatrajte pokrete svojih nogu, primetićete da podižete nogu, pravite korak i spuštate je. Sinhronizujte ritam disanja, omogućite umu da luta, ali postičite pažnju na trenutak.
Smanjuje stres – Stres je danas sveprisutan bilo da se misli na profesionalne zadatke ili obaveze u kući. Meditacija hodanja može vas fokusirati na spore i namerne pokrete. Sva istraživanja su pokazala da se nakon četiri nedelje meditacije snižava nivo kortizola, a mozak iz hiperaktivnosti prelazi u mir.
Poboljšava zdravlje srca – Meditacija postiče sporo, ritmično disanje tokom hodanja i stabilizuje krvni pritisak. Ovakve vežbe poboljšavaju cirkulaciju, snižavaju nivo holesterola i smanjuju rizik povezan sa zdravljem srca.
Poboljšava kognitivne sposobnosti – Istraživanja su pokazala pozitivnu vezu između pažljivog hodanja i kognicije. Poboljšava pamćenje i može podržati zdravo starenje mozga, odnosno odložiti starenje, ali i izoštriti veštinu rešavanja problema. Još: 6 hobija koji mogu usporiti starenje mozga
Dobro je za creva – Telu je nakon obroka potrebna adekvatna cirkulacija da bi se olakšalo varenje, a kretanje povećava ovu funkciju. Kretanje je, za razliku od pojačanog treninga, nežni pokretač creva i hrane kroz probavni sistem.
Meditacija hodanja podržava zdravlje zglobova i mišića – Ovaj vid vežbanja poboljšava koordinaciju mišića i smanjuje rizik od pada kod starijih osoba.
Pomaže za bolji san – Nesanica i poremećaji adekvatnog sna su česti i mogu biti povezani sa stresom i neaktivnošću uma, a razvijanje rutine spavanja pogoduje sveopštem zdravlju. Ograničavanje vremena ispred ekrana poboljšava kvalitet sna. Istraživanja su pokazala da se ovom aktivnošću može popraviti spavanje i poboljšati raspoloženje.
Meditacija u šetnji poboljšava raspoloženje – Meditacija hodanjem pomaže da budete emocionalno stabilni i razvija otpornost. Pokreće dopamin i serotonin, ali i sprečava osećaj tuge.
Kako isprobati meditaciju hodanja?
Odaberite prijatan i miran prostor – možete šetati kroz park, bašte ili tihi hodnik u kući ili zgradi. Okruženje u kome nema ometanja će pomoći da ostanete fokusirani i smanjite mentalni nered.
Stanite mirno i fokusirajte se – pre nego što krenete, uspravite se i stavite stopala u širini stopala. Nekoliko puta prvo duboko udahnite kroz nos, a izdišite polako na usta.
Počnite polako da hodate i fokusirajte se na podizanje stopala, pomeranje napred i vraćanje stopala na zemlju. Hodajte sporim tempom.
Sinhronizujte disanje i kretanje – Dišite prirodno, ali uskladite korake sa dahom. Na primer, udah tokom dva koraka, izdah tokom naredna dva koraka. Ovaj ritam će poboljšati fokus i opuštanje.
Ostanite svesni i prisutni – Izbegavajte umetanje i pažnju usmerite na pokrete nogu, tlo koje gazite i svoj dah.
Ko ne bi trebao da primenjuje ovu tehniku?
Ovaj način smirivanja i rekreacije je uglavnom bezbedan i efikasan, ali postoje ljudi koji bi trebalo da oprezno pristupaju svemu pa i meditaciji tokom šetnje. To su ljudi koji:
imaju značajna oštećenja pokretljivosti, oporavljaju se od operacije, preloma ili artritisa;
ljudi koji imaju problem sa ravnotežom,
osobe sa težim srčanim oboljenjima,
pojedinci sa teškim anksioznim i traumatskim poremećajima. (Svesnost može da pojača senzacije koje izazivaju uznemirenost.)
Meditacija u šetnji može biti veoma prijatna i umirujuća. Ona daje mogućnost da budete tu u trenutku, svesni u svom životu. Ona može da poboljša kvalitet sna i smanji nivo stresa. Izaberite pravo mesto i probajte da praktikujete ovaj oblik meditacije.
PubMed: Effectiveness of a mindful nature walking intervention on sleep quality and mood in university students during Covid-19: A randomised control study – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9365743/
ScienceDirect: A pilot study of mindful walking training on physical activity and health outcomes among adults with inadequate activity – https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0965229918311671
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
Zdravlje budućnih roditelja je bitno kako za samo začeće, te zdravlje bebe, tako i da bi uz svoje buduće dete bili prisutni i zdravi sve dok se ne osamostali za indiviualni život.
Letnje temperature i pojačana aktivnost znače - pojačano znojenje. I dok je znoj prirodan mehanizam kojim telo reguliše temperaturu, neprijatan miris, vlažna odeća i kožne iritacije nisu nimalo prijatna strana toplih dana.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.
Osim fizičkih benefita, brojna istraživanja povezuju redovno plivanje sa boljim mentalnim zdravljem, kvalitetnijim starenjem i manjim rizikom od hroničnih bolesti.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Studija, objavljena u uglednom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi put kod ljudi direktno pokazuje da estradiol utiče na moždane centre zadužene za obradu straha i pretnje, ali i da traumatsko iskustvo može poremetiti ovaj zaštitni mehanizam.
Da li svakodnevno jedenje lubenice može da zaštiti bubrege? Saznajte kako utiče na hidrataciju, krvni pritisak, stvaranje kamena u bubregu i kada može biti rizična.