Meditacija u šetnji za dobro raspoloženje i smanjenje stresa
Da li ste znali da je meditacija u šetnji dobar vid da pomognete sebi u opuštanju i smanjenju stresa? Može vam pomoći da se oraspoložite i poboljšate kvalitet sna.
Meditacija se često povezuje sa sedenjem na mirnom mestu, opuštanjem i žmurenjem, ali ona se može raditi i dok hodate. To je meditacija hodanja ili meditacija u šetnji. Ovo nije ni klasična šetnja parkom, a ni trening brzog hodanja. Već stanje svesnog mira koje pomaže u smanjenju stresa i odlično je za one koji ne vole da sede i meditiraju, već preferiraju hodanje.
Šta je meditacija u šetnji?
Meditacija hodanjem uključuje sporo i namerno kretanje uz duboku svest o svakom koraku, dahu i okruženju. Promoviše se svesnost pokreta, a ne mir. Posmatrajte pokrete svojih nogu, primetićete da podižete nogu, pravite korak i spuštate je. Sinhronizujte ritam disanja, omogućite umu da luta, ali postičite pažnju na trenutak.
Smanjuje stres – Stres je danas sveprisutan bilo da se misli na profesionalne zadatke ili obaveze u kući. Meditacija hodanja može vas fokusirati na spore i namerne pokrete. Sva istraživanja su pokazala da se nakon četiri nedelje meditacije snižava nivo kortizola, a mozak iz hiperaktivnosti prelazi u mir.
Poboljšava zdravlje srca – Meditacija postiče sporo, ritmično disanje tokom hodanja i stabilizuje krvni pritisak. Ovakve vežbe poboljšavaju cirkulaciju, snižavaju nivo holesterola i smanjuju rizik povezan sa zdravljem srca.
Poboljšava kognitivne sposobnosti – Istraživanja su pokazala pozitivnu vezu između pažljivog hodanja i kognicije. Poboljšava pamćenje i može podržati zdravo starenje mozga, odnosno odložiti starenje, ali i izoštriti veštinu rešavanja problema.
Dobro je za creva – Telu je nakon obroka potrebna adekvatna cirkulacija da bi se olakšalo varenje, a kretanje povećava ovu funkciju. Kretanje je, za razliku od pojačanog treninga, nežni pokretač creva i hrane kroz probavni sistem.
Meditacija hodanja podržava zdravlje zglobova i mišića – Ovaj vid vežbanja poboljšava koordinaciju mišića i smanjuje rizik od pada kod starijih osoba.
Pomaže za bolji san – Nesanica i poremećaji adekvatnog sna su česti i mogu biti povezani sa stresom i neaktivnošću uma, a razvijanje rutine spavanja pogoduje sveopštem zdravlju. Ograničavanje vremena ispred ekrana poboljšava kvalitet sna. Istraživanja su pokazala da se ovom aktivnošću može popraviti spavanje i poboljšati raspoloženje.
Meditacija u šetnji poboljšava raspoloženje – Meditacija hodanjem pomaže da budete emocionalno stabilni i razvija otpornost. Pokreće dopamin i serotonin, ali i sprečava osećaj tuge.
Kako isprobati meditaciju hodanja?
Odaberite prijatan i miran prostor – možete šetati kroz park, bašte ili tihi hodnik u kući ili zgradi. Okruženje u kome nema ometanja će pomoći da ostanete fokusirani i smanjite mentalni nered.
Stanite mirno i fokusirajte se – pre nego što krenete, uspravite se i stavite stopala u širini stopala. Nekoliko puta prvo duboko udahnite kroz nos, a izdišite polako na usta.
Počnite polako da hodate i fokusirajte se na podizanje stopala, pomeranje napred i vraćanje stopala na zemlju. Hodajte sporim tempom.
Sinhronizujte disanje i kretanje – Dišite prirodno, ali uskladite korake sa dahom. Na primer, udah tokom dva koraka, izdah tokom naredna dva koraka. Ovaj ritam će poboljšati fokus i opuštanje.
Ostanite svesni i prisutni – Izbegavajte umetanje i pažnju usmerite na pokrete nogu, tlo koje gazite i svoj dah.
Ko ne bi trebao da primenjuje ovu tehniku?
Ovaj način smirivanja i rekreacije je uglavnom bezbedan i efikasan, ali postoje ljudi koji bi trebalo da oprezno pristupaju svemu pa i meditaciji tokom šetnje. To su ljudi koji:
imaju značajna oštećenja pokretljivosti, oporavljaju se od operacije, preloma ili artritisa;
ljudi koji imaju problem sa ravnotežom,
osobe sa težim srčanim oboljenjima,
pojedinci sa teškim anksioznim i traumatskim poremećajima. (Svesnost može da pojača senzacije koje izazivaju uznemirenost.)
Meditacija u šetnji može biti veoma prijatna i umirujuća. Ona daje mogućnost da budete tu u trenutku, svesni u svom životu. Ona može da poboljša kvalitet sna i smanji nivo stresa. Izaberite pravo mesto i probajte da praktikujete ovaj oblik meditacije.
PubMed: Effectiveness of a mindful nature walking intervention on sleep quality and mood in university students during Covid-19: A randomised control study – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9365743/
ScienceDirect: A pilot study of mindful walking training on physical activity and health outcomes among adults with inadequate activity – https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0965229918311671
PubMed: Mindful walking and cognition in older adults: A proof of concept study using in-lab and ambulatory cognitive measures – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8313589/
Objavljen: 14. marta 2025. godine, ažuriran: 22. aprila 2025. godine
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Brojna istraživanja potvrđuju da hronični stres može narušiti reproduktivne funkcije i kod žena i kod muškaraca, smanjujući šanse za začeće. Međutim, stres ne može biti direktan uzrok spontanog pobačaja.
Celijakija je digestivni problem koji je uzrokovan abnormalnom reakcijom imuniteta na gluten, odnosno kao enteropatija osetljiva na gluten. Gluten je protein koji se nalazi u nekoliko vrsta žitarica: pšenica, spelta, ječam, a ovas je najčešće kontaminiran.
Jedno od najčešćih pitanje koje postavljaju novopečene mame je kako znati da li beba dovoljno sisa. Da li beba dobija dovoljno mleka. Jer, slobodno možemo reći da nam je u genetskom kodu potreba da znamo da nam je mladunče nahranjeno, sito, podmireno. Ali kako to odrediti kad mlekone vidimo dok iz dojke prelazi u bebina usta?
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Kada u proleće ili jesen počne kijanje, kašalj i često ljudi ne znaju da prepoznaju da li je alergija ili prehlada u pitanju. Iako se mnogi simptomi preklapaju, prehlada i alergija su dve različite stvari. Važno je da prepoznate šta je u pitanju, kako biste dobili adekvatnu terapiju i sebi olakšali funkcionisanje tokom svakodnevnice.
Možda niste razmišljali o tome da u domu mnoštvo stvari može biti štetno, pre svega, da postoji nezdrav pribor u kuhinji. Ali da, i te kako može biti stvari koji štete vašem zdravlju, a da toga niste ni svesni. Uz male promene, lako ćete kuhinju učiniti bezbednim mestom po zdravlje. Ovo su neke od stvari na koje bi trebalo da obratite pažnju u svom domu.
Način na koji žena vidi svoje telo direktno utiče na njeno samopouzdanje, raspoloženje, pa čak i odnose sa drugima.
Ali, šta kaže nauka? Zašto je telesna percepcija toliko moćna, i kako da izgradimo zdraviji odnos prema svom telu?