Da li ste se pitali koja je količina sna za starije od 40 godina adekvatna? Koliko treba ljudima sna da bi bili odmorni, ali i zdravi? Nova istraživanja nam daju odgovor na pitanje koja je idealna količina sna.
Koliko je sna potrebno starijima od 40 godina?
Zavisi od starosti, odraslima je uglavnom potrebno 7 do 8 sati dok je deci i tinejdžerima potrebno više, a osobe starije od 60 godina često spavaju kraće. Tačan broj sati varira od osobe do osobe u zavisnosti od mnoštva faktora.
Ako u nekom periodu lošije spavate, moguće je da će vam biti potrebno da to nadoknadite. Sa starenjem se često dešava promena obrazaca sna gde će se možda dešavati da san ne bude tako dubok i da kraće spavate. Najlakše ćete shvatiti da li dovoljno odmarate, ako budete osećali da vam je san potreban tokom dana, ako budete pospani ili želite da odmorite, posebno ako vam se spava već ujutru, ubrzo nakon što ustanete.
Količina sna za starije od 40 godina – nova istraživanja
Nakon nove, opsežne studije, ispostavilo se da je sedam sati sna idealna količina za održavanje mozga u dobrom zdravlju ako ste blizu 40. rođendana ili stariji. Istraživači su za potrebe ove studije vršili analizu sna i mentalnog zdravlja među gotovo pola miliona Britanaca starosti između 38 i 73 godine koji su radili različite testove razmišljanja. Snimci mozga i podaci o genetici su bili dostupni za 40.000 učesnika.
Studija je pokazala da je sedam sati sna tokom noći optimalno za razmišljanje, mentalno zdravlje i kognitivne performanse.
„Dobar san je važan u svim životnim fazama, a posebno tokom starenja. Pronalaženje načina da se poboljša san za starije ljude moglo bi biti ključno da im pomogne da održe dobro mentalno zdravlje i blagostanje i izbegnu kognitivni pad, posebno za pacijente sa psihijatrijskim poremećajima i demencijom“, izjavila je autorka studije Barbara Sahakijan. Ona radi na odeljenju za psihijatriju Univerziteta Kembridž.
Učesnici studije koji su spavali premalo ili previše bili su lošiji na testovima koji mere brzinu obrade, vizuelnu pažnju, pamćenje i veštine rešavanja problema. Kod njih se pokazalo i da postoji veća verovatnoća da se jave simptomi anksioznosti i depresije, kao i lošije opšte mentalno zdravlje.
Ovo istraživanje je otkrilo i vezu između količine sna i razlika u strukturi regije mozga uključenih u kognitivnu obradu i pamćenje, sa većim promenama vezanim sa manje ili više od sedam sati sna tokom noći.
Nalazi sugerišu da premalo ili previše sna može biti faktor rizika za mentalni pad kako ljudi stare.
Neke pređašnje studije su pokazale da postoji veza između broja sati sna i rizika od razvoja demencije i Alchajmerove bolesti.
„Tačno je da ne možemo sa sigurnošću reći da premalo ili previše sna uzrokuje kognitivne probleme, čini se da naša analiza koja posmatra pojedince tokom dužeg vremenskog perioda podržava ovu ideju“, izjavio je autor studije Jianfeng Feng, profesor na Univerzitetu Fudan u Kini. „Međutim, čini se da su razlozi zbog kojih stariji ljudi lošije spavaju složeni, pod uticajem kombinacije našeg genetskog sastava i strukture našeg mozga.
Nature Aging: The brain structure and genetic mechanisms underlying the nonlinear association between sleep duration, cognition and mental health – https://www.nature.com/articles/s43587-022-00210-2
University of Cambridge – https://www.cam.ac.uk/research/news/seven-hours-of-sleep-is-optimal-in-middle-and-old-age-say-researchers
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Neretko se upravo zbog boljeg razumevanja dodaju popularni smajliji, kako bi se bolje dočaralo kako neka rečenica zapravo nije ozbiljna iako tako deluje, ako na kraj ne dodamo smajli sa osmehom.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.