Da li ste se pitali koja je količina sna za starije od 40 godina adekvatna? Koliko treba ljudima sna da bi bili odmorni, ali i zdravi? Nova istraživanja nam daju odgovor na pitanje koja je idealna količina sna.
Koliko je sna potrebno starijima od 40 godina?
Zavisi od starosti, odraslima je uglavnom potrebno 7 do 8 sati dok je deci i tinejdžerima potrebno više, a osobe starije od 60 godina često spavaju kraće. Tačan broj sati varira od osobe do osobe u zavisnosti od mnoštva faktora.
Ako u nekom periodu lošije spavate, moguće je da će vam biti potrebno da to nadoknadite. Sa starenjem se često dešava promena obrazaca sna gde će se možda dešavati da san ne bude tako dubok i da kraće spavate. Najlakše ćete shvatiti da li dovoljno odmarate, ako budete osećali da vam je san potreban tokom dana, ako budete pospani ili želite da odmorite, posebno ako vam se spava već ujutru, ubrzo nakon što ustanete.
Količina sna za starije od 40 godina – nova istraživanja
Nakon nove, opsežne studije, ispostavilo se da je sedam sati sna idealna količina za održavanje mozga u dobrom zdravlju ako ste blizu 40. rođendana ili stariji. Istraživači su za potrebe ove studije vršili analizu sna i mentalnog zdravlja među gotovo pola miliona Britanaca starosti između 38 i 73 godine koji su radili različite testove razmišljanja. Snimci mozga i podaci o genetici su bili dostupni za 40.000 učesnika.
Studija je pokazala da je sedam sati sna tokom noći optimalno za razmišljanje, mentalno zdravlje i kognitivne performanse.
„Dobar san je važan u svim životnim fazama, a posebno tokom starenja. Pronalaženje načina da se poboljša san za starije ljude moglo bi biti ključno da im pomogne da održe dobro mentalno zdravlje i blagostanje i izbegnu kognitivni pad, posebno za pacijente sa psihijatrijskim poremećajima i demencijom“, izjavila je autorka studije Barbara Sahakijan. Ona radi na odeljenju za psihijatriju Univerziteta Kembridž.
Učesnici studije koji su spavali premalo ili previše bili su lošiji na testovima koji mere brzinu obrade, vizuelnu pažnju, pamćenje i veštine rešavanja problema. Kod njih se pokazalo i da postoji veća verovatnoća da se jave simptomi anksioznosti i depresije, kao i lošije opšte mentalno zdravlje.
Ovo istraživanje je otkrilo i vezu između količine sna i razlika u strukturi regije mozga uključenih u kognitivnu obradu i pamćenje, sa većim promenama vezanim sa manje ili više od sedam sati sna tokom noći.
Nalazi sugerišu da premalo ili previše sna može biti faktor rizika za mentalni pad kako ljudi stare.
Neke pređašnje studije su pokazale da postoji veza između broja sati sna i rizika od razvoja demencije i Alchajmerove bolesti.
„Tačno je da ne možemo sa sigurnošću reći da premalo ili previše sna uzrokuje kognitivne probleme, čini se da naša analiza koja posmatra pojedince tokom dužeg vremenskog perioda podržava ovu ideju“, izjavio je autor studije Jianfeng Feng, profesor na Univerzitetu Fudan u Kini. „Međutim, čini se da su razlozi zbog kojih stariji ljudi lošije spavaju složeni, pod uticajem kombinacije našeg genetskog sastava i strukture našeg mozga.
Nature Aging: The brain structure and genetic mechanisms underlying the nonlinear association between sleep duration, cognition and mental health – https://www.nature.com/articles/s43587-022-00210-2
University of Cambridge – https://www.cam.ac.uk/research/news/seven-hours-of-sleep-is-optimal-in-middle-and-old-age-say-researchers
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Što se tiče Srbije, podaci pokazuju da ovde oko 35% stanovništva ima A+ krvnu grupu, 32% krvnu grupu 0+, dok 12,5% ima B+ krvnu grupu. Preostalih 20,5% su AB+ krvna grupa i ljudi koji imaju negativan Rh faktor.
Disbalans trijodotironina (T3) može imati ozbiljne posledice na zdravlje, jer ovaj hormon igra ključnu ulogu u regulaciji različitih fizioloških procesa u organizmu. Disbalans može se javiti u dva glavna oblika: hipotireoza (nizak nivo T3) i hipertireoza (visok nivo T3).
Slaganje navika (habit stacking) ili tzv. piggybacking je psihološka i praktična metoda u kojoj se nova navika pridodaje već postojećoj, tako da ih radite zajedno.