Probiotici: Šta su probiotici? Da li treba piti kapsule probiotika?
Probiotici su živi mikroorganizmi koje imaju svoje zdravstvene prednosti. Smatra se da oni povećavaju broj dobrih bakterija u našim crevima i pomažu očuvanju zdravog organizma. Prirodno se nalaze u fermentisanoj hrani, a mogu se kupiti i kao dijetetski suplementi. Koji tipovi probiotika postoje i da li ih treba piti kao suplementaciju?
Probiotike možete uneti putem ishrane, ukoliko uzimate određene vrste fermentisane hrane. Fermentisani mlečni proizvodi se smatraju najboljim izvorima probiotika koji obezbeđuju idealno okruženje za razvoj dobrih bakterija.
Izvori hrane koji sadrže probiotike su:
kiseli kupus,
turšija,
jogurti, običan i grčki, koji imaju naznačeno da sadrže žive kulture probiotika,
kiselo mleko, pavlaka, kefir i mlaćenica,
neke vrste sireva: čedar, mocarela, gauda, gorgonzola i sveži sir,
kiseli krastavčići,
masline,
kombuha,
miso,
tempeh – indonežanska fermentisana soja i
kimči.
Važno je da znate da ne sadrži sva fermentisana hrana probiotike, te ih ne možete uneti ako pijete alkoholna pića, na primer. Mada, polifenoli iz piva i vina mogu da obezbede prebiotike za vaše probiotske bakterije u organizmu. Takođe, naučnici misle da probiotici poboljšavaju zdravlje, ali ova tvrdnja još nije u potpunosti potkrepljena studijama.
Bez obzira što ne spada u fermentisanu hranu, majčino mleko je prirodni izvor probiotika. Izvor: SpringerLink
Iako je suplementacija probioticima svuda dostupna, još uvek ne postoje tačne studije koliko su oni efikasni i koliki je njihov uticaj na zdravlje. Za sada se pretpostavlja da ojačavaju imuni sistem, pomažu da se spreči infekcija i ne dozvoljavaju širenje bakterija, te poboljšavaju otpornost creva.
Vrste probiotika
Iako postoji mnoštvo probiotika, dve najčešće vrste su: laktobacili i bifidobakterije. Još uvek nije naučno potvrđeno koje vrste imaju koje efekte, obzirom da naučnici smatraju da različito deluju. Veruje se da sve vrste probiotika deluju pozitivno na mikrobiom (crevnu floru).
Dobra ravnoteža između „dobrih“ i „loših“ bakterija će održavati dobro varenje i doprineti boljem imunitetu. U savremeno doba, ljudima se često dešava da se crevna flora naruši zbog nedostatka dobrih bakterija u crevima. Ovo se događa najčešće zbog:
promena u ishrani koje se manifestuju povećanim unosom proteina, šećera i aditiva u hrani,
konzumiranjem dva i više alkoholnih pića dnevno,
dugotajnog izlaganja pesticidima iz neopranog voća,
uzimanja lekova koji mogu da utiču na crevnu floru, kao što je to slučaj sa antibioticima,
zbog loše higijene zuba koje omogućavaju bakterijama rast u ustima,
visokog nivoa stresa i anksioznosti, koja može da oslabi imunitet,
kao posledica nezaštićenih seksualnih odnosa. Izvor: HealthLine
Proizvođači probiotskih kapsula tvrde da oni pomažu pri lečenju mnogih stanja, ali istraživanja ovo još uvek ne podržavaju. Zbog velike palete dostupnih sojeva, kao što smo već naveli, teško je sprovesti opsežna istraživanja na velikoj grupi ljudi. Mnoga istraživanja su još uvek u toku, te će i saznanja otom-potom biti ažurirana. Za sada je podržana upotreba probiotika bilo putem hrane ili suplementacije kod stanja kao što su:
Uravnotežena ishrana podrazumeva i unos probitika prirodnim putem. Ako planirate da kupite i pijete suplemente, odnosno kapsule probiotika, pre toga se obavezno posavetujte sa lekarom o količini i dužini primene terapije. Dosadašnja istraživanja su pokazala da i hrana i suplementi mogu da budu jednako efikasni. Dok oba mogu imati i probiotike koji više nisu efikasni, na primer zbog neadekvatnog skladištenja i čuvanja.
Probiotici su uglavnom bezbedni za upotrebu, ali ni u čemu ne treba preterivati. Zato je važno da lekar bude upoznat da uzimate suplemente probiotika. Uzimanje suplemenata će brže omogućiti da unesete veliku količinu probiotika, ali unošenjem probiotika iz hrane, unećete i druge hranljive materije u organizam. Imajte na umu i da PROBIOTICI NISU LEK.
Objavljen: 15. maja 2023. godine, ažuriran: 16. januara 2025. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Naučnici procenjuju da oko 20% žena normalno ima ovu infekciju u vagini bez ikakvih simptoma. Vaginalna kandidijaza se može javiti, odnosno kandida može izazvati infekciju ako se uslovi unutar vagine promene kako bi podstakli njen rast. Infekcija se može desiti zbog hormona, lekova ili promena u imunološkom sistemu.
Učesnici ove studije su koristili lek GLP-1 i pridržavali nekoliko ključnih životnih navika, imali su 43% manji rizik od srčanih i moždanih udara u poređenju sa osobama koje nisu koristile ovaj lek i pridržavali su se manjeg broja preporučenih životnih navika.
Prema izvorima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), tokom 2020. godine je 685.000 ljudi umrlo od raka dojke, a čak 2.300.000 dobilo dijagnozu tumora dojke.
Prema istraživanjima iz 2019. godine, umor pogađa čak 90% žena, a menstruacija je iz više razloga stresna kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje.
Čak 200 ideja za ručak uključujući čorbe, priloge, vegetarijanska jela, jela sa mesom, iz rerne, brzi recepti i drugo. Na ovom spisku su i linkovi do recepata za neka jela, a sigurni smo da ćete naći nešto što i vama odgovara.
Naučnici procenjuju da oko 20% žena normalno ima ovu infekciju u vagini bez ikakvih simptoma. Vaginalna kandidijaza se može javiti, odnosno kandida može izazvati infekciju ako se uslovi unutar vagine promene kako bi podstakli njen rast. Infekcija se može desiti zbog hormona, lekova ili promena u imunološkom sistemu.
Prema izvorima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), tokom 2020. godine je 685.000 ljudi umrlo od raka dojke, a čak 2.300.000 dobilo dijagnozu tumora dojke.
Prema istraživanjima iz 2019. godine, umor pogađa čak 90% žena, a menstruacija je iz više razloga stresna kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje.
Zašto ciklus postaje kraći posle 30? A zašto kod nekih žena postaje duži? Da li je to znak nekog zdravstvenog problema? Kako se može uticati na dužinu ciklusa?
Analiza je objavljena u uglednom časopisu Nature Medicine uoči Svetskog dana borbe protiv raka, 4. februara 2026. godine, i obuhvata podatke iz čak 185 zemalja sveta.