Meditacija u šetnji za dobro raspoloženje i smanjenje stresa
Da li ste znali da je meditacija u šetnji dobar vid da pomognete sebi u opuštanju i smanjenju stresa? Može vam pomoći da se oraspoložite i poboljšate kvalitet sna.
Meditacija se često povezuje sa sedenjem na mirnom mestu, opuštanjem i žmurenjem, ali ona se može raditi i dok hodate. To je meditacija hodanja ili meditacija u šetnji. Ovo nije ni klasična šetnja parkom, a ni trening brzog hodanja. Već stanje svesnog mira koje pomaže u smanjenju stresa i odlično je za one koji ne vole da sede i meditiraju, već preferiraju hodanje.
Šta je meditacija u šetnji?
Meditacija hodanjem uključuje sporo i namerno kretanje uz duboku svest o svakom koraku, dahu i okruženju. Promoviše se svesnost pokreta, a ne mir. Posmatrajte pokrete svojih nogu, primetićete da podižete nogu, pravite korak i spuštate je. Sinhronizujte ritam disanja, omogućite umu da luta, ali postičite pažnju na trenutak.
Smanjuje stres – Stres je danas sveprisutan bilo da se misli na profesionalne zadatke ili obaveze u kući. Meditacija hodanja može vas fokusirati na spore i namerne pokrete. Sva istraživanja su pokazala da se nakon četiri nedelje meditacije snižava nivo kortizola, a mozak iz hiperaktivnosti prelazi u mir.
Poboljšava zdravlje srca – Meditacija postiče sporo, ritmično disanje tokom hodanja i stabilizuje krvni pritisak. Ovakve vežbe poboljšavaju cirkulaciju, snižavaju nivo holesterola i smanjuju rizik povezan sa zdravljem srca.
Poboljšava kognitivne sposobnosti – Istraživanja su pokazala pozitivnu vezu između pažljivog hodanja i kognicije. Poboljšava pamćenje i može podržati zdravo starenje mozga, odnosno odložiti starenje, ali i izoštriti veštinu rešavanja problema.
Dobro je za creva – Telu je nakon obroka potrebna adekvatna cirkulacija da bi se olakšalo varenje, a kretanje povećava ovu funkciju. Kretanje je, za razliku od pojačanog treninga, nežni pokretač creva i hrane kroz probavni sistem.
Meditacija hodanja podržava zdravlje zglobova i mišića – Ovaj vid vežbanja poboljšava koordinaciju mišića i smanjuje rizik od pada kod starijih osoba.
Pomaže za bolji san – Nesanica i poremećaji adekvatnog sna su česti i mogu biti povezani sa stresom i neaktivnošću uma, a razvijanje rutine spavanja pogoduje sveopštem zdravlju. Ograničavanje vremena ispred ekrana poboljšava kvalitet sna. Istraživanja su pokazala da se ovom aktivnošću može popraviti spavanje i poboljšati raspoloženje.
Meditacija u šetnji poboljšava raspoloženje – Meditacija hodanjem pomaže da budete emocionalno stabilni i razvija otpornost. Pokreće dopamin i serotonin, ali i sprečava osećaj tuge.
Kako isprobati meditaciju hodanja?
Odaberite prijatan i miran prostor – možete šetati kroz park, bašte ili tihi hodnik u kući ili zgradi. Okruženje u kome nema ometanja će pomoći da ostanete fokusirani i smanjite mentalni nered.
Stanite mirno i fokusirajte se – pre nego što krenete, uspravite se i stavite stopala u širini stopala. Nekoliko puta prvo duboko udahnite kroz nos, a izdišite polako na usta.
Počnite polako da hodate i fokusirajte se na podizanje stopala, pomeranje napred i vraćanje stopala na zemlju. Hodajte sporim tempom.
Sinhronizujte disanje i kretanje – Dišite prirodno, ali uskladite korake sa dahom. Na primer, udah tokom dva koraka, izdah tokom naredna dva koraka. Ovaj ritam će poboljšati fokus i opuštanje.
Ostanite svesni i prisutni – Izbegavajte umetanje i pažnju usmerite na pokrete nogu, tlo koje gazite i svoj dah.
Ko ne bi trebao da primenjuje ovu tehniku?
Ovaj način smirivanja i rekreacije je uglavnom bezbedan i efikasan, ali postoje ljudi koji bi trebalo da oprezno pristupaju svemu pa i meditaciji tokom šetnje. To su ljudi koji:
imaju značajna oštećenja pokretljivosti, oporavljaju se od operacije, preloma ili artritisa;
ljudi koji imaju problem sa ravnotežom,
osobe sa težim srčanim oboljenjima,
pojedinci sa teškim anksioznim i traumatskim poremećajima. (Svesnost može da pojača senzacije koje izazivaju uznemirenost.)
Meditacija u šetnji može biti veoma prijatna i umirujuća. Ona daje mogućnost da budete tu u trenutku, svesni u svom životu. Ona može da poboljša kvalitet sna i smanji nivo stresa. Izaberite pravo mesto i probajte da praktikujete ovaj oblik meditacije.
PubMed: Effectiveness of a mindful nature walking intervention on sleep quality and mood in university students during Covid-19: A randomised control study – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9365743/
ScienceDirect: A pilot study of mindful walking training on physical activity and health outcomes among adults with inadequate activity – https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0965229918311671
PubMed: Mindful walking and cognition in older adults: A proof of concept study using in-lab and ambulatory cognitive measures – https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8313589/
Objavljen: 14. marta 2025. godine, ažuriran: 22. aprila 2025. godine
Ljudi rođeni 14. avgusta pripadaju znaku Lava, ali ih broj 14 obogaćuje osobinama koje ih čine komunikativnijim, radoznalijim i pokretljivijim od tipičnog Lava. Ovi Lavovi su hrabri govornici, večiti istraživači i duhoviti vođe koji vole da šire svoje znanje i uticaj.
Sa dolaskom leta, roditelji uglavnom misle da su odahnuli i da do jeseni nema odlaska lekaru i susreta sa virusima, temparaturom i lekovima. Nažalost i leto ima svoje mane i zdravstvene poteškoće koje donosi.
Sinoćne scene pucanja petardi, raketa i paljenja u Novom Sadu uznemirile su, ne samo građane koji su primorani da slušaju rafale i vidljivi dim, već i najosetljivije među nama - novorođene bebe u porodilištu Betanija, koje se nalazi na svega 400 metara od epicentra dešavanja.
Vrtoglavica kod dece je uglavnom strašno iskustvo za roditelja, ali obično nije uzrokovana ozbiljnim problemom. Većina mladih se oporavi od gubitka svesti nakon manje od jednog minuta.
Pre svega je važno da svakodnevno pijete puno vode. Imajte u vidu da bi psoebno trebalo da povećate količinu vode koju unosite ili da ograničite odlazak u saunu ili bilo gde gde se možete previše znojiti. Preterani gubitak tečnosti kroz znoj može da pogoduje razvoju znoja. Isto važi i za znojenje tokom letnjih meseci.
Nakon postavljanja spirale može da se javi nepravilno krvarenje dok se telo ne navikne na ovaj vid kontracepcije. Može proći i do šest meseci dok pojava sukrvice i krvi ne prođe.
Ako je neko zaražen HPV-om niskog rizika bradavice se mogu pojaviti 1-3 meseca nakon izlaganja, a nekada čak i godinama kasnije. Opasniji tipovi HPV-a koji izazivaju abnormalan papa test i karcinom često nemaju druge simptome.
Hronično povišen kortizol može dovesti do upale, a upala može dovesti do mnogih stanja kao što su gojaznost, pojava dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih i autoimunih bolesti.