Koliko dugo traje seks?
Neka istraživanja (*1) pokazuju da sama penetracija u proseku traje kraće nego što je ženama u monogamnim, „stabilnim“, heteroseksualnim vezama potrebno da dožive orgazam.
Faktori rizika za dijabetes tip 2 su različiti i brojni, ali je dobra stvar što deo faktora možemo kontrolisati, te od nas u mnogome zavisi verovatnoća da li će se dijabetes razviti. Svako može kontrolisati ishranu i fizičku aktivnost, ali nažalost ne može porodičnu istoriju dijabetesa i godine starosti.
Rizik od dobijanja dijabetesa tip 2 umnogome zavisi od same osobe jer ona može odabrati da li će živeti na zdraviji način i izbegavati stres koliko to bude moguće.
U ovom tekstu
Glavni okidač za insulinsku rezistenciju neretko je prekomerna telesna težina i višak masnog tkiva. Do insulinske rezistencije dolazi kada jetra, mišići i masne ćelije više nisu osteljive na insulin i oni prestanu da skladište glukozu kao glikopen. Glukoza zbog toga ostaje duže u krvi i nivo šećera raste, a da bi se šećer smanjio pankreas mora da proizvodi više insulina i tako prevaziđe slab odgovor ćelija. Ovaj proces se može preokrenuti promenom načina života i ponekad, lekovima, a ako se prepusti bez kontrole verovatno će vremenom preći u dijabetes tip 2.
Pušenje povećava rizik od insulinske rezistencije i razvoja dijabetesa tip 2 za čak 30-40% u odnosu na one koji ne puše. (*1) Obzirom da nikotin povećava nivo šećera u krvi, osobe sa dijabetesom tip 2 bi trebalo da konsultuju lekara ako planiraju da prestanu da puše. Ovo je važno jer može doći do naglih padova šećera u odnosu na inače, a hipoglikemija takođe može da bude problem.
Osim što fizička aktivnost smanjuje rizik od depresije, poboljšava mentalno i kardivaskularno zdravlje, ona može i da smanji insulinsku rezistenciju. Istaživanja (*2) su pokazala da svi oblici vežbanja mogu pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi i sprečiti dijabetes ili ga lakše držati pod kontrolom, posebno ako je u vezi sa gojaznošću.
Vežbanje je, uz pravilnu ishranu, najvažnije i za predupređivanje pojave dijabetesa.
Osobe sa dijabetesom će možda imati depresivne epizode ili anksioznost. Ukoliko ne budu lečili ova stanja, još će teže držati dijabetes pod kontrolom. Uznemirenost dovodi i do toga da jedete više hrane koja nije adekvatna, te da manje vežbate što može prouzrokovati porast nivoa šećera u krvi.
Hormoni stresa mogu uticati da nivo šećera u krvi varira nepredvidivo.
Postoje faktori rizika na koje se ne može uticati koliko god vodili računa, u pitanju je, na primer, genetika. Veća je verovatnoća da osoba dobije dijabetes tip 2, ukoliko neko od članova porodice ima dijabetes.
Dobra vest je da će osoba koja vodi računa o ishrani, dovoljno je fizički aktivna i izbegava stres moći značajno da smanji rizik od oboljevanja od dijabetesa tip 2 bez obzira na genetsku predispoziciju.
S godinama ljudska tela više nisu u mogućnosti da metabolišu ugljene hidrate kao nekada što može dovesti do višeg nivoa šećera u krvi u odnosu na inače. Ćelije mišića, jetre i masti vremenom gube svoju osetljivost na insulin što povećava nivo šećera u krvi i može izazvati insulinsku rezistenciju.
Gojazne osobe i oni koji ne vode računa o balansiranoj ishrani imaju daleko veći rizik od osoba koje imaju adekvatnu telesnu težinu u starijoj dobi.
Literatura:
Objavljen: 16. avgust 2021. godine, ažuriran: 15. april 2025. godine
Photo by Nataliya Vaitkevich from Pexels