Šta ukoliko je nekome potrebno da se drži određenih smernica ishrane, ima kandidijazu, preporučena mu je anti-kandida dijeta i zatvor je novi problem sa kojim se tada suočava?
Uticaj anti-kandida dijete na zatvor
Anti-kandida dijeta je režim ishrane koji ima za cilj smanjenje prekomernog rasta gljivice Candida albicans u organizmu. Ova dijeta obično uključuje eliminaciju šećera, rafinisanih ugljenih hidrata, alkohola i hrane koja može podsticati rast kandide, kao što su kisela hrana i namirnice koje sadrže kvasac.
Kandida obuhvata više od 100 različitih vrsta gljivica koje žive na koži, ustima, u crevima i vagini. Normalni rast gljivica pomaže zdravlje creva i aporbovanje hranljivih materija, a pomaže i varenje. Međutim, prekomerni rasta ovih gljivica može dovesti do infekcija. Na mnogim mestima možete pročitati kako je adekvatna ishrana lek za kandidu i da može sprečiti gljivične infekcije. Međutim, ne postoji studija koja tvrdi da je baš ovo moguće. Da biste smanjili problem sa kandidom, treba da ograničite unos šećera, glutena, alkohola i nekih vrsta mlečnih proizvoda koji podstiču rast kandide u telu, a povećate unos antiimflamatornih namirnica i zdravih masti. Saznajte više: Ishrana kod kandide
Anti-kandida dijeta i zatvor
Zatvor je česta pojava kod osoba koje se pridržavaju anti-kandida dijete, zbog promene u ishrani i smanjenog unosa vlakana. Nijedna nagla promena ishrane nije dobra, pa telu treba da dati vremena da se prilagodi promenama. Ono što možete da preduzmete jeste da:
Povećajte unos vlakana – Konzumirajte povrće sa visokim sadržajem vlakana kao što su brokoli, karfiol, kupus i avokado. Semenke kao što su chia semenke i lanene semenke mogu pomoći u povećanju unosa vlakana.
Pijte dovoljno vode – Unos dovoljno tečnosti je ključan za održavanje redovnog rada creva. Pijte najmanje 8 čaša vode dnevno.
Probiotici – Probiotičke namirnice kao što su jogurt bez šećera, kefir, kiseli kupus i kimči mogu pomoći u održavanju zdrave crevne flore i poboljšanju varenja. Ukoliko unosite ove namirnice, nema potrebe da pijete probiotike u vidu praha ili kapsula. Saznajte više:
Konzumirajte zdrave masti – Maslinovo ulje, kokosovo ulje i avokado mogu pomoći u podmazivanju creva i olakšavanju prolaza stolice. Saznajte više:
Redovna fizička aktivnost – Vežbanje može pomoći u stimulisanju peristaltike creva i održavanju redovnog rada creva.
Izbegavajte hranu koja može pogoršati zatvor – Izbegavajte previše mesa, sireva i prerađenih namirnica koje mogu doprineti zatvoru.
Dijeta i zatvor: Na šta bi još trebalo da obratite pažnju…
Može doći do promene mikrobiote creva
Anti-kandida dijeta može značajno promeniti sastav mikrobiote u crevima. Eliminacija šećera i rafinisanih ugljenih hidrata može smanjiti broj loših bakterija i gljivica, ali može takođe privremeno smanjiti broj korisnih bakterija, što može doprineti zatvoru.
Individualni pristup
Svaka osoba može drugačije reagovati na promene u ishrani. Prilagođavanje dijete pojedincu može biti ključno za uspešno ublažavanje simptoma zatvora.
Detoksikacija
Neki ljudi doživljavaju „detoks“ simptome, uključujući zatvor, kada započnu anti-kandida dijetu. Ovo je obično privremeno i može se ublažiti adekvatnim unosom tečnosti i vlakana.
*Napomena: Imajte na umu da DETOKSIKACIJA kao takva nije potrebna organizmu. Školovani stručnjaci u oblasti ishrane vam NIKADA neće savetovati nikakav program detoksikacije, ishranu nekakvim „detoks sokićima“ i slično, uvek napominje i naša stalna saradnica Dr Olga Ličina, klinički nutricionista.
Ako problemi sa zatvorom postanu uporni, preporučuje se konsultacija sa zdravstvenim stručnjakom. Oni mogu preporučiti dodatke ishrani ili druge strategije za olakšavanje simptoma.
Rezime
Anti-kandida dijeta može pomoći u smanjenju prekomernog rasta kandide, ali može izazvati zatvor zbog smanjenog unosa vlakana i tečnosti. Pridržavanje saveta za povećanje unosa vlakana, tečnosti, probiotika i zdravih masti, kao i redovna fizička aktivnost, može pomoći u ublažavanju ovog problema. Ako simptomi postanu uporni, preporučuje se konsultacija sa zdravstvenim stručnjakom.
PubMed: The effect of probiotics on functional constipation in adults: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25099542/
NIH: Dietary fiber and prebiotics and the gastrointestinal microbiota – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28165863/
Objavljen: 3. septembra 2024. godine, ažuriran: 25. septembra 2024. godine
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Rođeni ovog dana zrače samopouzdanjem i imaju izraženu ličnu energiju koja privlači druge ljude. Ipak, važno je da nauče da kontrolišu svoju impulsivnost i da ne reaguju uvek naglo.
Rođeni ovog dana često zrače samopouzdanjem i harizmom. Njihova energija je zarazna, pa lako motivišu druge ljude. Ipak, ponekad moraju da nauče kako da usmere svoju snagu i ne donose odluke ishitreno.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.