Važno je da znate da je postporođajnu depresiju moguće izlečiti. Najvažniji korak je priznavanje problema. Ako osoba ima oko sebe bliske ljude koji je razumeju, to će ubrzati oporavak. I
Postporođajna depresija je česta pojava i odavno je poznata u medicini. Ona se javlja kod žena najčešće u prvih 6 nedelja posle porođaja. Simptomi depresije uključuju tugu, promene u ritmu spavanja i ishrane, nisku energiju, anksioznost i razdražljivost.
Nije poznat tačan razlog zašto se javlja postporođajna depresija. Važno je da znate da ona nije znak da ne volite svoju bebu i ulogu majke. Javlja se i kod žena koje su veoma želele bebu. A važno je i da znate da se uspešno prevazilazi uz pomoć psihološkog savetovanja, a ponekad je potrebna i terapija lekovima. Svakako nemojte izbegavati da se obratite lekaru za pomoć.
Mnoge žene kriju kako se osećaju jer ih je sramota. Potrebno je da o tome više pričaju, da nađu grupu za podršku žena koje su prošle kroz isto i obrate se lekaru. Što se pre suoče sa problemom, pre će početi da uživaju u svojoj bebi.
Dešava se da roditelji razmišljaju o tome da naškode bebi ili da izvrše samoubistvo, ali važno je da znate da se to veoma veoma retko zaista i dogodi. Ipak, ako imate ovakve misli, obratite se lekaru što je pre moguće.
Čak oko 22% majki je imalo neki oblik depresije posle porođaja. Više od 19% majki koje su bile podvrgute pregledu zbog moguće depresije smatralo je da će povrediti sebe ili dete. Veliki broj njih je i ranije imalo epizode depresije ili anksioznosti.
Postporođajna depresija je mnogo češća u urbanim sredinama, u odnosu na žene koje žive u ruralnim područjima gde je stopa depresije posle porođaja samo 6%.
Jedno istaživanje je otkrilo da 1 od 10 očeva ima postporođajnu ili prenatalnu depresiju. Neki očevi počnu da strahuju za bebu i njenu buduću egzistenciju već dok je žena trudna. Najviše je očeva koji su u depresiji 3 do 6 meseci nakon rođenja bebe. (Izvor: https://www.nhs.uk)
Postporođajna depresija – simptomi
Ne reaguju svi roditelji na isti način. Neki imaju samo pojedine, a neki sve simptome postporođajne depresije. Neki od uobičajenih simptoma su:
osećaj zarobljenosti – kao da ne možete da izađete na kraj,
napadi panike,
loše raspoloženje koje traje duže od nedelju dana,
stalno vam se plače,
osećate krivicu,
osećaj odbacivanja,
osećaj da niste adekvatni,
česta razdražljivost,
nedostatak želje za hranom,
pojava glavobolje, bolova u stomaku i zamagljenog vida,
Depresija posle porođaja je posledica mnogobrojnih faktora, ali tačan uzrok njene pojava još nije poznat. Može biti izazvana preplavljenjem emocija, stresnim događajima i promenama koje se dešavaju u organizmu, a može biti i skup udruženih faktora. Češće se javlja kod onih koji su već imali epizode depresije ili bipolarni poremećaj.
hormonske promene – nagli pad estrogena i progesterona posle porođaja,
promene u ritmu spavanja,
prevelika briga za bebu,
nedostatak podrške porodice,
usamljenost, izostanak bliskih prijatelja ili članova porodice,
briga za vezu sa partnerom,
finansijski problemi,
ranije mentalne bolesti.
Dojenje i postporođajna depresija
Poteškoće u ostvarivanju dojenja mogu biti povezane sa pojavom depresije. Majke koje imaju problema da ostvare dojenje dve nedelje nakon porođaja mogu imati veći rizik od postporođajne depresije dva meseca kasnije, pokazala su istraživanja.
Studije su pokazale da žene koje su bile u depresiji tokom trudnoće kraće doje svoje bebe, što je povezano i sa pojavom postporođajne depresije. (Izvor: Journal of Affective Disorders)
Lekar će vam postaviti pitanja na osnovu kojih će moći da zaključi da li se radi o depresiji. Pitaće vas da li imate navedene simptome postporođajne depresije. Ako potvrdno odgovorite na 3 pitanja, znači da imate blagu depresiju. Dobićete savete šta da radite i kada da se javite lekaru.
Ako majka odgovori da razmišlja da nanese štetu sebi ili bebi, ona ima težak oblik postporođajne depresije.
Sa više od 3 potvrdna odgovora, lekar će vas posavetovati šta je potrebno da dalje radite jer to sugeriše ozbiljniji oblik depresije.
Ako majka odgovori da razmišlja da nanese štetu sebi ili bebi, ona ima težak oblik postporođajne depresije.
Važno je da sa lekarom razgovarate krajnje iskreno. Neke žene kriju problem zbog straha da će joj beba biti oduzeta. Znajte da se to neće dogoditi, jer se bebe oduzimaju samo u krajnje ekstremnim situacijama. Čak i u situacijama koje su veoma retke, ali se dešavaju, da majka bude smeštena u mentalnu ustanovu, bebe ih prate jer upravo one imaju blagotvorno dejstvo na majčin oporavak.
Moguće je da će vas lekar poslati i da uradite kompletnu krvnu sliku i analize hormona, kako bi utvrdili da li postoji hormonski disbalans, problem sa štitnom žlezdom ili anemija.
Lečenje postporođajne depresije
Važno je da znate da je postporođajnu depresiju moguće izlečiti. Najvažniji korak je priznavanje problema. Ako osoba ima oko sebe bliske ljude koji je razumeju, to će ubrzati oporavak. Ipak, imajte na umu da lečenje nekada traje par meseci.
Potiskivanje emocija neće rešiti problem depresije posle porođaja.
Ukoliko se pojavi potreba, lekar će prepisati lekove, koje će biti potrebno piti neko vreme. Veoma su retke situacije u kojima je potrebno da se uključi tim stručnjaka i majka privremeno smesti u ustanovu. Radi se o promilima.
Šta može pomoći da predupredite postporođajnu depresiju?
Pripremite se za trudnoću, porođaj i roditeljstvo – pohađajte školice, čitajte literaturu. Što budete spremniji, lakše ćete podneti sve promene i više će vam stvari biti poznato.
Pripremite unapred ono što možete.
Pravite spiskove, vodite evidencije dojenja, presvlačenja. Pravite dnevni raspored i plan. Tako ćete smanjiti stres.
Jedite zdravu hranu. Slatkiši, grickalice i brza hrana će samo pogoršati stvari.
Jedite češće da biste održavali konstatan nivo šećera u krvi.
Osigurajte sebi bar 7 do 8 sati sna dnevno.
Razgovarajte otvoreno sa partnerom, članom porodice ili bliskim prijateljem.
Objavljen: 1. novembar 2011. godine, ažuriran: 1. septembar 2025. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Trudnice često ne znaju da se odluče da li da porođaj bude prirodan ili sa epiduralom, a za tu odluku je važna dobra informisanost i poverenje u lekare koji će biti prisutni.
Pitajte lekara da vam preporuči lekove za ublažavanje bolova i najbolje je da ne čekate da prvih dana bol ponovo počne, već da ih pijete na svakih 4 do 6 sati, kako je dozvoljeno.
Porođaj je jedno od najvažnijih iskustava u životu žene, ali sa sobom donosi i izazove u vezi sa telesnom težinom. Htele da priznaju ili ne, ali gotovo svaka žena razmišlja o tome kolika će joj telesna težina posle porođaja biti.
Trudnoća i majčinstvo nisu uvek ispunjeni samo srećom – otkrivamo zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju žena u ovom osetljivom periodu, kako prepoznati znakove problema i kome se obratiti za pomoć.
Postoje tri porođajna doba koja pomažu da se opiše proces porođaja. Važno je da one postoje kako bi trudnica lakše shvatila ceo proces i bila spremna da komunicira sa babicom i lekarom oko toga šta je potrebno u kojoj fazi.