Sterilitet i depresija: Kako je neplodnost povezana sa depresijom?
Neplodnost može da bude veoma uznemirujuća. Sterilitet i depresija nekada dolaze u paketu, ali važno je znati da postoji mogućnost lečenja, ali je da problem neophodno rešavati.
Neplodnost nekada izaziva napade anksioznosti, stalnu izloženost stresu, osećaj tuge i beznađa. Studija iz 2015. godine(1) je pokazala da postoji visok stepen depresivnih poremećaja kod ljudi koji pokušavaju da ostvare potomstvo, a drugo istraživanje(2) nam govori da depresija može sprečiti ljude da leče sterilitet.
Mnogi ljudi sa problemom neplodnosti dobiju dete nakon lečenja ili postupka vantelesne oplodnje, ali anksioznost koju prolaze tokom lečenja i postupka može da naruši njihovo mentalno zdravlje.
Ljudi koji imaju problem sa sterilitetom mogu se suočiti sa depresijom. Bez obzira što se zna da je neplodnost problem koji je medicinske prirode, još uvek vlada stigma oko ovog problema, mnogi osećaju stid i žele da sakriju sa čime se suočavaju. Čak i ako nisu tajnoviti, to ih ne štiti od mogućnosti da postanu depresivni tokom borbe za ostvarivanje potomstva.
Posebno se često sa depresijom suočavaju oni koji nemaju podršku porodice. Parovi kojima se u okruženju rađaju bebe i parovi koje teše rečima: „Biće, samo se opusti“ i tome slično.
Sterilitet i depresija – Neki od uzroka zbog kojih se tokom lečenja javlja depresija su:
Stres – Neminovno je da retko ko prolazi opušten kroz neizvesnost sa kojom se suočava i uz veliki pritisak da ostane u drugom stanju.
Zdravstveno stanje – neki zdravstveni problemi mogu da izazovu sterilitet poput sindroma policističnih jajnika (PCOS), koji može povećati rizik od nastanka depresije.(3)
Neželjeni efekti lečenja – mnoge terapije podrazumevaju upotrebu hormona koja može da utiče na raspoloženje i poveća rizik od depresije.
Drugi izazovi lečenja – kod mnogih žena su se napadi anksioznosti i depresije pogoršavali kako je vreme prolazilo i lečenje napredovalo.
Sterilitet i depresija: Simptomi depresije
Depresija može da izazove ozbiljne promene u načinu života, načinu spavanja i funkcionisanja. Normalno je da se povremeno osećate tužno, pa čak i depresivno, ali ako vam ova osećanja utiču na kvalitet života, možda treba da porazgovarate sa stručnjakom. Osoba može da ima depresiju ako ima više od pet simptoma:
veći deo dana je u depresivnom raspoloženju,
telesna težina se smanjuje ili povećava bez dijete ili nekog zdravstvenog problema,
osećaj fizičke uznemirenosti ili tromosti veći deo dana,
nedostatak energiju većinu dana,
osećaj bezvrednosti, krivice i stida,
gubitak interesovanja za većinu aktivnosti, uključujući i one u kojima ste nekada uživali,
Da bi lekar postavio dijagnozu depresije, ovi simptomi ne smeju biti posledica terapije za lečenje neplodnosti ili drugih lekova.
Kada treba da se obratite stručnom licu?
Ljudi kod koji je problem i sterilitet i depresija treba da leče oba stanja. Neplodnost može biti uzrok depresije, ali i nju je neophodno lečiti. Ako simptomi depresije onemogućavaju osobu da funkcioniše kod kuće ili na poslu, obavezno je neodložno tražiti pomoć stručnjaka.
Budite iskreni u razgovoru sa lekarom. Potrudite se da zajedno nađete i adekvatnu terapiju lekovima, koja će vam pomoći. Postoje lekovi koji mogu da se uzimaju i dok traje terapija vantelesne oplodnje, ali nisu svi svima podjednako efikasni, pa razgovarajte sa lekarom o tome koji vam se čini efikasnijim.
Možda ćete zbog pritiska i stresa osetiti potrebu da potražite pomoć savetnika za parove. Ukoliko se jave problemi, nemojte odlagati odlazak savetniku, kako bi sprečili da dođe do velikih razmirica među vama do okončanja postupka.
Razmislite o tome da započnete novi hobi u slobodno vreme ili neku zajedničku aktivnost sa partnerom. Ako budete u mogućnosti, otputujte negde.
Objavljen: 8. jun 2022. godine, ažuriran: 21. januar 2024. godine
Sterilitet i depresija
Literatura:
NIH: Prevalence and Predictors of Major Depressive Disorder for Fertility Treatment Patients and their Partners – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4417384/
ScienceDirect:Depression: an emotional obstacle to seeking medical advice for infertility – https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0015028209039831
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Postoje načini kako prirodno povećati plodnost, mada morate imati u vidu da ne postoji čarobni štapić ukoliko postoji određena dijagnoza steriliteta i ozbiljan zdravstveni problem. Na šta bi svi parovi trebali da obrate pažnju ukoliko planiraju potomstvo i koji je zdrav put na putu do što bržeg ostvarivanja trudnoće?
Ponekad se tokom ginekološkog pregleda utvrdi da postoje urođene anomalije materice, odstupanja od građe i oblika materice koja mogu uzrok poremećaja menstrualnog ciklusa, ponovljenih pobačaja i steriliteta.
Anti-Müllerov hormon (AMH) predstavlja ključan indikator ženske plodnosti, jer pruža uvid u rezervu jajnih ćelija u jajnicima. Neki nutricionisti i stručnjaci iz oblasti alternativne medicine tvrde da je moguće povećanje AMH ishranom i suplementacijom.
Možda ste samo jako nestrpljivi da ostanete trudni ili možda želite da se rođenje vaše bebe dogodi u određeno vreme. Evo šest trikova zahvaljujući kojima možete da povećate verovatnoću za brzo začeće.
Brojna istraživanja potvrđuju da hronični stres može narušiti reproduktivne funkcije i kod žena i kod muškaraca, smanjujući šanse za začeće. Međutim, stres ne može biti direktan uzrok spontanog pobačaja.