Uloga hormona u procesu VTO
Bez hormonske terapije, u prirodnom ciklusu žena obično proizvodi jednu jajnu ćeliju. Tokom VTO cilj je da se dobije više jajnih ćelija, kako bi postojala veća šansa za kvalitetne embrione i uspešan transfer.
Bez hormonske terapije, u prirodnom ciklusu žena obično proizvodi jednu jajnu ćeliju. Tokom VTO cilj je da se dobije više jajnih ćelija, kako bi postojala veća šansa za kvalitetne embrione i uspešan transfer.
Vantelesna oplodnja (VTO), poznata i kao IVF, već decenijama menja živote parova koji se suočavaju sa problemom neplodnosti. Ono što je nekada bilo poslednja opcija, danas je sve češće prvi izbor, ne samo iz medicinskih, već i iz životnih, odnosno „tajming“ razloga.
Prva beba začeta putem vantelesne oplodnje rodila se 25 jula 1978. godine, ali i nakon svih ovih godina naučnici još uvek ulažu izuzetne napore da poboljšaju rezultate tretmana vantelesne oplodnje. Jedan od glavnih problema koji i dalje predstavlja izazov jeste više neuspelih pokušaja VTO.
Koja su najčešća zabluda o vantelesnoj oplodnji? Šta su mitovi, a šta istina?
Stimulacija ovulacije je potpomognuta ovulacija, kako bi se proizveo jedan ili više folikula uz određene lekove, u zavisnosti od toga šta se planira tokom tog ili narednih ciklusa žene.
Ranije je bilo razmišljanje da nakon nekoliko neuspešnih vto postupaka, nema svrhe za daljim pokušavanjem. Poslednjih 20-ak godina aktivno se razvija metoda vantelesne oplodnje, koja uključuje donorske gamete i embrione.
Dobra priprema za prvi pregled olakšava lekaru da postavi tačnu dijagnozu i predloži odgovarajući plan daljeg postupanja.
Sam postupak VTO sledi niz koraka, počevši sa lekovima koji podstiču plodnost, a koji će vam pomoći da proizvedete što više jajnih ćelija.
Kao embriolog sa pitanjem: "Kada je rešenje samo donirana sperma?" se susrećem jako često. Nekim ljudima je prilično jasno kada je potrebno da koriste spermu donora, dok nekim drugima to može predstavljati šok a čak i razočaranje.
VTO nije znak slabosti - naprotiv, to je pokazatelj hrabrosti i odlučnosti da se uprkos izazovima ostvari san o roditeljstvu.
Uspešnost VTO sa doniranim jajnim ćelijama iznosi 50–70%, što je dvostruko više nego kod žena starijih od 40 koje koriste sopstvene jajne ćelije.
Kada se embrioni kultivišu do stadijuma blastociste u laboratorijskim uslovima, obično se uočava da oko polovine embriona prestaje da raste do kraja trećeg dana. Ovo je sasvim normalno i rezultat je slabog razvojnog potencijala pojedinih embriona.
Kod pažljivo izvedenog preimplantacijskog genetskog testa šanse za ostvarivanje trudnoće se mogu povećati do 8 puta u poređenju sa netestiranim embrionima, a rizik od pobačaja je upola manji.
Kada prirodno začeće nije moguće ili je malo verovatno da će do njega doći, savetuje se vantelesna oplodnja. Transfer embriona je samo jedan od koraka koji se sprovodi.
Polni organi - Genetski pol embriona je determinisan već pri fertilizaciji, gde je diferenciranje polnih organa genetski programirano i nezavisno. Pošto spermatozoidi nose Y hromozom, može se reći da su oni determinantna pola embriona.