16.09.2025 06:56

Šta je blastocista? – Transfer blastociste

Kada se embrioni kultivišu do stadijuma blastociste u laboratorijskim uslovima, obično se uočava da oko polovine embriona prestaje da raste do kraja trećeg dana. Ovo je sasvim normalno i rezultat je slabog razvojnog potencijala pojedinih embriona.

Šta je blastocista

Šta je to blastocista? Proces vantelesne oplodnje napreduje iz godine u godinu, tako smo došli i do toga da je moguće da se oplođeno jajašće dovede do stadijuma blastociste. U nekim situacijama, čeka se upravo ovaj trenutak, a onda se vrši transfer blastociste.

Šta je blastocista?

Ljudski embrion se razvija do stadijuma blastociste pet do šest dana posle oplodnje, a radi se o loptici ispunjenoj tečnošću koja sadrži 60 do 100 ćelija. Izuzetno je ohrabrujuć podatak da su stope ostvarivanja trudnoće na ovaj način prelazile 50% uspešnosti.

blastocista
Izvor: WikimediaCommons

Nakon punkcije jajnih ćelija i oplodnje, čeka sa 5 do 6 dana, kako bi najbolji embrion postao blastocista. Ovo je zapravo skup ćelija koje čine površinu lopte koja će se pričvrstiti za sluznicu materice i pokrenuti implantaciju i kasnije obezbediti vrećicu u kojoj će embrion rasti. Unutar ove šuplje loptice, nalaze se matične ćelije koje će postati fetus.

Kada se radi o prirodnom ciklusu, stadijum blastociste se događa unutar jajovoda.

Embrion mora da dostigne stadijum blastociste da bi biosposoban da se pričvrsti za zid materice i da dođe do implantacije. Dakle, gledano iz tog ugla, prirodnije je da se embrion umetne u matericu u fazi blastociste jer je to stadijum razvoja u kom će se lakše usaditi.

 

Razlika među kvalitetom embriona

Kada se embrioni kultivišu do stadijuma blastociste u laboratorijskim uslovima, obično se uočava da oko polovine embriona prestaje da raste do kraja trećeg dana. Ovo je sasvim normalno i rezultat je slabog razvojnog potencijala pojedinih embriona.

Trećeg dana, između četvoroćelijske i osmoćelijske faze potrebna su nova genetska uputstva za nastavak rasta i tada nekad dolazi do prekida u razvoju. Nauka nije napredovala toliko da se pobošljaju uslovi u kojima će embrioni nastaviti da rastu u ovoj fazi, a ne može se uticati ni na njihovo napredovanje u materici.

Da bi se nadomestilo to što su možda neki embrioni potencijalno loši, ženama se vraća više embriona, nega i 3 ili 4. Ovo češće dovodi do višestrukih trudnoća.

Trojke i četvorke predstavljaju ozbiljan rizik za majku i bebe. Postavlja se etičko pitanje, da li je u redu vraćati više embriona majkama kada znamo da to povećava rizik po njih, ako se svi embrioni uspešno implantiraju, a postoje načini kao što je transfer blastociste u naprednijoj fazi.

Nakon transfera dva blastocista, eliminisana je mogućnost trojki i više beba.

Koja je prednost transfera blastociste?

Glavna prednost je to što znamo koji embrioni su nastavili sa rastom, ali i pored toga što se normalno razvijaju, nije svima potreban ist period razvoja, već on može da varira u satima, pa čak i danima. Najbolji embrioni se vraćaju ili zamrzavaju, a transfer se radi uglavnom šestog dana u zavisnosti od prakse klinike.

Nakon šestog dana, nema svrhe ostavljati embrione da rastu i razvijaju. Do tada se ili vraćaju u matericu ili zamrzavaju. Ostali, koji su bili spori i nekvalitetni se odbacuju.

Ovim postupkom smanjuje se broj biohemijskih trudnoća, molarnih trudnoća i spontanih pobačaja u prvom tromesečju.

sta je blastocista
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Blastocyst_ar.png
Literatura:
  1. North Hudson: Blastocyst Transfer – https://www.northhudsonivf.com/contents/blastocyst-transfer
  2. Atlanta in Fertility: BLASTOCYST STAGE EMBRYO – https://www.atlantainfertility.com/fertility-treatment-care/infertility-treatment/ivf-in-vitro-fertilization/blastocyst-stage-embryo/

Objavljen: 4. maj 2022. godine, ažuriran: 4. januar 2025. godine

 

Šansa za pobačaj ponovo

Šansa za pobačaj ponovo: Kolika je šansa da se spontani pobačaj ponovi

  • Rana menopauza i dijabetes: Istraživanja pokazuju da li je veći rizik

    Rana menopauza i dijabetes: Istraživanja pokazuju da li je veći rizik

    Da li su u vezi rana menopauza i dijabetes? Koliki je rizik? Šta kažu nova istraživanja? Nova naučna studija donosi ohrabrujuće vesti za žene koje su prošle kroz ranu menopauzu. Istraživači nisu pronašli direktnu vezu između ranijeg ulaska u menopauzu i povećanog rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, kako se ranije pretpostavljalo. Rana menopauza i…

  • Ženski horoskop za 2027. godinu: Godina velikih odluka, novih početaka i promena prioriteta

    Ženski horoskop za 2027. godinu: Godina velikih odluka, novih početaka i promena prioriteta

    Ženski horoskop za 2027 – Kakva će biti 2027. godina za žene? Prema astrološkim tumačenjima, pred nama je period u kojem će se smenjivati želja za promenama, potreba za većom sigurnošću i suočavanje sa odlukama koje više ne mogu da se odlažu. U ljubavi, poslu, porodici i odnosu prema sebi, mnoge žene mogle bi da…

  • Retinoidi: Da li retinoidi pomažu protiv starenja?

    Retinoidi: Da li retinoidi pomažu protiv starenja?

    Retinoidi postoje već oko pola veka i prvo su prepisivani za lečenje akni, a još uvek su jedan od najpopularnijih načina da koža izgleda mlađe. Oni dolaze od vitamina A i u njih spada i široko popularni RETINOL. Retinoid se smatra za zlatni standard u nezi kože. Šta su retinoidi? Retinoidi su derivati vitamina A…

o autoru

Tamara Petkovic

Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.