Stopa nataliteta blizanaca porasla je za 76% od 1980. do 2009. godine, sa 18,9 na 33,3 na 1.000 rođenih. Među opštom populacijom na 100 trudnoća dešavaju se tri blizanačke, što je 3% šanse da se vama ona dogodi.
Gotovo svako sebi nekada u životu postavi pitanje: “Kolika je šansa da dobijem blizance?” Odgovor na ovo pitanje jeste da i te kako imate šanse da dobijete blizance. Štaviše, šanse su vam sada mnogo veće nego ženama koje su planirale porodicu pre 20 ili 30 godina.
Stopa nataliteta blizanaca porasla je za 76% od 1980. do 2009. godine, sa 18,9 na 33,3 na 1.000 rođenih. Među opštom populacijom na 100 trudnoća dešavaju se tri blizanačke, što je 3% šanse da se vama ona dogodi.
Postoje dve vrste blizanaca – jednojajčani i dvojajčani
Jednojajčani ili identični blizanci potiču iz jedne jajne ćelije koja je oplođena jednim spermatozoidom, koji se nakon toga podelio na dva odvojena embriona u veoma ranoj trudnoći. Ovi blizanci dele dnk i često izgledaju identično. Uvek su deca istog pola. Šanse za jednojajčane blizance su veoma male, samo 3-4 trudnoća od 1000 rođenih beba su jednojajčani blizanci.
Dvojajčani blizanci nastaju kada se oplode dve različite jajne ćelije sa dva spermatozoida. Oni ne dele DNK i u srodstvu su koliko i drugi braća i sestre. Ne moraju biti istog pola, a ne mora da znači ni da će ličiti.
Kako ćete znati razliku da li su blizanci jednojajčani ili dvojajčani?
Misteriju će razrešiti doktor pomoću ultrazvuka, ali verovatno će mu trebati malo vremena, tj. da trudnoća odmakne. Ako svaka beba na primer ima svoju placentu, onda nije moguće reći jesu li jednojajčani ili dvojajčani. Ali, ako su obe bebe u jednoj placenti, onda su lekari sigurni da su u pitanju jednojajčani, identični blizanci.
Ako su bebe različitog pola, dečak i devojčica, onda sigurno ne mogu biti jednojajčani. Zbog čega? Kada se jedna jajna ćelija podeli, ona daje isti genetski materijal za obe bebe, pa u takvom slučaju ne mogu nikako nastati bebe različitog pola.
Kada je veća šansa da dobijem blizance?
Lečenje neplodnosti
Lekari smatraju da je najveći uticaj na nove brojke učinilo lečenje neplodnosti. Šanse za blizanačku trudnoću povećalo je lečenje steriliteta, pre svega. U brojnim tretmanima lekari pokušavaju da stimulišu jajnike žene kako bi u toku jednog meseca umesto jednog, oni proizveli dve, tri ili čak više jajnih ćelija. Na primer, klomifen ili klomid, lek koji se veoma često koristi za stimulisanje ovulacije u slučajevima kada ona izostaje ili da bi se povećale šanse za oplodnju ukoliko muškarac ima loše rezultate spermograma, utiče upravo na ovaj način. Proizvođači klomifena upozoravaju da su blizanci jedna od “nuspojava” tog leka.
Vantelesna oplodnja i šanse za blizanačku trudnoću
Slično je i sa vantelesnom oplodnjom koja povećava šanse za blizanačku trudnoću. Tokom procesa stimulacije jajnika žene, najčešće se dobija između 3 i 13 jajnih ćelija, a nekad i mnogo više. Retko budu oplođene sve, ali se obično dešava da se u laboratoriji dobije na primer pet ili osam embriona. Nakon toga, izabere se nekoliko najkvalitetnijih i obično se u matericu vrate dva ili tri, u zavisnosti od želje buduće majke. Lekari izbegavaju da to bude veći broj jer su višeplodne trudnoće obično rizične.
Starost trudnice
Starost žene koja pokušava da ostane u drugom stanju može imati uticaj na to hoće li se dogoditi jednopolna ili višepolna trudnoća. Naučnici kažu da sa godinama žene imaju mnogo više šanse da dobiju blizance jer njihovo telo uloži mnogo više napora (u prevodu hormona) da pokrene ovulaciju, pa se onda desi i da se oslobode dve jajne ćelije umesto jedne. Više: Trudnoća u 30-im i 40-im godinama
Žena stara 35 godina ima oko 4 puta veće šanse za blizanačku trudnoću nego petnaestogodišnjakinja. Razlog tome su hormonske promene koje se dešavaju kako se žena približava menopauzi.
Žene u čijoj je porodici već bilo slučajeva blizanaca, imaju drastično veće šanse da se i njima to dogodi. Nasleđe sa očeve strane nema uticaj.
Postoje geni koji kod žena dovode do hiperovulacije (oslobađanja više jajnih ćelija) i ako se to dogodi, šanse za blizanačku trudnoću su veće. Stoga nasledna predispozicija za blizanačku trudnoću zavisi od žene, a ne od muškaraca.
PubMed: Non-identical monozygotic twins, intermediate twin types, zygosity testing, and the non-random nature of monozygotic twinning: a review – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19363805/
Prekomerno opadanje kose može da bude veoma stresno, ali je uobičajeno s vremena na vreme i uglavnom privremeno. Svi se odmah pitaju zašto opada kosa, ali nema mesta panici ukoliko nije trajno stanje. Postoji više mogućih razloga zašto se javlja opadanje kose više nego obično, a oni mogu biti fizičke i psihološke prirode. Razlika između…
Roditelji se danas često pitaju kako i kada je dete spremno da počne da trenira neki sport. Dok slobodna igra podstiče maštu, nezavisnost i kreativnost, strukturisani timski sportovi uče disciplinu, timski rad i upornost. I jedno i drugo je dragoceno – ali pravi izazov je pronaći ravnotežu i prepoznati kada je dete spremno. U današnje…
Svrab posle seksa, odnosno u predelu genitalija nakon seksualnog odnosa je čest problem i uglavnom nije razlog za brigu. Može biti posledica iritacije kože, nedostatka lubrikacije, alergijske reakcije ili infekcije. Ipak, kada se tegoba često ponavlja, postaje jača ili joj se pridružuju drugi simptomi, važno je proceniti koji faktor stoji u osnovi. Svrab posle odnosa…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Opadanje kose je problem sa kojim se susreće veliki broj žena, ali ono što ga čini posebno frustrirajućim jeste činjenica da uzrok često nije očigledan. Kosa ne reaguje samo na spoljašnje faktore, ona je direktan odraz stanja organizma, hormona i načina života. Opadanje kose je gotov uvek signal da telo pokušava nešto da nam kaže, a ne samo problem estetske prirode.
U današnje vreme, a posebno u Aziji i siromašnim zemljama Evrope, roditelji sve češće upisuju decu na različite sportove u uzrastu ranijem od preporučenog, ali i preko njihovim mogućnosti.
Svrab se može javiti kod osoba oba pola, ali se uzroci i simptomi mogu razlikovati u zavisnosti od anatomije, hormonalnog statusa i prisutnih drugih stanja.
Cezar salata je jedno od ukusnijih jela, uz to nije tipična salata već kompletan obrok. Ređe se sprema kod kuće jer nekada deluje da je više posla, ali zapravo može biti odlična za vrlo malo uloženog vremena.
Bez hormonske terapije, u prirodnom ciklusu žena obično proizvodi jednu jajnu ćeliju. Tokom VTO cilj je da se dobije više jajnih ćelija, kako bi postojala veća šansa za kvalitetne embrione i uspešan transfer.
U ovom tekstu istražujemo kako netretirana celijakija može doprineti problemima sa začećem, zašto je važno postaviti tačnu dijagnozu, i na koji način bezglutenska ishrana može poboljšati šanse za ostvarenje trudnoće.
Anti-Müllerov hormon (AMH) predstavlja ključan indikator ženske plodnosti, jer pruža uvid u rezervu jajnih ćelija u jajnicima. Neki nutricionisti i stručnjaci iz oblasti alternativne medicine tvrde da je moguće povećanje AMH ishranom i suplementacijom.