Koji su faktori rizika za sterilitet i hronična stanja zbog kojih ne treba da čekate određeno vreme da odete na pregled i napravite plan sa lekarom. Ukoliko je sa vama sve u redu, možete da sačekate godinu dana nezaštićenih odnosa pre nego ostanete u drugom stanju i pre nego odete na dalje preglede, ako imate manje od 35 godina. Stariji od 35 godina ne bi trebalo da čekaju duže od 6 meseci pre nego što počnu sa pregledima ukoliko žele potomstvo.
Da li kod vas postoje faktori rizika za sterilitet?
Moguće je da nemate nikakvih problema, a da će vam opet trebati neko vreme da ostanete u drugom stanju. Nema potrebe da unapred paničite i brinete. Da biste bili sigurni da radite sve što možete kako bi što pre ostali u drugom stanju, pogledajte naše članke o važnosti tempiranja kad je vreme seksa, praćenju ovulacije i praćenju bazalne temperature tela i cervikalne sluzi.
Ako ste mlađi od 35 godina i imali ste česte nezaštićene seksualne odnose više od godinu dana (ili barem šest meseci, ako imate preko 35 godina) a bez začeća, postoje dobre šanse da vi ili vaš partner možda imate neko stanje koje ometa začeće – ali samo lekar može da dijagnostikuje eventualni problem sa plodnošću.
Sve više parova ima problem da nesmetano ostvari trudnoću, ali to ne znači da nikada nećete moći da ostvarite potomstvo. Nekada je samo dovoljna mala pomoć lekara ili adekvatna terapija.
Neki faktori mogu da utiču na to koliko će žena lako imati ovulaciju i da li će trudnoća teći bez komplikacija. Starost neminovno utiče jer biološki sat otkucava, nasuprot brojnim polemikama, devojčice danas dobijaju menstruaciju 3 meseca ranije u proseku nego što je to bilo pre nekoliko decenija, ali vreme ulaska u menopauzu se nije menjalo. Prirodno je da će žene u ranim dvadesetim lakše ostati u drugom stanju od žena u kasnim tridesetim godinama. Neke hronične bolesti poput dijabetesa, lupusa, artritisa i astme takođe mogu imati uticaja, kao i brojni drugi faktori rizika za sterilitet poput više indeksa telesne mase ili neadekvatne ishrane.
Uvek imajte na umu da su faktori rizika za sterilitet podjenaki kod muškaraca kao i kod žena. Davnih dana se smatralo da je samo žena ta zbog koje ne dolazi do začeća, ali napretkom medicine je utvrđeno da to apsolutno nije slučaj, kao ni pravilo, naprotiv.
Rizik od neplodnosti
Faktori rizika za neplodnost kod oba pola su:
starost preko 35 godina,
gojaznost ili mala telesna težina,
dijabetes,
polno prenosive bolesti,
poremećaji u ishrani – anoreksija, bulimija,
izloženost toksinima iz životne sredine kao što su pesticidi i olovo,
PubMed: Modifiable Risk Factors and Infertility – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5007064/
Johns Hopkins Medicine: Infertility Risk Factors for Men and Women – https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/infertility-risk-factors-for-men-and-women
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Priča o jeseni i hormonima često se pretvara u priču o kortizolu. Na internetu se mogu pronaći tvrdnje da promena sezone „podiže kortizol“ i da zbog toga treba raditi različite detoks programe, piti određene suplemente ili potpuno menjati ishranu.
Bez hormonske terapije, u prirodnom ciklusu žena obično proizvodi jednu jajnu ćeliju. Tokom VTO cilj je da se dobije više jajnih ćelija, kako bi postojala veća šansa za kvalitetne embrione i uspešan transfer.
U ovom tekstu istražujemo kako netretirana celijakija može doprineti problemima sa začećem, zašto je važno postaviti tačnu dijagnozu, i na koji način bezglutenska ishrana može poboljšati šanse za ostvarenje trudnoće.
Anti-Müllerov hormon (AMH) predstavlja ključan indikator ženske plodnosti, jer pruža uvid u rezervu jajnih ćelija u jajnicima. Neki nutricionisti i stručnjaci iz oblasti alternativne medicine tvrde da je moguće povećanje AMH ishranom i suplementacijom.