Stil ŽivotaUređenje doma

8 kućnih uređaja i izuma koji su nam olakšali život

Tehnologija se rapidno razvija sve brže i brže, a mi zaboravljamo da do pre par decenija mnogi uređaji nisu postojali. Kojih je to 8 kućnih uređaja koji su nam najviše olakšali i ulepšali život?

Osnovni kućni aparati utiču na našu svakodnevnicu i pomažu nam da funkcionišemo i stižemo da ispunjavamo svoje obaveze, pripremamo hranu, informišemo se, uživamo. Razmislite da samo nemate uopšte neki od uređaja kao što su sat, veš mašina, računar/telefon i, poslednjih godina, klima uređaj. Da, preživeli biste bez svega, ali definitivno je mnogo lakše sa uređajima koji su nastali usled razvoja tehnologije.

Život bez kućnih uređaja

Ako ste jutros ustali pomoću alarma (nebitno da se vas budi sat na telefonu ili klasičan budilnik), te zatim otišli da se istuširate ili umijete, a onda otvorili frižider. Ako ste uključili uređaj za grejanje ili hlađenje (a niste palili vatru sami) i obuli čarape koje su oprane u mašini, zamislite koliko vam je samo uređaja u prvih sat vremena jutra olakšalo život. Priznajte da niste mislili da ih je toliko.

Tehnološki skokovi su se neminovno dešavali i dešavaju se rapidnom brzinom. Iz godine u godinu deluje da će u nekom momentu većina toga moći da se upakuje i u mobilni telefon, a on nam je postao nezamenljiva dragocenost i već menja neke od uređaja bez kojih ranije nismo mogli da zamislimo život.

Kojih 8 kućnih uređaja i izuma su nam promenili život?

Prema listi sajta „How Staff Works“ ovo je 8 kućnih uređaja bez kojih bi nam život bio mnogo drugačiji danas:

  1. TOALET – Još Rimljani su uspeli da razviju sistem kanalizacionih cevi opremljenih protočnim sistemom ispod strateški postavljenih pomoćnih objekata. Izvor  Ipak, ovaj metod nije zaživeo pa su Evroljani u srednjem veku još bacali izmet kroz prozor, te je nakon epidemije kolere bilo neophodno osmisliti način odlaganja otpada.

U 16. veku Džon Harington je izmislio „orman za vodu“, danas poznat kao vodokotlić. Dok je moderna verzija vodokotlića od porcelana zaživela od 1885. godine. U to vreme je osmišljen i toalet papir kakav danas poznajemo.

2. SAT – Sada se više toliko i ne nose analogni satovi, možda će ih u nekom momentu u potpunosti zameniti digitalni i u vidu ručnih satova, satova na telefonima ili na zidu. No, zamislite život bez sata bilo gde. Kako bi deca išla u školu, ljudi na posoa, kako bi dogovarali ostale aktivnosti, organizovali događaje i slično, ako bi se rukovodili samo pogledom u nebo i nekadašnjim satovima iz rimskog doba.

Nekada su satovi bili upravo sunčani i tako se određivalo vreme. Sunce jeste odličan pokazatelj, ali ovaj sat, na primer, ne radi noću. Drugi problem je i što se dužina dana menja tokom godine. Već u drugom veku Ptolomej je radio na unapređenju sata izdizanjem i tada je računanje vremena standardizovano,a početkom 14. veka pojavio se i mehanički sat.

3. FRIŽIDER –  O tome koliko nam frižider znači razmišljamo tek van kuće, kada nam je potreban hladan napitak. Međutim, skladištenje hrane bi bilo daleko teže da ovi uređaji ne postoje. Na ovim prostorima, nažalost, neuporedivo smo pripremljeniji i na takva scenarija obzirom na ratove, bombardovanje, restrikcije struje, kada smo se suočavali sa dužim periodima bez struje.

Sa druge strane, treba imati u vidu da postoje namirnice koje ne treba da stoje u frižideru, zatim da jaja ne moraju odmah u frižider, ali je važno i da znamo koliko koja namirnica može da stoji u frižideru. Na primer, koliko dana može da stoji piletina u frižideru.

Prvi frižider napravljen je 1911. godine, a masovna proizvodnja je počela 1923. godine. Ubrzo je dodat i mali zamrzivač koji je pravio kocke leda.

4. MAŠINA ZA VEŠ – Pećinski ljudi su svoju odeću udarali o kamen i tako je prali, a to su radili čak i Rimljani sa mrljama na odeći. Oni su imali i posebna korita za pranje, a kao deterdžent su koristili životinjsku mast u obliku sapuna. Kasnije su korita zamenile daske za ribanje, pa kuvanje belog veša u šerpi. Prelazno rešenje bila su i kolica ili vesla ubačena u korito sa stvarima koja su se pokretala napred nazad i čistila odeću.

Veš mašina, a nakon nje i mašina za pranje sudova i mašina za sušenje veša, dale su veliki komfor i neminovno više slobodnog vremena koje možemo da utrošimo na druge načine. 

5. TELEFON – Smatra se da je Aleksandar Grejem Bel pronašao telefon, no zapravo bi čast trebala da pripadne italijanskom migrantu Antoniju Meuči koji je nameravao da 1849. godine patentira telegraf koji govori, ali nije do kraja završio taj posao. To je nakon toga uradio Bel 1876. godine.

U današnje vreme, kada mobilni telefoni zamenjuju fiskne telefone, pitanje je koliko će sadašnje generacije i buduće imati svest o postojaju fiksne telefonije i razvoju telefonije uopšte. Telefonija nam je omogućila brz kontakt sa ljudima širom sveta i donela veliku revoluciju u odnosu na dotadašnje načine komunikacije. Pored toga, svakodnevnica je olakšana i za posao, da pozovete hitnu pomoć, vatrogasce, policiju.

6. SNIMANJE ZVUKA – Ovo nije toliko unapredilo naš život koliko ga je ulepšalo. Snimanje zvuka je neminovno olakšalo funkcionisanje ljudima i u poslu, zatim snimači zvuka koji su omogućili ponavljanje nekih komandi i slično. Zamislite svet u kome nije bilo mogućnosti da se snimi zvuk.

Muzika nam je svima ulepšala i ulepšava nam život sasvim nezavisno od žanra koji slušamo. Gde god da krenemo mi nosimo muziku sa sobom. Počev od vokmena, preko cd i mp3 plejera, pa sve do muzike na mobilnom telefonu i pretplate na Spotify ili YouTube premium. Prvi način da se snimi muzika, bio je fonograf krajem 19. veka.

kucnih uređaja i izuma
Photo by Frank Okay on Unsplash

7. TELEVIZIJA je do pojave pametnog telefona bila ubedljivo najpopularniji uređaj na svetu iako nije nikada bila neophodna. Pre televizije, ljudi su slušali radio, a televizori su mesta u domovima počeli da nalaze sredinom dvadesetog veka. Bez obzira na nove tehnologije koje se pojavljuju, danas u svetu postoji preko 1.5 milijardi tv prijemnika.

8. KLIMA UREĐAJ – Hlađenje nam postaje sve potrebnije i, čak i na ovim prostorima, sve ređe se dešava da lagodno može da se pregura leto bez klima uređaja. Posebno kada pričamo o novogradnji ili zgradama građenim od sredine prošlog veka. Nekada su kuće i stanovi zidani tako da lakše cirkuliše vazduh i od materijala koji su odlični izolatori. U novije vreme, to često nije slučaj iako se sve više priča o ekološkoj održivosti.

Prvi klima uređaj je napravljen 1928. godine, a prodavci su ubrzo uvideli da je klimatizacija odlična za pospešivanje prodaje u robnim kućama.

Saznajte više: Pametni uređaji za dom

Reklame

Tamara Petkovic

Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.

Related Articles

Back to top button