Koji su faktori rizika za sterilitet i hronična stanja zbog kojih ne treba da čekate određeno vreme da odete na pregled i napravite plan sa lekarom. Ukoliko je sa vama sve u redu, možete da sačekate godinu dana nezaštićenih odnosa pre nego ostanete u drugom stanju i pre nego odete na dalje preglede, ako imate manje od 35 godina. Stariji od 35 godina ne bi trebalo da čekaju duže od 6 meseci pre nego što počnu sa pregledima ukoliko žele potomstvo.
Da li kod vas postoje faktori rizika za sterilitet?
Moguće je da nemate nikakvih problema, a da će vam opet trebati neko vreme da ostanete u drugom stanju. Nema potrebe da unapred paničite i brinete. Da biste bili sigurni da radite sve što možete kako bi što pre ostali u drugom stanju, pogledajte naše članke o važnosti tempiranja kad je vreme seksa, praćenju ovulacije i praćenju bazalne temperature tela i cervikalne sluzi.
Ako ste mlađi od 35 godina i imali ste česte nezaštićene seksualne odnose više od godinu dana (ili barem šest meseci, ako imate preko 35 godina) a bez začeća, postoje dobre šanse da vi ili vaš partner možda imate neko stanje koje ometa začeće – ali samo lekar može da dijagnostikuje eventualni problem sa plodnošću.
Sve više parova ima problem da nesmetano ostvari trudnoću, ali to ne znači da nikada nećete moći da ostvarite potomstvo. Nekada je samo dovoljna mala pomoć lekara ili adekvatna terapija.
Neki faktori mogu da utiču na to koliko će žena lako imati ovulaciju i da li će trudnoća teći bez komplikacija. Starost neminovno utiče jer biološki sat otkucava, nasuprot brojnim polemikama, devojčice danas dobijaju menstruaciju 3 meseca ranije u proseku nego što je to bilo pre nekoliko decenija, ali vreme ulaska u menopauzu se nije menjalo. Prirodno je da će žene u ranim dvadesetim lakše ostati u drugom stanju od žena u kasnim tridesetim godinama. Neke hronične bolesti poput dijabetesa, lupusa, artritisa i astme takođe mogu imati uticaja, kao i brojni drugi faktori rizika za sterilitet poput više indeksa telesne mase ili neadekvatne ishrane.
Uvek imajte na umu da su faktori rizika za sterilitet podjenaki kod muškaraca kao i kod žena. Davnih dana se smatralo da je samo žena ta zbog koje ne dolazi do začeća, ali napretkom medicine je utvrđeno da to apsolutno nije slučaj, kao ni pravilo, naprotiv.
Rizik od neplodnosti
Faktori rizika za neplodnost kod oba pola su:
starost preko 35 godina,
gojaznost ili mala telesna težina,
dijabetes,
polno prenosive bolesti,
poremećaji u ishrani – anoreksija, bulimija,
izloženost toksinima iz životne sredine kao što su pesticidi i olovo,
PubMed: Modifiable Risk Factors and Infertility – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5007064/
Johns Hopkins Medicine: Infertility Risk Factors for Men and Women – https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/infertility-risk-factors-for-men-and-women
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Začeće nakon kontracepcije ne bi trebalo da bude problem samo po sebi. Za parove koji su koristili određene metode kontracepcije, postizanje trudnoće može biti sledeći korak u planiranju porodice.
Neretko se dovodi u pitanje da li se mogu dovesti u vezu preponska kila i plodnost, odnosno da li ona može da bude uzrok steriliteta. Ingvinalna kila je relativno česta pojava kod muškaraca, a da li postoji njen uticaj na neplodnost možete pročitati u ovom članku.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.